Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Interpretasaun Teoria “O Espírito de Adaptação Foho Oan ho Cidade Oan” Tuir Neil Brenner

Published

on

Molok ita atu tama ba loron finadu ne’ebé foin liu daudaun, termu “foho oan no Dili oan”, sai trending tiha ona, iha media sosial, ema hahu so’e lia “bio; dari Dili tinggal di Dili, finadu hetan fali iha foho” ou “besik ona finadu komesa hare fali, Dili oan sira hatais meias iha foho”. Engrasadu mais sériu, talves husi ne’e mak sai referensia ba afirmasaun na’i deputadu ninian.

Husi: Serílio Verdial Maria Borges.
Alumni Instituto Superior de Filosofia e Teologia (ISFIT) Fatumeta, Dili.
Dadaun ne’e kontinua estudo iha Unika Atmajaya Jakarta, Indonesia.
borgesverdial@gmail.com

Koalia kona ba foho oan no Dili oan tuir lolo’os, la sai kestaun ba valor ou komportamentu humana husi individu ida. Ou pode ser que ita hare’e de’it husi karákter mental no hábitu ne’ebé ema ida-idak iha tuir kondisaun no ambiente ne’ebé nia hela ba. Se nune’e karik mak ita foin bele deskobre, oinsa mak foho oan nia perspetiva kona ba ema sidade oan, no oinsa mak sidade oan ninia perpetiva kona ba ema foho?

Maibe se Dili mak sidade, entaun foho mak ida ne’ebé? Munisípiu sira, ou postu adminitrativu, ou suku ou aldeia sira? Ou cidade oan mak sira ne’ebe hela iha fehan (rai tetuk), por enquanto sira ne’ebé hela iha rai lolon sira ne’e foho oan. Se nune’e ita bele dehan Tasi-tolu rai lolon, Maloa rai lolon, Comoro rai lolon, Metiaut rai lolon, Becora rai lolon, Lahane, mesak foho oan ne’ebé hela iha cidade Dili.

            Hare’e ba afirmasaun husi nai deputadu Francisco David ne’ebé dehan “foho oan sira ne’ebé tun husi foho mai deve ser adapta-an ho Dili oan sira, la’os mai para halo disturbiu iha nasaun laran”. Husi deklarasaun ne’e lori hau ba refleta saida mak escritor Neil Brenner hakarak hateten iha ninia teoria Crítica De Urbanização. Pontu importante rua mak iha ne’e hakarak ita ba refleta hamutuk.

Advertisement

a.) Cidade Aberta

Brenner defini sidade aberta ne’e katak “Trata-se do mesmo tipo de cidade que, habilitaria “cada residente e visitante a sentir que ele ou ela pertence à cidade […] independentemente da sua condição econômica, raça, religião ou orientação sexual, e de qualquer outra maneira que discrimine as pessoas em categorias”, signifika sidade ne’e mak espasu ida ou fatin ida ne’ebé ema sé de’it wainhira hela ou visita ba, senti at home, mezmu iha diferensa rasa, kondisaun ekonomia la hanesan, orientasaun seksual diferente. Nune’e ita kompreende katak sidade mak espasu ida ne’ebé individu hotu-hotu pertense, mezmu iha diversidade oioin, hari’i komunidade pluralista ida. Nune’e maski kondisaun ekonomia la sufisiente, orientasaun sexual diferente, se hau konsege hatama an iha hábitu, no ritmu moris sidade Dili nian, hau mos sidade oan. Portantu Brenner iha ne’e la defini Dili mak sidade ou Maubisse mak sidade, maibe fatin hotu-hotu sidade por enquantu bele akumula diversidade de carácter das pessoas.

b.) O direito á cidade

Brenner afirma é “uma intervenção urbana brilhante e bem planejada, inicialmente liderada por uma iniciativa comunitária, destinou um espaço industrial até então inacessível para o uso público, contando com grande aclamação popular. Porém, ao fazê-lo dessa maneira, incitou um processo de gentrificação a partir da onda de novos investimentos orientados principalmente para consumidores da elite, que acometeu as quadras no entorno com a chegada de hotéis e residências de luxo, restaurantes de alta qualidade, cafés e lojas que só podem ser desfrutados pelos moradores mais ricos e pelos turistas”. Signifika fofoun fatin ne’e ita hotu ninian, maibe tamba hakarak dezenvolve industria oioin, entaum hari’i hotél luxu sira, supermerkadu sira, restaurante no kafetaria luxu, no fim ema hotu-hotu temki servisu e só bele servisu dei’t mak foin senti nain ba fatin ne’e rasik, rai no espasu ita nian, maibe hotel, supermerkadu ema elite sira nian. Nune’e ita iha direitu hanesan nain ba supermerkadu, nain ba hotel, wainhira ita iha osan ou wainhira ita iha servisu. Entaun ita bele kompreende katak ita iha direitu nudar sidade oan, wanhira ita pertense ema elite sira. Signifika tem o direito á cidade, é porque sou um dos elites.

Konkluzaun

Advertisement

            Hare’e husi afirmasaun na’i deputadu nian, kona ba sidade oan ou Dili oan, ita kestiona se lo’os mak sidade oan? Dili é cidade aberta ou cidade de direito á cidade? Ita idak-idak fila fali reflete ita nia an, perante sidade Dili.

Ohin loron sidade Dili akumula ema hotu, tanto ema deficiente sira, ema komunidade LGBTI, ema kor no raça oi-oin, maibe mos Dili hahu daudaun konstrui supermerkadu sira, hoteis, kafetaria, nst. Se lo’os mak atu sai Dili oan, no se lo’os mak atu sai sidade oan lolo’os? Portanto deputadu Francisco David nia intensaun kona ba Dili oan sidade oan ne’e talvez hakarak koalia kona ba sidade dos elites, ne’ebé iha hela intensaun duni atu sosa kareta luxo ba elite sira hodi goza nudar sidade oan iha direito á sidade.

Brenner fó mai ita solusaun lubuk ida, mezmu la direta ba ita ninia kestaun, nune’e mos autor ba textu ne’e, lakoi foti solusaun ruma, hakarak ita to’o de’it iha interpretasaun lógika e refletiva. Maibe rekomenda deit katak, fila fali ba ita ninia Polítika Desentralizasaun, atu nune’e ita ida-idak bele deskobre katak sidade oan la’os mak Dili oan, nune’e mos foho oan la signifika la’os sidade oan.

Referênsia

  • BRENNER, Neil, Espaços Da Urbanização: O Urbano A Partir Da Teoria Crítica, Rio de Janeiro 2018.
  • PANGGABEAN, Hana et al, Kearifan Lokal Keunggulan Global, Cakrawala Baru di Era Globalisasi, Jakarta 2014.
  • Ep – Diskusaun Oje 2023 (I) || 14-11-2022 (Live Stream) https://www.youtube.com/watch?v=f6nk7R4D5AI, asesu iha loron 17/11/2022.

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Trending