Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Labarik Na’in-16 Ne’ebé Lakon Durante Funu, Hasoru-malu ho Família iha TL

Published

on

Hatutan.com, (24 Novembru 2022), Díli—Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Asia Justice and Rights (AJAR), hamutuk ho parseiru sira, fasilita tán labarik timoroan na’in-16 ne’ebé lakon durante tinan naruk nia laran kauza husi funu,  hodi hasoru malu hikas ho família iha Timor Leste (TL), Tersa (22/11/2022).

Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Asia Justice and Rights (AJAR), hamutuk ho parseiru sira, fasilita tán labarik timoroan na’in-16 ne’ebé lakon durante tinan naruk nia laran kauza husi funu, hodi hasoru malu hikas ho família iha Timor Leste (TL), Tersa (22/11/2022). Foto/AJAR.

Prosesu buka-tuir labarik lakon ne’ebé paradu durante tinan rua tanba pandemia Covid-19, nune’e iha loron 20 Novembru to’o 02 Dezembru 2022, AJAR hamutuk ho parseiru sira iha Indonézia no Timor-Leste fasilita tán “Labarik-Lakon” nain-16, iha Indonézia hodi mai duni no konsege hasoru-malu ho família.

Lee Mós: Governu Presiza Institusionaliza Ekipa Traballu Buka Labarik Ne’ebé Lakon Forsadamente

‘Labarik lakon’ na’in-16 ne’ebé oras-ne’e adultu ona, to’o hosi Bali ho aviaun Batik Air iha Aeroportu Comoro Díli iha Kuarta, 22 Novembru 2022.

Advertisement

Labarik hirak ne’e simu diretamente hosi Ekipa Grupu Traballu bá Reúni Labarik-Lakon ne’ebé kompostu hosi 𝐂𝐍𝐂, 𝐀𝐉𝐀𝐑, 𝐂𝐕𝐓𝐋, 𝐈𝐂𝐑𝐂, 𝐇𝐀𝐊, 𝐀𝐂𝐁𝐈𝐓, 𝐆𝐚𝐛𝐢𝐧𝐞𝐭𝐞 𝐏𝐑 𝐧𝐨 𝐄𝐦𝐛𝐚i𝐱𝐚𝐝𝐚 𝐈𝐧𝐝𝐨𝐧éz𝐢𝐚 iha 𝐓𝐋.

Akompañador sira hosi Indonézia mai TL mak hanesan, AJAR Indonézia, Kontras, Ikohi no jornalista balun.

“Labarik-lakon na’in-20 resin tuir loloos atu mai reúni ho família iha tinan 2020. Maibé, tanba Pandemia Covid-19, suspende tiha foin iha tinan 2022 mak ami halo prosesu verifikasaun no perparasaun, inklui trata sira nian pasaporte, vasina no lisensa ba traballu, nune’e na’in-16 mak disponível hodi mai partisipa iha reúni tinan ne’e,” Responsável Programa Reúni Labarik-Lakon iha AJAR, Leonardo Soares hateten iha karta komunikadu ne’ebé Hatutan.com asesu, Kinta (24/11/2022).

Partisipante hirak ne’ebé reúni iha tinan ida ne’e, mai hosi Timor-oan sira ne’ebé tinan 40 liu-bá haketak tiha hosi familia, tanba militár Indonézia lori lakon tiha bá Indonézia, la ho koñesimentu no autorizasaun hosi inan-aman.

La’ós ne’e de’it, iha mós labarik balun ne’ebé sira-nia familia iha Timor-Leste hanoin katak sira mate ona, no halo tiha ona rate. Sira barak momentu militár ka fundasaun hosi misaun relijiózu sira foti lori bá Indonézia iha momentu sira sei ho idade 5 ho 10.

Advertisement

Nune’e mós, Direitur AJAR, José Luis de Oliveira dehan, labarik sira-ne’e barak mak bá hela tiha iha Indonézia, maibé barak mak moris susar iha dalan, no hosi orfanatu ida bá seluk, nune’e mós sira barak mak muda tiha ona relijiaun no ho naran muslumanu.

Esforsu no serbisu lubun ne’ebé durante Grupu Traballu ne’e halo ho objetivu atu hafanun governu Indonézia no Timor-Leste hodi implementa rekomendasaun CAVR no CVA ne’ebé dehan katak Governu rua ne’e tenki koopera hamutuk hodi buka ema lakon, inklui labarik sira no fasilita ema sira lakon ne’e atu hasoru fali malu ho sira nia família.

“Saida mak ami halo ne’e nu’udár parte hosi obrigasaun Estadu bá ema lakon nian direitu. Katak sira persiza hatene no estabelese fali relasaun familiár, independentemente hosi estatutu sidadania,” José Luis Oliveira, hateten.

Maski labarik sira ne’e oras-ne’e sira-nia idade adultu ona no sai ona mós nu’udár sidadaun Indonézia, maibé sira nu’udár Timor nia oan, persiza hatene no hasoru sira nian família iha Timor-Leste.

“Sira nu’udár vítima. Sai vítima momentu sei labarik ne’ebé persiza hetan kariñu hosi inan-aman. Reúni ne’e hodi rekupera fali sira-nian direitu ne’ebé lakon momentu labarik,” José Luis de Oliveira, esplika tán.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Sidadaun Xina Ida Ne’ebé Deskonfia Falsifika Pasaporte Hetan TIR

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), liuhosi Juiz Singulár Afonso Carmona, Kuarta (27/03/2024), deside medida koasaun Termu identidade rezidénsia (TIR) bá arguido ho inisiál ZL nu’udár sidadaun estranjeiru ho nasionalidade Xina tanba deskonfia halo falsifikasaun bá dokumentu pasaporte.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Kazu Beto, MP Alega Krime Rua Hasoru Arguido Na’in-8, no Na’in-2 bá Ona Prizaun Preventiva

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Tribunal Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), Kuarta (27/03/2024), hala’o Primeiru Interrogatóriu Judisiál hasoru arguido na’in-ualu (8)  ho inisial JGL, ZM, EX, AG, LUX, FCG, JS, RC, tanba deskonfia nu’udár autór prinsipál bá kazu konfrontu iha área Betó Leste, Sábadu 24 fulan-Marsu 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Sidadaun Xina Ida Submete Bá Primeiru Interrogatóriu Tanba Halo Falsifikasaun Pasaporte

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Sidadaun estranjeiru ida ho nasionalidade Xina ho inisiál ZL,  Kuarta (27/03/2024), hale’u tuku 15:00 Otl, submete bá Primeiru Interrogatóriu Judisiál iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) tanba deskonfia envolve iha krime falsifikasaun dokumentu pasaporte ne’ebé durante ne’e utiliza hodi buka serbisu no hela iha Timor.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending