Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Prezidente Repúblika Sei Haruka Proposta OJE 2023 Bá TR Halo Fiskalizasaun Abstrata

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2022), Díli—Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta haree ona proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023, no tuir planu sei haruka ba Tribunál Rekursu (TR) atu halo fiskalizasaun abstrata molok foti desizaun atu veta ka promulga.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta. Foto/Elio dos Santos da Costa

Fontes konfirmadu iha Palásiu Prezidensiál informa ba Hatutan.com katak, Prezidente Repúblika sei haruka proposta OJE 2023 ne’e ba TR tanba tuir Xefe Estadu nia haree, alokasaun orsamentu ba tinan ida-ne’e boot liu kompara ho tinan sira ne’ebé liu ona, nune’e Xefe Estadu presiza konfirma duni ho parte Tribunál Rekursu atu halo fiskalizasaun hodi haree ninia konstitusionalidade.

Lee Mós: Prezidente Repúblika Simu Ona no Sei Promulga OJE 2023

Tanba ne’e, Prezidente Repúblika mós informa ona situasaun ne’e ba Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak iha enkontru semanál ne’ebé hala’o iha Sesta (02/12/2022).

Advertisement

“Prezidente Repúblika sei haruka proposta OJE 2023 ba Tribunál atu halo fiskalizasaun abstrata tanba Prezidente rasik haree katak orsamentu ne’e boot demais. Prezidente Repúblika bolu ona Primeiru Ministru hodi esplika katak, sei haruka duni proposta ne’e ba TR molok foti desizaun atu veta ka promulga. Prezidente sei haruka iha tempu badak,” Fontes konfirmadu ne’e hateten ba Hatutan.com, Domingu (04/12/2022).

Antes ne’e Prezidente Repúblika mós preokupa ho montante Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 ne’ebé to’o kedan billiaun $3,16.

Preokupasaun ne’e tanba Xefe Estadu konsidera orsamentu ne’e la refleta ho realidade povu Timor Leste (TL) nia moris.

Komparasaun despeza Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kada tinan hahú hosi tinan 2007 to’o 2023 ne’ebé Hatutan.com asesu iha portál transparánsia mak hanesan tuir mai ne’e:

OJE ba tinan 2006/2007 ho montante $328.575.000,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2007 ho montante $116.409.000,00.

OJE ba tinan 2008 ho montante $788.312.000,00.

OJE ba tinan 2009 ho montante $680.873.000,00.

OJE ba tinan 2010 ho montante $837.981.072,00.

OJE ba tinan 2011 ho montante $1.306.017.539,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2012 ho montante $1.806.449.826,00.

OJE ba tinan 2013 ho montante $1.647.519.204,00.

OJE ba tinan 2014 ho montante $1.500.000.254,00.

OJE ba tinan 2015 ho montante $1.570.001.757,00.

OJE ba tinan 2016 ho montante $1.952.558.672,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2017 ho montante $1.386.825.735,00.

OJE ba tinan 2018 ho montante $1.277.371.987,00.

OJE ba tinan 2019 ho montante $1.481.990.800,00.

OJE ba tinan 2020 ho montante $1.497.040.620,00.

OJE ba tinan 2021 ho montante $2.030.300.000,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2022 ho montante $3.209.018.330,00.

OJE ba tinan 2023 ho montante $3.156.922.141,00.

 

Montante OJE 2023

Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) bá tinan 2023 aprovadu iha votasaun finál globál iha Parlamentu Nasionál (PN) ho montante billaun $3,16, ho votus  afavór 42, kontra 21 no abstensaun 2, Kinta  (17/11/2022).

Advertisement

Deskrisaun detallada kona-bá Propósta OJE 2023 hateten, totál despezas globál billiaun $3,16 ne’e kompostu hosi Orsamentu Administrasaun Sentrál billiaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatentes Libertasaun Nasionál, billiaun $1). Orsamentu Seguransa Sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120.

Propósta OJE tinan 2023 mak Primeira Propósta OJE ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál prepara bazeia ba regras orsamentál foun aprovadu hosi Lei Enkuadramentu Orsamentál.

Propósta Orsamentu ne’e kontempla ona Orsamentu tuir Programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak defini ona iha Lei das Grandes Opções do Plano 2023 ne’ebé mak promulga hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta iha fulan-juñu tinan ne’e.

Propósta ne’e mai ho lema “Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru” – aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun servisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentável iha médiu prazu.

Iha Propósta OJE 2023, Governu aloka millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál.

Advertisement

Aleinde ne’e, aloka mós millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Macassar no millaun $7,8 bá reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak.

Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala ki’ik liuhosi EDTL, iha propósta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118.

Governu mós aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonómia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejístu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria, iha tinan oin.

Investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoia aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redús pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál.

Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata. Apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun.

Advertisement

 Alokasaun ba Kapitál Sosiál 36%

Distribuisaun Tetu Agregadu Orsamentu Administrasaun Sentrál iha OJE 2023, Setór Kapitál Sosiál ne’ebé inklui Saúde, Edukasaun no Protesaun Sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%.

Seitór ida-ne’e mak maiór benefisiariu hosi finansiamentu Propósta OJE 2023. Ida-ne’e refleta importansia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade (millaun $137), saúde (millaun $92) no protesaun sosiál (millaun $301), liu-liu ba grupu vulnerável.

Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe.

Hosi montante ne’e, millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia.

Advertisement

Alokasaun ba Programa Nutrisaun Millaun $10

Iha Proposta OJE 2023, Governu mós propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ba Programa Nutrisaun ho montante millaun $10.

Ida-ne’e reprezenta aumentu 𝑞𝑢𝑎𝑡𝑟𝑜 𝑣𝑒𝑧𝑒𝑠 ka porsentu atus-haat (400%) kompara ho orsamentu alokadu ba programa Nutrisaun iha OJE 2022.

Propósta OJE 2023 ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa Merenda Eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkanse labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despesa ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42.

Propósta OJE 2023 ne’e formula bazeia ba Objetivu Estratejiku husi Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira:

Advertisement

1) Oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk;

2) Asesu ba konesimentu, teknolójia no inovasaun;

3) Asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida ne’ebé dignu.

Lee Mós: OJE 2023 Billaun $3,16 Aprovadu iha Finál Globál

Prezidente Repúblika Preokupa OJE 2023 La Refleta Situasaun Atuál TL

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

SEATOU Halo Evikasaun Tanba Simu Orden

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli- Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hateten evokasaun ne’ebé mak Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia  no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, halo bá abitante sira ne’ebé okupa espasu públiku no rai Estadu tanba hetan orden.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Mari Alkatiri Husu Lidér Sira Tuur Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli- Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, hateten tempu ona hodi lidér sira tuur hamutuk para buka solusaun bá problema edukasaun, saúde no problema sira seluk hodi lori povu ne’e bá moris di’ak.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending