Connect with us

Polítika

Prezidente Repúblika Sei Haruka Proposta OJE 2023 Bá TR Halo Fiskalizasaun Abstrata

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2022), Díli—Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta haree ona proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023, no tuir planu sei haruka ba Tribunál Rekursu (TR) atu halo fiskalizasaun abstrata molok foti desizaun atu veta ka promulga.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta. Foto/Elio dos Santos da Costa

Fontes konfirmadu iha Palásiu Prezidensiál informa ba Hatutan.com katak, Prezidente Repúblika sei haruka proposta OJE 2023 ne’e ba TR tanba tuir Xefe Estadu nia haree, alokasaun orsamentu ba tinan ida-ne’e boot liu kompara ho tinan sira ne’ebé liu ona, nune’e Xefe Estadu presiza konfirma duni ho parte Tribunál Rekursu atu halo fiskalizasaun hodi haree ninia konstitusionalidade.

Lee Mós: Prezidente Repúblika Simu Ona no Sei Promulga OJE 2023

Tanba ne’e, Prezidente Repúblika mós informa ona situasaun ne’e ba Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak iha enkontru semanál ne’ebé hala’o iha Sesta (02/12/2022).

Advertisement

“Prezidente Repúblika sei haruka proposta OJE 2023 ba Tribunál atu halo fiskalizasaun abstrata tanba Prezidente rasik haree katak orsamentu ne’e boot demais. Prezidente Repúblika bolu ona Primeiru Ministru hodi esplika katak, sei haruka duni proposta ne’e ba TR molok foti desizaun atu veta ka promulga. Prezidente sei haruka iha tempu badak,” Fontes konfirmadu ne’e hateten ba Hatutan.com, Domingu (04/12/2022).

Antes ne’e Prezidente Repúblika mós preokupa ho montante Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 ne’ebé to’o kedan billiaun $3,16.

Preokupasaun ne’e tanba Xefe Estadu konsidera orsamentu ne’e la refleta ho realidade povu Timor Leste (TL) nia moris.

Komparasaun despeza Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kada tinan hahú hosi tinan 2007 to’o 2023 ne’ebé Hatutan.com asesu iha portál transparánsia mak hanesan tuir mai ne’e:

OJE ba tinan 2006/2007 ho montante $328.575.000,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2007 ho montante $116.409.000,00.

OJE ba tinan 2008 ho montante $788.312.000,00.

OJE ba tinan 2009 ho montante $680.873.000,00.

OJE ba tinan 2010 ho montante $837.981.072,00.

OJE ba tinan 2011 ho montante $1.306.017.539,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2012 ho montante $1.806.449.826,00.

OJE ba tinan 2013 ho montante $1.647.519.204,00.

OJE ba tinan 2014 ho montante $1.500.000.254,00.

OJE ba tinan 2015 ho montante $1.570.001.757,00.

OJE ba tinan 2016 ho montante $1.952.558.672,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2017 ho montante $1.386.825.735,00.

OJE ba tinan 2018 ho montante $1.277.371.987,00.

OJE ba tinan 2019 ho montante $1.481.990.800,00.

OJE ba tinan 2020 ho montante $1.497.040.620,00.

OJE ba tinan 2021 ho montante $2.030.300.000,00.

Advertisement

OJE ba tinan 2022 ho montante $3.209.018.330,00.

OJE ba tinan 2023 ho montante $3.156.922.141,00.

 

Montante OJE 2023

Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) bá tinan 2023 aprovadu iha votasaun finál globál iha Parlamentu Nasionál (PN) ho montante billaun $3,16, ho votus  afavór 42, kontra 21 no abstensaun 2, Kinta  (17/11/2022).

Advertisement

Deskrisaun detallada kona-bá Propósta OJE 2023 hateten, totál despezas globál billiaun $3,16 ne’e kompostu hosi Orsamentu Administrasaun Sentrál billiaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatentes Libertasaun Nasionál, billiaun $1). Orsamentu Seguransa Sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no RAEOA millaun $120.

Propósta OJE tinan 2023 mak Primeira Propósta OJE ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál prepara bazeia ba regras orsamentál foun aprovadu hosi Lei Enkuadramentu Orsamentál.

Propósta Orsamentu ne’e kontempla ona Orsamentu tuir Programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak defini ona iha Lei das Grandes Opções do Plano 2023 ne’ebé mak promulga hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta iha fulan-juñu tinan ne’e.

Propósta ne’e mai ho lema “Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru” – aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun servisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentável iha médiu prazu.

Iha Propósta OJE 2023, Governu aloka millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál.

Advertisement

Aleinde ne’e, aloka mós millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Macassar no millaun $7,8 bá reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak.

Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala ki’ik liuhosi EDTL, iha propósta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118.

Governu mós aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonómia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejístu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria, iha tinan oin.

Investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoia aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redús pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál.

Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata. Apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun.

Advertisement

 Alokasaun ba Kapitál Sosiál 36%

Distribuisaun Tetu Agregadu Orsamentu Administrasaun Sentrál iha OJE 2023, Setór Kapitál Sosiál ne’ebé inklui Saúde, Edukasaun no Protesaun Sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%.

Seitór ida-ne’e mak maiór benefisiariu hosi finansiamentu Propósta OJE 2023. Ida-ne’e refleta importansia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade (millaun $137), saúde (millaun $92) no protesaun sosiál (millaun $301), liu-liu ba grupu vulnerável.

Governu propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ho montante millaun $19,2 hodi implementa programa Bolsa da Mãe.

Hosi montante ne’e, millaun $5,3 sei aloka ba kontinuasaun programa inísiu no millaun $13,7 sei aloka ba espansaun Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, ne’ebé nia objetivu mak atu apoiu inan isin-rua no mellora saúde no nutrisaun durante inísiu loron rihun-ida nomós apoiu labarik ho moras króniku no defisiénsia.

Advertisement

Alokasaun ba Programa Nutrisaun Millaun $10

Iha Proposta OJE 2023, Governu mós propoin ba Parlamentu Nasionál orsamentu ba Programa Nutrisaun ho montante millaun $10.

Ida-ne’e reprezenta aumentu 𝑞𝑢𝑎𝑡𝑟𝑜 𝑣𝑒𝑧𝑒𝑠 ka porsentu atus-haat (400%) kompara ho orsamentu alokadu ba programa Nutrisaun iha OJE 2022.

Propósta OJE 2023 ne’e mós kobre alokasaun orsamentu millaun $22,4 hodi espande programa Merenda Eskolár, mellora kualidade hahan hodi alkanse labarik sira nia kualidade nutrisaun, hasa’e despesa ba kada labarik no kada hahan husi $0,25 to $0,42.

Propósta OJE 2023 ne’e formula bazeia ba Objetivu Estratejiku husi Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé nia objetivu atu fornese sidadaun sira:

Advertisement

1) Oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk;

2) Asesu ba konesimentu, teknolójia no inovasaun;

3) Asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida ne’ebé dignu.

Lee Mós: OJE 2023 Billaun $3,16 Aprovadu iha Finál Globál

Prezidente Repúblika Preokupa OJE 2023 La Refleta Situasaun Atuál TL

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending