Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

CAC: MAPKOMS Hanesan Arguido Bazeia Bá Artigu 59 KPP

Published

on

Hatutan.com, (04 Janeiru 2023), Díli- Diretór Investigasaun iha Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) José Verdial, esklarese katak iha lei hateten, molok atu halo inkéritu bá suspeitu ida, tenke konstitui nia hanesan arguido bazeia bá artigu 59 Kódigu Prosesu Penal (KPP).

Lee Mós : Kazu Projetu Instalasaun Set-top Box RTTL,E.P, Ministru MAPKOMS Konstitui Bá Arguido

Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, presta tán deklarasaun iha CAC hanesan arguido relasiona ho kazu projetu instalasaun Set-top Box RTTL,E.P, Kuarta (04/01/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Diretór Investigasaun CAC, José Verdial afirma CAC halo nia servisu investigasaun bazeia bá delegasaun husi Ministériu Públiku no aktu sira ne’ebé CAC hala’o ne’e tuir de’it saida mak Lei Prosesuál dehan.

Nia afirma relasiona ho Kazu Set-top Box RTTL, E.P, CAC konstitui Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo,  hanesan arguido bazeia ba artigu 59 KPP tamba atu halo inkéritu bá ema ruma  tenke konstitui uluk ema ne’e ba arguido foin halo inkéritu.

Advertisement

“Atu halo inkéritu bá suspeitu ida, lei hateten katak molok atu halo interrogatóriu bá suspeitu ida tenke konstitui nia hanesan arguido no tenke  aplika kedas medida de koasaun hanesan TIR (Termu Identidade Rezidénsia), no iha artigu 59 KPP hateten klaru no CAC hala’o nia servisu bazeia de’it bá iha saida mak KPP dehan, hanesan órgaun polisiál kriminál ita halo ita-nia servisu tuir de’it lei.” José Verdial hateten hodi responde Hatutan.com, Kuarta (04/01/2023).

Nia hatutan, lei konstitui ona Ministru MAPKOMS Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo  hanesan arguido, automatikamente nia hanesan arguido no tui artigu 59 KPP, artigu 5 hateten kualidade hanesan arguido moris durante prosesu nia laran tomak. 

Lee Mós : MAPKOMS Hanesan Suspeitu ba Kazu Instalasaun Set-Top Box RTTL,E.P

Hatán kona-bá Ministru MAPKOMS Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo  nia lamentasaun katak CAC la halo karta koñesimentu bá iha Primeiru Ministru hanesan Xefe Governu, diretór investigasaun CAC ne’e hateten, iha notifikasaun ne’e ko’alia klaru hela katak notifika direita bá ema ne’e, tuir saida mak hakerek iha artigu 91 no 92 KPP, tamba ne’e CAC hala’o de’it nia servisu tuir saida mak KPP dehan.

“Hanesan órgaun polisiál kriminál, ami hala’o servisu bazeia de’it bá saida mak KPP dehan.” José Verdial haktuir.

Advertisement

Nia argumenta loloos jornalista sira bele husu ba ministru, lei ida ne’ebé mak hateten dehan kuandu notifika nia tenke husu ba Primeiru-Ministru.

Lee Mós : Deskonfia, MAPKOMS Nu’udar Prezidente FFTL Fó Projetu iha RTTL,E.P Ba Sekretaria FFTL

Lei Kódigu Prosesu Penal (KPP) Artigu 91 (Notifikasaun)

  1. Notifikasaun sei uza hodi bolu ema ruma mai tama ka partisipa iha aktu prosesuál no hodi hato’o aktu ka despaxu ruma nia konteúdu bá ema ruma.
  2. Kuandu iha urjénsia manifesta atu bolu ema ruma mai aktu prosesuál, bele uza telefone, telegrafia, ka meiu telekomunikasaun seluk iha notifikasaun nia fatin, no tau iha kota ho autos.
  3. Funsionáriu judisiál, ajente polisiál ka autoridade seluk ne’ebé lei fó kompeténsia maka halo notifikasaun, tuir despaxu ka ho orden ofisioza hosi sekretária judisial.
  4. Vale hanesan notifikasaun konvokasaun ka komunikasaun ne’ebé ema ne’ebé prezide aktu prosesuál halo bá notifikandu presente iha aktu ne’e, sarak dokumentada iha auto.

Artigu 92.° (Notifikasaun nia forma)

  1. Notifikasaun bele halo ho kontaktu pesoál ho notifikandu iha fatin ne’ebé hetan nia, ho karta rejistada ka, kuandu lei autoriza espresamente, ho editál.
  2. Salvu dispozisaun legal seluk, notifikasaun kona-bá akuzasaun, arkivamentu, despaxu ne’ebé marka data bá julgamentu, despaxu ne’ebé aplika medida koasaun ka garantia patrimonial, ka desizaun finál tenke halo pesoalmente bá lezadu ka arguido.
  3. Notifikasaun sira seluk bele halo ba arguido nia Defensor ka lezadu nia advogadu, ka ba ema rezidente iha tribunal nia area ne’ebé notifikadu hatudu atu simu notifikasaun, no bele halo ho korreiu.

Artigu 58 (Suspeitu)

Naran suspeitu ema ne’ebé indísiu ruma hatudu katak nia halo tiha ona ka prepara an atu halo krime ruma, ka hola parte ka prepara an atu hola parte iha krime ruma.

Artigu 59 (Konstituisaun hanesan arguido)

Advertisement
  1. Hetan kualidade hanesan arguido ema ne’ebé hasoru akuzasaun iha prosesu Penál.
  2. Sem prejuizu ba artigu anterior nia dispozisaun, tenke halo konstituisaun hanesan arguido kuandu:
  3. Inkéritu la’o daudaun hasoru ema ida, ema ne’e fó deklarasaun ba autoridade judisiária ka entidade polisiál;
  4. Tenke aplika ba ema ruma medida koasaun ka medida-garantia patrimoniál;
  5. Suspeitu hetan detensaun;
  6. Halo auto-de-notísia iha-ne’ebé ema ruma tama hanesan krime ruma nia ajente no nia simu komunikasaun kona-bá auto ne’e.
  7. Atu konstitui ema ida hanesan arguido autoridade judisiária ka polisiál komunika, ho lian ka surat, bá ema ne’e katak, hahú iha momentu ne’e nia sai hanesan arguido iha prosesu penál, hatudu mós, no esplika, kuandu presiza nia direitu no devér prosesuál hanesan arguido, hamutuk no prosesu nia identifikasaun no nia defensór, kuandu nomeia tiha ona.
  8. Kuandu iha omisaun ka violasaun kona-bá formalidade prevista iha númeru anteriór sira, deklarasaun ne’ebé ema vizadu halo la bele uza hanesan prova hasoru nia.
  9. Kualidade hanesan arguido moris durante prosesu nia laran tomak.

Jornalista: Vito Salvador

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan-Lima La’ós A-favór bá Korrupasaun

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli—Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos konsidera desizaun Tribunál Rekursu (TR) nian hodi absolve Sekretáriu Jerál Partidu Demokrtátiku (PD), António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan-lima, la’ós a-favór bá korrupsaun maibé ne’e fundamentasaun hosi Lei.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Fujitivu Arnolfo Teves Jr Submete Rekursu bá TR

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Fujitivu Arnolfo “Arnie” Alimpit Teves Jr submete ona rekursu bá Tribunál Rekursu (TR) kona-bá prosesu sira liga ho estradisaun ne’ebé Ministériu Públiku sei halo hamutuk ho Tribunál Estadu Filipina.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

FONGTIL Preokupa Autoridade Sira Nonook ho Kazu Ró Tranship II no Expo Dubai

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) preokupa ho prosesu transparénsia hosi Ministériu Públiku (MP) kona-bá kazu Ró Tranship II ho Expo Dubai ne’ebé FONGTIL submete to’o agora la iha follow-up no MP nonook tiha de’it.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending