Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Autoridade Protesaun Sivíl Preparadu Enfrenta Tsunami

Published

on

Hatutan.com, (23 Marsu 2023), Díli—Autoridade Proteção Cívil (APC), hahú halo preparasaun hodi antesipa no enfrenta, bainhira mosu dezastre naturál hanesan Tsunami ka tasi-sa’e iha Timor-Leste.

Autoridade Proteção Cívil (APC), halo preparasaun hodi antesipa, bainhira mosu dezastre naturál hanesan Tsunami ka tasi-sa’e iha Timor-Leste. Preparasaun ne’e liuhosi formasaun bá Komandante APC nian hosi munisipiu sia mak hanesan, Viqueque, Ataúro, Dili, Manatuto, Liquiça, Covalima, Bobonaro, Baucau, Lautém inklui manorin-na’in hosi eskola sira balun, ne’ebé hala’o iha Salaun City 8 Manleuna, Comoro, Dili, Kinta (23/03/2023).

Preparasaun ne’e liuhosi formasaun bá Komandante APC nian hosi munisipiu sia mak hanesan, Viqueque, Ataúro, Dili, Manatuto, Liquiça, Covalima, Bobonaro, Baucau, Lautém inklui manorin-na’in hosi eskola sira balun, ne’ebé hala’o iha Salaun City 8 Manleuna, Comoro, Dili, Kinta (23/03/2023).

Lee Mós: APC Fahe Tarrefa Serbisu Tuir Lei Protesaun Sivíl

Komandante Operasionál APC, Superintendente Assistente Nuno Roumalho hateten, durante ne’e iha koolaborasaun di’ak ho Governu Japaun, no mós ajénsia United Nations Development Programe (UNDP) hodi apoia finanseiru atu organiza projetu ida-ne’e.

Advertisement

Formasaun ida-ne’e ho objetivu atu kontinua hasa’e koñesimentu bá membru sira autoridade protesaun sivíl nian, liu-liu komandante operasaun sira, autoridade protesaun sívil iha munisipiu, inklui manorin na’in sira, buka hasa’e sira-nia koñesimentu ho sira-nia programa no ho sira-nia planu asaun.

“Atu kontinua fó formasaun bá sira-nia alunus, no kontinua organiza estrutura tomak iha munisipiu, hodi halo asaun prevensaun no asaun de mitigasaun bá dezastre, liu-liu tipu dezastre de Tsunami nian,” Komandante Operasionál APC, Superintendente Assistente Nuno Roumalho esplika.

Matéria ne’ebé hetan iha formasaun ne’e, foka liu oinsá asaun sira bá prevensaun, asaun mitigasaun bá iha dezastre Tsunami. Tanba Timor-Leste iha tipu dezastre barak, la’ós Tsunami de’it.

Iha mós inundasaun, inséndiu, rai-maran, bai-loron ne’ebé naruk, halo bee laiha, depois fó kauza bá populasaun sira-nia moris, inklui rai-nakdoko, anin-boot, ne’ebé kuaze akontese iha territóriu nasionál.

Tipu dezastre hirak ne’e, semanalmente, APC sempre simu relatóriu hosi komandante operasaun servisu sira iha munisipiu hotu.

Advertisement

Hafoin dezastre, ekipa tenke fó apoiu emerjénsiamente bá vitima sira, ida seluk sira kontinua sensibiliza bá komunidade liu-liu sira ne’ebé hela iha área risku sira.

“Hanesan iha parte Tsunami nian karik, ita tenke fó hanoin bá komunidade, atu labele hela besik tasi-ibun ne’ebé mak dala-ruma ita identifika, istorikamente katak, akontese ona dezastre,” Komandante Nuno hateten.

Iha 1995, TL enfrenta tiha dezastre Tsunami iha Dili, área Kampu Marinir. Dezastre ida ne’e rezulta estragu bá sasán lubuk ida, rikusoin sira komunidade nian, maluk balun mate, balun lakon, halo estragus mós bá roo ne’ebé sira uza hodi halo peskiza atu bele hadi’a sira-nia vida ekonomia.

Ho referénsia sira hanesan ne’e, liuhosi formasaun ida ne’e, professór sira, komandante sira, bainhira bá iha terrenu karik, sira hahú fó hanoin, hahú sensibiliza bá komunidade katak, fatin sira hanesan ne’e maka, risku bá dezastres, tipu de tsunami ka inundasaun.

“Nune’e, komunidade sira mós bele sente katak, ho informasaun sira ne’e, sira preparadu, reziliente, atu hasoru kualkér tipu dezastre mak mosu mai iha futuru,” Nuno hateten.

Advertisement

Iha fatin hanesan, Head of Climate Change and Environment Unit UNDP-TL, Domingos Lequisiga Maria, hateten, formasaun ida-ne’e realiza tanba UNDP implementa atividade ne’ebé ho nia fundu mai hosi Governu Japaun hodi apoia Estadu no Governu, liuhosi Autoridade Protesaun Sívil, Sekretária Estadu Protesaun Sívil nia mahon ne’ebé atu implementa, haree liubá iha preparasaun.

Preparasaun bá iha Tsunami, karik akontese saida mak APC presiza atu hala’o. Atividade balun bá ohin loron ninian, sira halo formasaun bá mestre sira, nomós komandante APC sira mai hosi munisipiu no mestre sira mai hosi eskola sira ne’ebé mak iha kosteira ne’ebé haree hanesan perigu liubá iha tsunami.

UNDP iha portu-fóliu barak, sira apoia ona servisu lubuk ida iha área redusaun risku dezastre ninian. Iha projetu ida-ne’e ki’ik tebes, tanba atu haree liu de’it bá preparasaun sira hasoru dezastre tsunami ninian.

Hasa’e koñesimentu nomós preparasaun bá iha módolu hanesan tau informasaun ne’ebé mak bele fahe komunidade no alunu sira iha eskola, hodi sira bele hatene, mosu tsunami karik, sira hatene ona atu bá asegura aan.

UNDP apoia ona buat lubuk ida bá iha redusaun dezastre naturais ninian no ajuda halo ona mós mapeamentu bá iha vulnerábilidade no risku ne’ebé mak kobre territóriu tomak hodi bele ajuda politiku sira, ajuda Governu, bainhira sira atu halo desizaun ida katak, atu halo infra-estrutura iha fatin ida, sira bele haree fali fatin sira ne’e, maizumenus iha risku bá iha perigu saida de’it.

Advertisement

Programa formasaun kona-bá hasoru dezastre Tsunami ne’e apoiu hosi nasaun 10 iha Rejiaun Ázia Pasífika ho totál orsamentu millaun $1.

Mai Timor-Leste, iha de’it rihun $40-resin. Maibé, iha projetu sira seluk UNDP apoia ona orsamentu kuaze millaun $1 bá leten. Projetu ida-ne’e ninia implementasaun sei dura bá tinan 2023.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

KSTL Ejize Governu Aprova Dekretu Lei Traballu ho Saláriu Mínimu $150 to’o $164

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli—Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) ejize bá IX Governu atu halo aprovasaun bá Dekretu Lei Traballu ho saláriu mínimu nasionál hahú hosi $164 tun to’o $150, liu hosi konferénsia imprensa iha sede KSTL Bemori, Kuarta (17/04/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

CI ho ABC-ID Lansa Matadalan Jornalizmu Inkluzivu

Published

on

Hatutan.cm, (16 Abríl 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI) servisu hamutuk ho Australia Broadcasting Coorporation-International Development (ABC-ID) hala’o lansamentu bá Matadalan Jornalízmu Inkluzivu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Projetu Reabilitasaun Estrada iha Díli Laran “La Obedese” bá Prinsípiu Transparénsia

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), Díli– Iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA) fó sentidu katak  projetu fíziku (projetu ho karater emerjénsia ka karater normal)  ne’ebé iha implikasaun bá Orsamentu Estadu nian tenke tane as no garante prinsípiu transparénsia.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending