Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Labele Hateke Direta Bá Loron-Matan Tanba Eclipse Solár Impaktu La Diak Bá Saúde

Published

on

Eclipse Solar 2023. Foto Google.

Hatutan.com, (11 Abríl 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu atu média nasionál sira liu hosi publikasaun notísia sira bele fó alerta bá populasaun kona-bá impaktu ba saúde, labele hateke direta ba loron-matan bainhira akontese eclipse solár.

Eclipse Solar 2023. Foto Google.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta esplika, eclipse solár ne’e akontese loloos duni no diretamente iha Timor Leste nia leten hosi Com, Tutuala, Jaco, Lospalos, akontese bele taka 100% no iha Dili 97% de’it.

Lee Mós: Autoridade Lokál Agradese Prezidente Repúblika Sosializa Fenómenu Eklipse Solar

Kona-bá eventu natureza iha 20 Abríl ne’ebé ema hotu hatene primeiravez akontese tinan 100-resin nia laran, fulan taka metin loron.

Advertisement

Eclipse Solar perigu tebe-tebes liu-liu ba joven, labarik ne’ebé la hatene bele haree, fahe informasaun hatete atu labele hateke ba loron, tanba nia la taka 100%, bai-bain ne’e iha loron manas iha rai utravioleta ne’e provoka kankru tanba ne’e hotu-hotu tenke kuidadu ba ida-ne’e.

“Ha’u husu média sira nia kontribuisaun fó informasaun alerta ba ita nia labarik sira, joven, ferik katuas sira atu labele hateke diretamente ba loron. Bainhira nakukun ita labele hateke,” Ramos-Horta hateten iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairr-Pité, Tersa (11/04/2023).

Eventu eclipse solár bainhira akontese iha rai seluk, turista rihun atus ba atus mak halai ba sidade ne’e, fatin ne’ebé sidade rai di’ak, movimentasaun turista barak loos.

Oras-ne’e daudaun iha Asutrália mós sira sei haree maibé la haree didi’ak hanesan TL nia fenomena ne’e, no turista lubuk ida hosi Asutrália tomak ba iha ne’eba.

Prezidénsia Repúblika haree fenómena ida-ne’e hanesan oportunidade ida primeiru atu halo promosaun bá turista sira mai haree Timor Leste no sira gosta.

Advertisement

Liu hosi eklipse solár halo promosaun ba Timor Leste no liu hosi eklipse ne’e joven timoroan sira, estudante, labarik sira bele haree interese boot liu iha siénsia.

Iha universidade, estudante balun estuda jeografia, astronomia buat sira ne’e maibé la’ós kursu ida ne’ebé ema barak hatene.

Ne’e duni, ho eventu ida-ne’e bele halo mós promosaun ba estudu siénsia Sekundária no universidade sira.

Iha loron 20 fulan ne’e,  atividade halo iha Palásiu Prezidensiál maibé iha mós Com ne’ebá, iha Austrália, fatin balun iha Indonézia, ema balun hosi Indonézia mai, balun kontaktu ona Prezidente Repúblika katak sira sei mai.

“Sientista sira, doutór sira hateten katak, bainhira ne’e akontese diak liu fila kotuk. Lalika haree fali tanbasá mak nakukun, saida mak taka loron ne’e. Ne’e duni, lalika pániku no labele haree fali saida mak taka hatene ona fulan mak taka. Se la tuir ita nia rekomendasaun ema lubuk ida bele ba haree doutór matan aat la hetan kura laiha tratamentu ba ida-ne’e,” Ramos-Horta subliña.

Advertisement

Oklu saida de’it mak ema uza atu haree eclipse solar sei la proteje ema nia matan, tau oklu rua tolu mós la konsege di’ak liu para, se kotuk se la’e matan a’at, loron ida rua liu tiha ema naran-naran ba iha Hospitál HNGV ba haree tanba matan a’at, laiha kura.

Fulan taka loron ne’e mak bolu eclipse solar sei taka kompletu, signifika iha klaran loos, minutu ida resin Timor-Leste iha rai barak-barak besik ne’e sei nakukun kompletu.

Fenómenu siénsia ne’e, fenómenu natureza ne’e bele hakfodak, tauk, pániku hanesan uluk baibain eclipse parsiál fulan nian baku-kalen, baku sanan buat sira ne’e tuir tradisaun, tuir Timor nia fiar, maibé ida-ne’e loron rasik mak lakon, la’ós fulan, fulan mak taka metin iha klaran loos.

Entaun, sei nakukun metin loos ne’e iha reasaun ema nian, nu’udár ema bele hatene halai subar kedan karik, balun sei hateke, hateke mak ne’e perigozu, animál sira mós sei pániku, hanesan asu, fahi, manu sira sei pániku.

Tanba derepente ne’e tuku 01:00 loron ne’e, loron a’as boot loos, derepente taka,  entaun animál sira mós pániku hakarak halai.

Advertisement

Ida-ne’e mak sientista sira hakarak estuda, tanba sientista balun hakerek kona-bá ida ne’e sei hakarak mai iha TL.

Jornalista: Vito Salvadór  

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending