Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Membru PNTL Na’in-158 Reforma, Governu Konsidera Hanesan Tranzisaun Jerasionál

Published

on

Hatutan.com, (16 Juñu 2023), Díli—Governu liuhosi Ministru Prezidénsia no Konsellu Ministrus (MPKM), Fidelis Manuel Leite Magalhães konsidera membru Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) reformadu na’in-158, hanesan tranzisaun jerasionál atu haburas liu tán instituisaun seguransa ne’e.

Serimónia despedida ne’ebé organiza hosi Komandu PNTL bá membru na’in-158, ho idade kompleta ona tinan 60 atu fila ona bá vída sivíl, iha Sentru Formasaun Polísia nian (CFP-Sigla Português), iha Comoro, Díli, Sesta (16/06/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa.

Konsiderasaun ne’e Ministru Fidelis Magalhães hato’o, bainhira reprezenta Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, partisipa iha serimónia despedida ne’ebé organiza hosi Komandu PNTL bá membru na’in-158, ne’ebé idade kompleta ona tinan 60 atu fila ona bá vída sivíl, iha Sentru Formasaun Polísia nian (CFP-Sigla Português), iha Comoro, Díli.

Lee Mós: Membru PNTL Na’in-158 Ho Idade Reforma Kontinua Simu Pensaun Mensál Mínimu $228

Fidelis dehan, iha vída demokrátika, vida instituisaun, tranzisaun ne’e halo parte hosi rekézitu ida atu nune’e instituisaun ne’e rasik bele buras no bele kontinua bá oin.

Advertisement

“Ida ne’e la’ós foin bá dala-uluk, ema hatene ka koñese, termu ida tranzisaun, tranzisaun jerasionál ne’e, katak, hosi jerasaun ida bá jerasaun seluk. Ne’e la’ós iha ita-nia rain de’it, la’ós akontese de’it iha kontextu polítiku, ne’ebé mós akontese iha instituisaun sira ne’ebé mak hakna’ar hanesan liman kro’at bá ita-nia nasaun nian,” Fidelis Magalhães hateten.

Nia fó ezemplu iha instituisaun FALITNTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), tranizasaun dala-hira ona, hahú kedan hosi tempu Taur Matan Ruak nian, bainhira sei Jenerál, ikus mai passa komandu bá iha Tenente Jenerál reformadu, Tito Cristóvão da Costa “Lere Anan Timur” no iha mandu ida ne’e maka, Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”.

Tanba ne’e, Ministru Fidelis fiar katak, tranzisaun hirak ne’e sei kontinua nafatin bá oin. Iha PNTL rasik, la’ós foin akontese, maibé iha tiha ona esperiénsia bá tranizasaun hirak ne’e, hahú hosi eis Komandante Jerál Komisáriu Polísia Paulo Martins, to’o ohin loron.

“Ho ida-ne’e importante mai ita atu konsiente katak, Timor-Leste ninia vida tenke dura liu, naruk liu ita ema nia vida. Ohin loron, ita-boot sira ne’ebé mak tama ona lista iha aprezentasaun nian, hanesan primeira esperiénsia ita halo bá ita-boot sira, bá funsionáriu sira, tantu bá ofisiais ou Tenentes, Ajente sira PNTL nian,” Fidelis Magalhães hateten.

Importante Governu atu hato’o bá membru reformadu sira katak, aprezentasaun ne’e la’ós forma ida atu lakon respeita ho hanai bá kna’ar, kontribuisaun hotu ne’ebé membru sira halo, durante sira-ninia idade produtiva.

Advertisement

Odamatan Komandu Kontinua Nakloke

Komandante Jerál PNTL, Komissáriu Jerál Polísia, Henrique da Costa dehan, maski ninia membru sira na’in-158 ne’e atu fila ona bá vída sivil, maibé odamatan boot komandu PNTL nian sei kontinua nakloke bá membru reformadu sira ne’e, bainhira iha nesesidade ruma.

Ohin, 16 fulan-juñu tinan ne’e marka istória dahuluk bá PNTL, tanba konsidera loron ida ne’e, sira hotu marka prezensa iha eventu ne’e hodi asiste serimónia despedida bá kolega sira polisia reformadu 158 ne’ebé mak sei husik hela PNTL iha fulan oin.

“Hosi dia 01 Jullu 2023 bá oin, imi la’ós ona membru PNTL, maibé PNTL nia odamatan nafatin nakloke bá imi. Apoiu saida de’it mak persiza, ami sei halo esforsu hotu hodi ajuda ita-boot sira, tuir kbi’it no kompeténsia ne’ebé mak PNTL iha,” Komissáriu Jerál Polísia, Henrique da Costa promete.

Komandante Henrique rekoñese ninia kolega reformadu sira ne’e ninia dedikasaun durante tinan 20 resin, tanba sira halo ona buat barak ne’ebé kontribui bá dezenvolvimentu instituisaun ida-ne’e.

Advertisement

“Ami sei la haluha ida ne’e. Instituisaun ne’e la’o di’ak, tanba mós ita-boot sira nia apoiu. Tinan barak ita liu hamutuk, iha kontente nomós iha triste. Ita hamutuk iha PNTL, hosi tempu UNTAET nian hahú no aprende hosi maluk Timor sira no ami ne’ebé foin tama bá servisu polisia, ami aprende mós hosi ita-boot sira ne’ebé mai kedan ho esperiénsia ho polisia Indonézia nian. Bá buat hirak ne’e hotu, ami agradese tebes bá imi,” nia agradese.

Iha vida instituisaun, tantu privádu, no estadu, ema tama servisu no sai hosi servisu, buat ne’ebé normál akontese. Asuntu hirak ne’e, regula ho Lei sira atu instituisaun bele halo jestaun rekurus umanus ho efisiénsia no efikásia.

PNTL iha ninia regra sira hotu kona-bá prosesu regresu mai PNTL ne’ebé aprova dezde tinan balu bá kotuk, infelizmente, estatutu pessoál PNTL  foin mak aprova, hafoin tinan 23 liu tiha ne’ebé halo membru barak hein ida ne’e, oinsá mak sira bele fila bá iha vida sívil, ho direitu ne’ebé merese tuir lei.

Tuir estatutu PNTL, Dekretu-Lei númeru 69/2022, artigu 128, sita katak, ofisial PNTL ne’ebé pasájen bá aprezentasaun, maka sira ne’ebé to’o ona tinan 60, tuir Alinea (a), no julgadu katak, Fizikamente no Psíkikamente, la konsege atu ezerse nia funsaun iha PNTL, tuir aliena (b),”

Iha sorin seluk, artigu 129, Alinea (a), katak, ofisiais ne’ebé responsável bá iha jestaun rekursu umanu, tinan-tinan to’o iha loron 30 fulan-novembru, tenke aprezenta lista bá komandante jerál.

Advertisement

Lista ofisial PNTL ninian, bele reforma iha tinan tuir mai. Lista PNTL ne’ebé passa bá iha reforma, obrigatóriamente, publika iha jornál da repúblika.

Enkuantu, iha 22 Marsu 2023, Ofísiu ida hosi Gabinéte Ministru Interior nian, fó resposta bá karta hosi Gabinéte Komandante jerál PNTL, ho númeru Ofísiu 99/CG-PNTL/43/2023, loron 07 Marsu 2023, Solisíta informasaun kona-bá lista 158 ne’ebé tama bá iha reforma, atu kompleta ho tempu servisu kada postu (deviza), no kada membru, inklui vensimentu totál kada postu (deviza) no saláriu désimu-teriseiru ninian.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Diretór Nasionál PCIC Vicente e Brito Rekoñese Nia Oan-mane Uza Pistola Treinu Tiru

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli-Diretór Nacional bá Policia Científica e de Investigação Criminal (PCIC), Vicente Fernandes e Brito,  ‘rekoñese’ fó pistóla bá oan-mane hodi treinu tiru hamutuk ho membru  PCIC sira iha área Kaitehu, Suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Pesoál Servisu Sekreta Tiru Joven ida iha Salele no Seidauk Hatene Nia Motivu

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Díli-Deskonfia, pesoál servisu sekreta ida ho insial GS, hosi Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI)  uza pistóla tiru kanek vítima Elizardo Cardoso Mandas, iha área Salele, Postu Administrativu Tilomar, Munusípiu Covalima, Kuarta kalan (01/05/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Tenente Jenerál Falur Mak Orienta Polísia Militár Asegura SEATOU iha Terrenu

Published

on

Hatutan.com, (30 Abríl 2024), Díli-Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, klarifika katak  nia rasik mak fó orientasaun’ bá Polísia Militár  atu koloka nia membru asegura Sekretáriu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias ho ekipa iha terrenu bainhira  halo eviksaun bá komunidade sira ne’ebé utiliza espasu públiku no Estadu nia rai.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending