Hatutan.com, (23 Juñu 2023), Dili—Governu Estadus Unidus Amérika (EUA), oferese Aviaun ida ho marka CESSNA 206, PA-002, bá instituisaun FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu fasilita membru sira iha Komponente Aéreo bele halo kontrolu bá riku-soin tomak iha tasi Timor Leste.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/06/Helikopteru-Hosi-EUA-ba-F-FDTL-300x200.jpeg)
Governu Estadus Unidus Amérika (EUA), entrega Helikópteru ida ho marka CESSNA 206, PA-002, bá instituisaun FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu fasilita membru sira iha Komponente Aéreo bele halo kontrolu bá riku-soin tomak iha tasi Timor Leste, iha Aeroportu Lanud, Baucau, Sesta (23/06/2023). Foto/F-FDTL.
Aviaun CESSNA 206 ne’e, entrega hosi Enkarregadu Negósiu EUA, Tom Daley hamutuk ho Brigadeiru Jenerál Sarah H. Russ, no simu direta hosi Ministru Defeza (MD), Filomeno da Paixão de Jesus, Xefe Estadu maiór F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” no Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timor, iha Aeroportu Lanud, Baucau, Sesta (23/06/2023).
Ministru Defeza (MD), Filomeno da Paixão de Jesus hateten, prosesu aviaun ne’e to’o Timor-Leste hahú kedan iha mandatu sira hosi Eis Jenerál Taúr Matan Ruak, Eis Tenente Jenerál Tito Cristóvão da Costa “Lere Anan Timur”, mak loke dalan.
Sira husu apoiu ida bá iha Governu Amerikanu, liuhosi Pacific Command, mai iha Timor atu fó ajuda hodi bele harii, konsolida F-FDTL ninia komponente Aéreo.
“La’ós bá husu, mai loke baze iha Baucau ne’e. Ne’e kuidadu, ne’ebé labele konfundi buat sira ne’e. Hanesan mós ita husu bá Komponente Terrestre, ezemplu, governu Xina, ajuda ita-nia forsas espesiais, ita bá fó sasán komunikasoens. Agora iha ne’e mós, ita husu bá Governu Amérikanu mak mai ajuda ita-nia komponente Aéreo,” Hatutan.com sita deklarasaun Filomeno da Paixão iha komunikadu, Sesta (23/06/2023).
Ministru Paixão dehan, Governu Amérikanu iha hanoin katak EUA bele apoia Timor, oinsá bele harii no dezenvolve F-FDTL nia komponente Aéreo.
Liuhosi evolusaun lubuk ida, iha fali mandatu Ministru Filomeno da Paixão ninian, bainhira hetan oportunidade bá partisiapa reuniaun ida kona-bá PDB nian iha Sidade Hawai, EUA, konsege ko’alia ho Segundu Komandu Pasífiku nian, Jenerál Minih Han, kona-bá apoiu ne’e no jenerál ne’e kompromete katak sei fó duni apoiu aviaun ne’e bá Timor.
Ministru Defeza ne’e dehan, ho de’it aviaun CESSNA 206 ne’e ‘sei la to’o’ tanba ne’e tenke kombina malu ho Roo Navega ida ne’ebé mak aban-bairua sei fó tán hosi Governu Austrália.
“Aviaun ida ne’e la’o, nia hetan sé mak ilegál sira iha tasi, nia fó hatene bá iha komandu iha Hera. Komandu iha Hera hasai roo ahi sai fali bá kaer ema,” nia hateten.
Ministru haktuir, iha planeamentu Ministériu Defeza kona-bá Lei Programasaun Militár nian, sira halo ona bá tinan 10 no tinan 5 nian parte ministériu prevee uluk ona mós orsamentu ne’e, seidauk temi kona-bá atu hola aviaun bá funu.
Enkarregadu Negósiu EUA nian iha Timor-Leste, Tom Daley, orgullu tanba hametin relasaun liu hosi apoiu nee no parabéniza Timor-Leste.
“Momentu orgullu ida ba ita nia relasaun. Aviaun vijilánsia Cessna 206 ne’e sei tulun Timor-Leste nia kapasidade ba halo vijilánsia, salva-guarda teritóriu tasi, no apoia esforsu asisténsia durante tempu krítiku sira,” nia hateten.
Estadus Unidus orgullu hala’o parseria ho Timor-Leste hodi tulun nasaun ne’e nia soberania, seguransa, no prosperiedade.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres