Connect with us

Nasionál

Idul Adha, Koko Ema Nia Pasiénsia

Published

on

Hatutan.com, (29 Juñu 2023), Díli-Musulmanu iha mundu iha inklui Timor-Leste, Kinta (29/06/2023), selebra loron “Idul Adha ka Eid Al-Adha”, bá dala-1444 H. Loron Idul Adha ne’e, atu koko ema ninia pasiénsia.

Lee Mós : Idul Adha Nu’udár Sakrifísiu

Musulmanu sira selebra loron boot Idul Adha 1444 H iha Meskita Anu-nur, Kampu Alor, Díli, 29 Juñu 2023. Foto/Elio dos Santos da Costa

Idul Adha, tuir Musulmanu sira-nia fiar katak loron sakrifisiu nian. halo sakrifisiu hodi oho animal, hanesan karau ka bibi, ho nia sentidu atu hato’o agradesimentu bá Maromak bá grasa sira ne’ebé haraik ona bá emar sira.

Lia fuan Adha mai hosi lian Arab    katak halo sakrifisiu hodi oho animal. Tanba ne’e, Prezidente bá Komunidade Musulmanu iha Timor-Leste, Pascoal “Sidik Lemorai” haktuir, Idul Adha ne’e signifika katak, momentu profeita Isamel, Maromak koko nian, atu oinsá nia bele ezekuta servisu ne’ebé Maromak fó bá. Maibé, ne’e hanesan koko ninia pasiénsia ne’e iha ka lae hodi adora no hamta’uk Maromak mesak ida-ne’et .

Advertisement

“Idul Adha ne’e maka, koko ema nia pasiénsia, oinsá mak nia bele ezekuta servisu ne’ebé Maromak fó bá nia. Ida-ne’e maka to’o agora, komunidade Musulmanu iha mundu, halo tuir istória ne’ebé  iha ona,” Prezidente bá Komunidade Musulmanu iha Timor-Leste, Pascoal “Sidik Lemorai” esplika bá jornalista sira hafoin hamutuk ho musulmanu sira reja hodi hamutuk iha Meskita  An-nur, Kampu Alór, Díli, Kinta (29/06/2023). 

Pascoal “Sidik Lemorai” informa, iha selebrasaun tinan ida ne’e, sira la halao atividade barak, maibé, oho de’it animal sira hanesan karau ho bibi, hodi fahe fali bá komunidade musulmanu sira seluk. Sira halo de’it atividade ida ne’e, tanba situasaun iha rai-laran, foin mak sees aan hosi pandemia global Covid-19.

“Puré-zemplu maka, Idul Adha ne’e, ami ko’a karaun, ko’a animal. Animal ne’e signifika katak, atu ko’a para, fahe bá komunidade Musulmanu ne’ebé  iha momentu ida ne’ebé ema balu laiha, atu bele hothotu hetan,” Pascoal “Sidik Lemorai” haktuir.

Selebra hanesan mós iha hala’o iha meskita sira Munisípiu Viqueque, Baucau, Lautem, Manufahi, Bobonaro, ho Liquiça, no iha Dili rasik konsentra iha Meskita An-nur halo sakrifisiu hodi oho karau hamutuk ualu (8) no  bibi sia  (9).

Karau sira ne’ebé musulmanu sira halo sakrifisiu iha loron Idul Adha 1444 H iha Meskita An-nur, Díli. Foto/Elio dos Santos da Costa

Animál  hanesan karau ho bibi sira ne’e, balu apoiu hosi lider nasionál Mari Bim Amude Alkatiri, ne’ebé kada tinan sempre apoiu. Iha animal balu, oferese hosi na’in bá Pertamina International Timor SA. Tinan ida-ne’e, Governu no Prezidente Repúblika no Reprezentante povu nian iha Parlamentu la oferese buat ida hanesan tinan sira liubá.

Iha selebrasaun sira tuir mai, musulmanu sira iha Anu-nur fiar katak governu bele fó mós sira-ninia apoiu ruma bá komunidade Musulmanu sira, tanba sira mós hanesan sidadaun ka timoroan iha RDTL ida-ne’e.

Advertisement

Rekomendasaun bá Governa foun

Iha biban ne’e, prezidente bá Komunidade Musulmanu Iha TL Pascoal “Sidik Lemorai” lori komunidade Musulmanu sira hotu, hato’o sira-ninia rekomendasaun bá Governu foun ne’ebé atu mai, atu aseita sira-ninia pedidu kona-bá Sertidaun Kazamentu nian bá sira.

Pascoal dehan, kada tinan-lima, sira hatama bebeik pedidu ne’e bá Governu, atu oinsá mak bele aseita hodi atribui sertidaun kazamentu bá komunidade musulmanu sira, tanba sira la’ós kultura barlakeadu.

Prezidente Musulmanu Timor-Leste, Pascoal Sidik Lemorai.

“Ami ne’e kazamentu ne’ebé  tuir relijiaun. Mais, kolega sira seluk bele hetan, komunidade Musulmanu ho protestante sira labele hetan. Ne’ebé, espera katak, tinan ida ne’e, governasaun  ida ne’ebé ke foun, ami sei hato’o fila-fali ami nia pedidu ida ne’e para sira bele konsidera hanesan sidadaun Timoroan ida, komunidade Musulmanu bele hetan ninia objetivu ida ne’e, ne’e mak sertidaun kazamentu,” Pascoal “Sidik Lemorai” hateten.

To’o ohin loron, komunidade musulmanu sira seidauk hetan resposta ruma hosi governu, kona-bá pedidu ne’e. Maske pedidu sira ne’e submete tiha ona bá ministru justisa, iha mandatu sira liubá, inklui eis Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú-Olo”.

Musulmanu sira ne’ebé rejistu iha territóriu nasional to’o agora hamutuk  rihun 20-resin no tuir observasaun Hatutan.com iha Meskita  An-nur,  nota katak  komunidade Musulmanu sira-nia partisipasaun másimu tebes iha loron Idul Adha ne’e.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

Published

on

Hatutan.com, (06 Fevereiru 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) konsidera Ministériu Interiór ho Komandu Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) dezobediénsia ba desizaun Tribunál Rekursu ne’ébe dekreta ona inkonstitusionalidade no ilegalidade iha norma iha diploma ministeriálba regulamentu konkursu públiku iha vaga PNTL tinan 2025.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

Published

on

Hatutan.com, (05 Fevereiru 2026),Díli—Deskonfia, rekrutamentu kadetes foun bá Polílisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ne’ebé tama ona ba faze teste médiku nakonu ho prátika familiarizmu no nepotizmu.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Hahalok Ofisiál Mídia SEKOMS Bele Fó Impaktu Ba Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste

Published

on

Hatutan,com, (05 Fevereiru 2026), Díli– Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada CNRT, Cedelizia Faria dos Santos, konsidera  hahalok atitude ofisiál mídia Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Tito Livio ne’ebé impede jornalista Hatutan.com halo kobertuta iha resintu Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P) ne’ebé nu’udár mós espasu públiku bele fó impaktu ba índise liberdade imprensa iha Timor-Leste iha nivel global no rejionál.

(more…)

Continue Reading

Trending