Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

La’o Hamutuk Haruka Karta Aberta Bá Parlamentu Nasionál

Published

on

Hatutan.com, (05 Jullu 2023), Díli— La’o Hamutuk nudár organizasaun Timor-oan, sosiedade sivíl no independente ne’ebé liu dékada rua ona hala’o monitoring, peskiza, analiza no advokasia kona-ba direitu umanu no prosesu dezenvolvimentu.

La’o Hamutuk monitoriza instituisaun finanseiru Internasionál, ajénsia internasionál inklui Nasoins Unidas, no órgaun estadu sira Timor-Leste nian.

Logotipu La’o Hamutuk

Tuir mai Hatutan.com publika kompletu konteúdu  karta aberta La’o Hamutuk nian bá Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál  ne’ebé submete tiha ona bá Parlamentu Nasionál iha loron, 04 fulan-Jullu 2023.

Uluk liu, ami hakarak fó parabéns, no apresia ita-boot sira nia vontade polítika no prontidaun ne’ebé atu enfrenta dezafiu oin-oin Povu Timor-Leste nian. La’o Hamutuk nafatin prontu atu servisu hamutuk ho ita-boot atu avansa polítika ne’ebé bele ajuda povu nia moris.

Advertisement
#

La’o Hamutuk nudár organizasaun Timor-oan, sosiedade sivíl no independente ne’ebé liu dékada rua ona hala’o monitoring, peskiza, analiza no advokasia kona-ba direitu umanu no prosesu dezenvolvimentu. La’o Hamutuk monitoriza instituisaun finanseiru Internasionál, ajénsia internasionál inklui Nasoins Unidas, no órgaun estadu sira Timor-Leste nian.

Liu husi karta ida ne’e, La’o Hamutuk hakarak intrudus ami nia organizasaun ba distintu Deputadu/a foun sira iha lejislatura ida ne’e, hafoin husi esforsu maka’as iha prosesu eleitorál, ida ne’ebé ikus mai Povu Timor-Leste fó konfiansa atu sai mata dalan ba Povu nian iha órgaun soberania Parlamentu Nasional.

Maske barak husi Deputada no Deputadu sira ami koñese malu ona tanba dala barak hasoru malu hodi halo reuniaun formal no informal hodi ajuda malu iha diskusaun ba asuntu polítiku sira, maibé ba Deputadu/a ne’ebé foin tama iha Parlamentu, ita bele koñese malu no estabelese ligasaun hodi servisu hamutuk.

La’o Hamutuk dala barak liu halo servisu hamutuk ho Komisaun espesializadu C (finansa públiku) no Komisaun D (dezenvolvimentu ekonómiku) no komisaun sira seluk. La’o Hamutuk koko ajuda Governu no PN iha formulasaun no elaborasaun ba Orsamentu Jerál Estadu kada tinan ne’ebé Governu prepara no submete ba Parlamentu Nasional atu diskute, tetu no aprova. Nudár ezemplu bele hetan informasaun sira husi ami nian envolvimentu iha prosesu OGE ba tinan 2023 iha https://www.laohamutuk.org/econ/OJE23/22OGE23.htm.

Ami mós dala barak envolve iha prosesu elaborasaun no diskusaun sira kona-ba lei no polítika sira iha Governu no Parlamentu Nasional, dala barak oferese ami nian kontribuisaun liu husi submisaun, testemuña iha audiénsia públiku, no karta aberta sira atu ajuda instituisaun sira atu foti desizaun matenek bazeia ba faktu no evidénsia. Bele hetan tópiku servisu oin-oin ne’ebé La’o Hamutuk tuir; http://www.laohamutuk.org/issues.html. Pájina ida ne’e liga ba informasaun no dokumentu sira kona-ba asuntu importante barak.

Advertisement
#

Situasaun Sósiu-ekonómiku

Nudár polítiku, ita-boot sira hatene tiha ona dezafiu estruturál boot liu ne’ebé povu Timor-Leste iha: Pobreza ekonómiku no multidimensional, dezempregu, malnutrisaun, dependénsia ba petróleu, dependénsia ba importasaun, kualidade sistema edukasaun no saúde seidauk nato’on. Timor-Leste nian Orsamentu Jerál Estadu sempre simu liu 80% finansiamentu husi Fundu Petrolíferu — osan ne’ebé konverte husi mina-rai no gas, no investe iha merkadu finanseiru internasionál.

Timor-Leste nian reseita doméstika (la’ós petrolíferu) seidauk iha kbiit atu selu ba nesesidade Povu no despeza urjensia ne’ebé Estadu presiza halo, iha futuru nesesidade sira kontinua aumenta tuir kreximentu populasaun no inflasaun. Nune’e tinan barak La’o Hamutuk sujere atu Governu no Parlamentu Nasional dezeña planeamentu Polítiku ne’ebé apropriadu hodi ajuda harii rezilensia povu nian no harii aliserse ekonómiku ida ne’ebé diversifikadu no sustentável.

Timor-Leste nian OGE kada tinan maioria mai husi Fundu Petrolíferu, Fundu Petróleu hetan barak liu husi produsaun iha kampu gas kondensadu Bayu-Undan ne’ebé rezerva sei hotu ona iha tinan ida ne’e,. Timor-Leste laiha rezerva petróleu barak tan, kampu provadu úniku mak Greater Sunrise, no dezenvolvimentu ba kampu ida ne’e kontinua iha inserteza. Gráfiku tuir mai hatudu reseita, Fundu Petrolíferu barak liu mai husi reseita iha Bayu-Undan to’o agora, no retornu husi investimentu.

Ministériu Finansa no governante no instituisaun balun hato’o preokupasaun barak kona-ba poténsia ba krize finansiál sei akontese iha maizumenus tinan 10 tuir mai — Rai-naruk fiskál ka falta osan atu selu ba nesesidade povu nian.

Advertisement
#

Timor-Leste gasta tiha ona osan husi Fundu Petrolíferu liu biliaun $15, gastu hirak ne’e barak liu ba despeza administrativu, pensaun no infrastrutura boot sira ne’ebé dala barak La’o Hamutuk preokupa no sujere atu muda diresaun dezenvolvimentu ba setór sira ne’ebé liga diretamente ho povu nian moris, investe iha kapitál umanu, no hametin Timor-Leste nia reziliénsia iha futuru.

Rekomendasaun

Husi karta ida ne’e, La’o Hamutuk hakarak rekomenda ba Deputadu/a sira iha lejislatura foun agora atu diskute kle’an kona-ba Polítika públiku ne’ebé bele ajuda hamenus problema fundamentál ne’ebé Timor-Leste enfrenta.

  • Diskute kle’an liu atu uza osan restu iha Fundu Petrolíferu hodi dudu polítika diversifikasaun no harii ekonomia doméstika ne’ebé la depende de’it ba osan husi petróleu. Dezde tinan 2008, fonte ida ne’e selu ba estadu nia atividade sira, maibé iha realidade, labele kontinua.
  • Dezeña polítika públiku no investe barak liu iha setór agrikultura no indústria transformadora hodi oferese solusaun loloos ba problema pobreza, dezempregu, malnutrisaun no redús défise komérsiu estranjeiru.
  • Uza restu Fundu Petrolíferu ba iha edukasaun, saúde no setór relevante sira atu prodús rekursu umanu ne’ebé forte hodi lori Timor-Leste ba futuru ne’ebé naruk mai.
  • Timor-Leste parte husi planeta mundu nian ne’ebé maske kontribuisaun ba prodús gas estufa ki’ik maibé produtu petróleu no gas fa’an iha Nasaun seluk ne’ebé kontribui ba alterasaun klimátika – Sujere atu tama iha esforsu mundiál sira ne’ebé halo mitigasaun apropriadu no fundamental hodi salva mundu ne’e husi krize grave todan.
  • Ami rekomenda ba distinto/a deputadu/a sira atu tetu didi’ak ho kuidadu ba projetu boot sira ne’ebé Governu fó liu atensaun no prioridade sira hanesan projetu Tasi Mane, aeroportu, ASEAN, CCS no sira seluk hodi bele iha benefísiu di’ak ba direitu no interese tempu naruk Timor-Leste nian no tenke justifika benefísiu sustentável ba Povu no Nasaun iha tempu naruk.

Karta ida ne’e, nudár komunikasaun inisiál atu hatudu ami nian apresiasaun no prontidaun ba servisu hamutuk durante mandatu ita-boot nian. Ho ita nia Governu foun,  ita hamutuk ajuda define diresaun ne’ebé loos liu ba futuru Timor-Leste nian ne’ebé di’ak liu ba sidadaun sira hotu

Ami sira ne’ebé servisu iha La’o Hamutuk sempre prontu atu fornese informasaun no tuur hamutuk ho ita-boot sira atu diskute asuntu sira ne’ebé liga ho futuru povu no Nasaun doben nian. Ami sei book beibeik distintu/a sira nian tempu hodi hetan dokumentu no informasaun sira hodi melora ami nian kontribuisaun.

Ekipa Koordenasaun

Advertisement
#

Marta da Silva            Yonatan Gonsalves

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

BCTL Rekolla Moeda Falsu Sentavu 50 Besik Ona $400

Published

on

Hatutan.com, (09 Maiu 2024), Díli- Banku Sentrál Timor-Leste  (BCTL-Sigla Portugés), rekolla moeda falsu Sentavu 50 besik ona $400 no autoridade kompetente sira mós kontinua halo investigasaun hodi buka tuir autór sira no oinsá bele lokaliza fatin sira bá produsaun nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Tenke Prosesa Kompañia Ne’ebé Prodús Ice Cream La Ijiene Tuir Lei

Published

on

Hatutan.com, (09 Maiu 2024), Dili—Diresaun Nasionál Regulasaun Komérsiu no Protesaun Konsumidór (DNRKPK) iha Ministériu Komérsiu Indústria (MKI) rekomenda bá ekipa konjunta atu prosesa kompañia ne’ebé prodús ice cream ho marka CYC la ijiene tuir Lei ne’ebé vigora.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap Klarifika Disputa Kontratuál ho ENERPROCO Mensiona Faktu Falsu

Published

on

Hatutan.com, (09 Maiu 2024), Díli- TIMOR GAP, Empreza Públiku (TIMOR GAP, E.P.), Kinta (09/05/2024), liuhosi karta komunikadu imprensa klarifika katak notísia ne’ebé publika husi Hatutan.com iha loron 4 fulan-Maiu 2024, ho títulu “Konsidera Violasaun Kontratuál, ENERPROCO Lori TIMOR GAP ba Tribunál Internasional Arbitrajen”, TIMOR GAP, E.P. hakarak halo klarifikasaun katak, ho surpreza TIMOR GAP hatene kona-bá artigu ne’ebé Hatutan publika bá disputa entre TIMOR GAP no ENERPROCO no mensiona faktu ne’ebé falsu ka deskreve parsiálmente ho forma ne’ebé la loos.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending