Connect with us
Pakote Ahi

Figura

Madalena Luta To’o Harii Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia

Published

on

Hatutan.com, (11 Jullu 2023), Díli— Kbiit estraordinária ne’ebé maluk defisiénsia ho naran Madalena da Costa iha maka, luta to’o konsege harii Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia  (AEFD) ho nia enderessu iha Bidau Santana, Postu Administrativu Cristo Rei, Munisípiu Díli, Timor Leste.

Fundadora no Diretora Ezekutiva Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia (AEFD), Madalena da Costa. Foto/Elio dos Santos da Costa.

AEFD nu’udár Organizasaun Naun Governamentál  (ONG) nasionál ida ne’ebé foin estabelese iha loron 01 fulan Outubru tinan 2020 ho objetivu atu defende feto no labarik feto ho defisiénsia sira hodi hetan justisa.

Lee Mós: Portadór Defisiénsia 150 Iha Bobonaro Hetan Apoiu Hosi Prezidénsia Repúblika

Assosiasaun ne’e funda hosi feto ho defisiénsia na’in-10 ne’ebé lidera hosi Madalena da Costa ho komitmentu voluntarizmu hodi sai fundadora, atu suporta assosiasaun iha kualkér atividade ne’ebé liga liu bá justisa ba feto no labarik feto defisiénsia.

Advertisement

AEFD mós hakarak atu hatutan lian laek sira nian, tanba situasaun feto ho defisiénsia iha Timor-Leste moris iha risku bo’ot tebes mak hanesan feto ho defisiénsia sempre hasoru violensia oioin, ezemplu violénsia doméstika, fíziku, abuzu sexuál no seluk tán.

Fundadora no Diretora Ezekutiva Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia (AEFD), Madalena da Costa, iha ninia edifísiu Bidau Manu Mata ne’ebé la asesível ba ema ho defisiénsia. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Vizaun hosi AEFD maka livre hosi aktu diskriminasaun no violasaun hodi la fó espasu bá injustisa atu haforsa abilidade iha seitór hotu-hotu, hodi goza direitu hanesan ho ema seluk ne’ebé la ho defisiénsia nune’e hetan tratamentu dignu ne’ebé garante hosi Konstituisaun RDTL.

Misaun hosi AEFD atu halo advokasia no fó asisténsia ba vitima sira nia dezenvolvimentu fíziku, mentál no psikolojia nune’e sira bele hetan fali auto estima no reintegrasaun ba iha sosiedade nia le’et.

Objetivu hosi AEFD maka:

  1. Fó asisténsia ba feto no labarik feto ho defisiénsia ne’ebé hasoru violénsia hanesan violénsia sexuál, violénsia doméstika asédiu sexuál no abuzu sira seluk atu nune’e sira bele asesu ba justisa.
  2. Asegura advokasia ne’ebé efetivu hodi bele redús diskriminasaun bá feto no labrik feto defisiénsia sira iha Timor-Leste (TL).
  3. Fó fatin ne’ebé mak seguru ba vitima feto no labarik feto defisiénsia sira ne’ebé mak hetan violénsia oi-oin hanesan abuzu sexuál, violénsia doméstika no abuzu sira seluk.

Fundadora no Diretora Ezekutiva Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia (AEFD), Madalena da Costa hasai foto hamutuk ho nia funsionáriu sira ne’ebé hala’o servisu voluntáriu iha edifísiu Bidau Manu Mata. Foto/Elio dos Santos da Costa.

AEFD Iha Programa Prinsipál Haat  Mak Hanesan:

  1. Halo Advokasia liu hosi oferese fo treinamentu ka formasaun kona-bá advokasia nian ba Direitu Feto Defisiénsia, Worshop, Kria networking no seluk tán.
  2. Fó asisténsia ba Feto no Labarik Feto sira tuir nesesidade AEFD nian liuliu kria kondisaun di’ak ba vítima sira.
  3. Fó kapasitasaun ba membru feto defisiénsia interna no esterna ne’ebé presiza tebes duni atu hasa’e rekursu umanu.
  4. Estabelese Kooperativa dahuluk ne’ebé presiza feto Defisiénsia na’in-lima hodi jere osan koperativa nian, bele mós fó apoiu fíziku, ideias hosi ema seluk ne’ebé la ho Defisiénsia.

Madalena da Costa konta tuir katak, atu estabelese AEFD sai hanesan Asosiasaun Feto, sempre iha difikuldade tanba hahú ho buat mamuk, maibé espíritu voluntarizmu no hakarak mak boot liu, nun’e konsege ultrapasa dezefiu sira hotu.  

Difikultada ne’ebé boot liu ba estabelesiemntu AEFD ne’e maka oinsa hetan ninia legalidade, tanba ne’e luta ne’ebé naruk konsege hetan duni ninia legalidade no servisu la’o lubuk ida ona, maski to’o oras ne’e seidauk iha doadór atu fó apoiu.

Fundadora no Diretora Ezekutiva Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia (AEFD), Madalena da Costa esplika bá Jornalista Hatutan.com kona-bá kondisaun reál ne’ebé asosiasaun ne’e enfrenta iha edifísiu Bidau Manu Mata. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Iha tinan 2022, AEFD halo duni aplikasaun bá iha Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) maibé iha labele asessu bá fundus tanba ho kritéria, ho Lei balun ne’ebé tenke kumpri no tenke rejistu iha Serbisu Notariadu mínimu tenke tinan-rua ona.

Durante ne’e AEFD hetan apoia ekipamentus individu hosi ema no instituisun balun ne’ebé suporta hanesan Misaun Lepra Timor Leste no mós Asosiasaun Antigus Alunus Austrália nian, oferese kadeira no meza, Lab top ida hodi fasilita servisu.

Advertisement

Daudaun ne’e AEFD hala’o hela serbisu iha edifisiu provizóriu maibé fatin la assesível ba Ema ho Defisénsia tanba iha funsionáriu balun ho kadeira roda, balun ho ai-tonka, nune’e susar ba sira atu bele assesu.

Organizasaun ne’ebé suporta hodi fó moris bá asosaissaun ida-ne’e maka organizasaun nasionál Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) bá ema ho difisiente iha TL.

AEFD mós hatama hela proposta bá iha emabaixada Nova Zelándia no proposta ne’e rasik sei iha hela prosessu nia laran.

AEFD mós halo ona aplikasaun bá fundus sosiedade sivíl nian hosi Primeiru Ministru nia gabenete no hein hela ida-ne’e, bainhira aprovadu entaun sei bele kontribui no dezenvolve di’ak liu tán programa sira ne’ebé iha.

Alende ne’e, AEFD mós iha koperasaun ho parseiru sira liuliu ho instituisaun governu nian hanesan Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun ho Ministériu Justisa.

Advertisement

Iha tinan-rua nia laran AEFD  labele hala’o servisu iha munisípiu sira tanbá seidauk iha doadór permanente atu fó apoiu liuliu fundus, laiha transporte hodi halo movimentu atu implementa programa sira  iha munisípiu, entaun nafatin hala’o advokasia iha nasionál.

“Agora daudaun ha’u mak oferese ha’u nia uma hodi utiliza hanesan ami nia servisu fatin provizóriu no hein hela ema laran luak sira atu bele loke liman mai ami,” Madalena hateten ba Hatutan.com iha Bidau Manu Mata.

Fundadora no Diretora Ezekutiva Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia (AEFD), Madalena da Costa, hala’o hela serbisu lorloron nian iha ninia edifísiu Bidau Manu Mata. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Asosiasaun ne’e mós servisu hamutuk ho grupu Timoroan ne’ebé mak serbisu iha Austrália  hodi fó apoiu umanitáriu mai asosiasaun, depois asosiasaun distribui bá membru defisiénsia ne’ebé mak iha áera rurál, hanesan iha Lospalos no Baucau apoia ekipamentu kadeira roda no iha Dili barak liu iha Fatu-ahi.

Iha Oecusse distribui barak liu bá iha sub Rejiaun Oe-silo nian, servisu hamutuk ho Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) munisipiu nian.

Kona-bá fatin ba edifísiu Asosiasaun nian, antes ne’e halo ona aprosimasaun ba Ministériu Justisa iha VIII Governu Konstitusionál, no Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento rasik telefone direta ba responsável másima asosiasaun nian hodi promete atu identifika espasu ka fatin ruma, maibé la realiza.

“Promete ba ami dehan sei identifika fatin atu oferese bá asosiasaun, ami hein hela promesa ne’e no iha fulan kotuk liu ba ami haruka karta audiénsia konsege halo audiénsia duni ho Ministru Justisa, maibé Ministru haruka ami identifika fatin Estadu ne’ebé mamuk atu uza. Entaun ami nia ekipa konsege identifika duni  Estadu nian ne’ebé mak sei abandona hela atu ami koopera ho parseiru balun atu konstrui edifísiu kiik ida ba ami,” nia hateten.

Advertisement

Depois Asosiasaun halo fali pedidu ida husu Ministru hatun despaixu ba iha Diresaun Teras no Propriedade nian, inklui AEFD halo karta pedidu atu hatun despaixu entaun iha momentu ne’ebá Asosiasaun ba verifika duni dokumentus sira ne’e, hasoru malu ho diretór ne’ebé mak atu orienta ekipa tékniku sira atu tun halo observasaun direta fatin.

Prosesu naruk ne’ebé Asosiasaun hein kuaze fulan rua ona seidauk iha solusaun atu responde ba preokupasaun sira ne’e.

Entaun, Asosiasaun manten nafatin, no la lakon vontade tanba asosiasaun mak iha inisiativa rasik katak iha difikuldade sei iha oportunidade, sei la lakon esperansa atu luta ba ida-ne’e tanba buat ne’ebé furak nia sei la mai de’it maibé sei liu hosi obstakulu oioin hodi sai furak liu tán.

Oras ne’e daudaun AEFD iha funsionáriu ne’ebé servisu ho voluntáriu hamutuk na’in-11, kompostu hosi feto na’in (10) no mane (1), hosi funsionáriu hirak ne’e balun labele asesu hodi ba to’o iha edifisiu provizóriu ne’e tanba iha balun uza kadeira roda ho ai-tonka.

“Tanba ne’e mak ami husu ba governu tanba ami mós sei kontribui ba Estadu, ami husu ba Estadu atu oferese rai ka espasu oan ida atu harii asosiasaun ida-ne’e la’ós ba privadu, tanba halo ida-ne’e mós kada fulan sei kontribui selu tasa ba Estadu,” nia husu.

Advertisement

AEFD oras ne’e daudaun hala’o hela advokasia ba kazu ida liuliu ba maluk feto ne’ebé ho defisiénsia, hasoru violénsia sexuál, iha vítima feto defisiénsia ida minoridade tebes hetan violénsia sexuál hosi komunidade rasik, entaun ida ne’e mak sai hanesan matadalan haforsa advokasia ba iha parseiru legál, hodi aprezenta kazu ne’e ba Ministeriu Públiku, ne’ebé sei luta nafatin atu lori kazu ne’e submete bá Tribunál.

Iha mós kliente balun hasoru violénsia doméstika hosi família  uma laran rasik no momentu ne’e AEFD servisu hamutuk ho uma mahon hodi fó fatin seguru no mós husi ALFELA mak mantein bá kazu ida-ne’e bainhira ba aprezenta ona iha Ministériu Públiku.

“Entaun família koopera ho kliente, sira hakarak atu taka de’it kazu ne’e, nune’e ami halo fali aprosimasaun ho MP hodi bolu fali vítima nia familia ba fó fali henesan mediasaun hodi taka kazu ne’e tanba sira hakarak rezolve ho familia de’it,” nia konta tuir.

Cesilia Araújo Martins ne’ebé hahú serbisu hamutuk ho Madalena da Costa iha asosiasaun feto ho defisiensia iha loron 9 fulan janeiru 2023 hanesan Jestora bá programa, observa katak, maski feto ho defisiénsia maibé iha karákter lideransa ne’ebé nakonu ho komitmentu, iha inisiativa boot, pasiénsia na’in, haraik-an hodi luta ba feto no labarik feto defisiénsia no lori feto no labarik feto defisiénsia nia lian bá iha sosiedade.

Cesilia Araújo Martins konsidera diretora AEFD nu’udár feto ida ne’ebé sai inspiradora tebes ba feto hotu-hotu liuliu ba labarik feto no feto defisiénsia sira nune’e labele lakon vontade atu assesu ba edukasaun no formasaun sira.

Advertisement

Espoza Embaixadór Nova Zelándia iha Timor Leste, Romchalee Konokngamwitroj, hala’o vizita bá edifísiu AEFD, iha Bidau Manu Mata iha Fulan Juñu, hodi haree kondisaun reál ne’ebé asosiasaun ne’e enfrenta no kompromete atu estabelese kooperasaun iha futuru hodi tulun asosiasaun ne’. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Iha fulan Juñu tinan ne’e, espoza Embaixadór Nova Zelándia iha Timor Leste, Romchalee Konokngamwitroj vizita AEFD bá daruak nian hodi haree kondisaun reál ne’ebé asosiasaun ne’e anfrenta, no kompromete atu estabelese kooperasaun iha futuru hodi tulun asosiasaun ne’e.

“Ha’u hanesan feto ida mai Timor Leste no hela iha ne’e tinan haat ona. Tanba ne’e, hakarak mai vizita AEFD, hakarak atu ko’alia ho ekipa karik iha oportunidade ruma ami bele servisu hamutuk atu suporta AEFD hodi bele reforsa no hala’o atividade suporta feto no labarik feto ho defisiénsia,” Romchalee Konokngamwitroj hateten iha edifísiu AEFD Bidau-Manumata.

Durante tinan haat iha TL, espoza Embaixadór Nova Zelándia ne’e mós servisu hamutuk ho organizasaun feto balun liuliu Rede Feto Timor Leste no Organizasaun membru balun foka iha programa jestaun, suporta atu halo programa hanesan hakerek proposta, hakerek relatóriu no apoiu ba planu estratejia, nune’e agora iha planu atu suporta mós AEFD.

Diretora ezekutiva AEFD, Madalena da Costa orgullu tebes ho vizita ida ne’e tanba lori esperansa foun mai asosiasaun nian, tanba ne’e lori asosiasaun nia naran, Madalena hakarak agradese ba laran luak no prezensa no Asosiasaun hakarak tebes atu estabelese kooperasaun ne’e nune’e bele luta defende direitu feto no feto defisiénsia.

Madalena da Costa mós agradese ba entidade hotu-hotu ne’ebé hakarak atu loke liman hodi tulun asosiasaun ne’e, liuliu hakarak atu luta hamutuk bá direitu feto no labarik feto defisiénsia hodi hetan justisa iha nasaun ne’e.

Jornalista Estajiáriu: Lázaro Pereira Quefi

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Figura

António “Kalohan” Agradese Bá Defeza ho Tribunál Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (12 Abríl 2024), Díli-Sekretáriu Jerál Partidu  Demokrátiku (PD),  António da Conceição “Kalohan”  hato’o agradese ua’in bá ekipa defeza ne’ebé fó asisténsia legal bá kazu ne’ebé nia enfrenta no agradese mós bá Tribunál Rekursu (TR) ne’ebé foti desizaun final hodi aboselve nia hosi pena prizaun efetivu tinan-lima (5).

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Sarani Katóliku Prepara ho Ksolok Simu Vizita Papa Francisco Mai Timor

Published

on

Hatutan.com, (11 Abríl 2024), Díli- Reprezentante Santa Sé mai Timor-Leste, Mgr. Marco Sprizzi hateten, sarani fiar na’in sira tenke prepara an ho ksolok no iha esperansa hodi simu vizita Santu Padre Papa Francisco mai Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Figura

Xanana Felisita Luis Montenegro Nu’udár Primeiru-Ministru Portugál

Published

on

Hatutan.com, (04 Abríl 2024), Díli-Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão felisita  Primeiru-Ministru foun Portugál, Luis Montenegro ne’ebé simu tomada de posse iha loron tersa-feira 02 fulan-Abríl 2024 hodi lidera XXIV Governu Konstitusionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending