Connect with us
Pakote Ahi

Internasionál

TL Kontinua Apoia Kandidatura Órgaun ONU Ne’ebé Mai Hosi Nasaun Membru ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (11 Agostu 2023), Díli—Timor-Leste (TL) iha nafatin komitmentu bo’ot atu fó apoiu bá nasaun membru sira Association of Southeast Asian Nation (ASEAN) ninia kandidatura ba órgaun Organizasaun Nasoens Unidas (ONU).

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hasi foto hamutuk ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha ámbitu komemorasaun “ASEAN Day” ba dala-LVI ho tema “Epicentrum of Growth” ne’ebé hala’o iha embaixada Filipina, Faról, Sesta (11/08/2023). Foto: Elio dos Santos ds Costa.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hato’o asuntu ne’e iha ámbitu komemorasaun “ASEAN Day” ba dala-LVI ho tema “Epicentrum of Growth” ne’ebé hala’o iha embaixada Filipina, Faról, Sesta (11/08/2023).

Lee Mós: Sekjen ASEAN Respons Pernyataan Timor Leste Terkait Isu Myanmar

“Timor-Leste kontinua fó apoiu ba nasaun sira ASEAN nian bainhira iha kandidatura bá órgaun ONU nian. To’o iha konsensu entre nasaun ASEAN sira kona-bá situasaun nasaun espesífiku iha rejiaun ne’e ka iha nível globál, ami vota hamutuk ho ami-nia parseiru no kolegasira ASEAN nian,” Ramos-Horta hateten.

Advertisement

Assosiasaun Rejionál Sudeste Aziatiku harii iha loron 8 fulan-Agostu tinan 1967 iha Bangkok, Tailandia, ho asinatura Deklarasaun ASEAN (Deklarasaun Bangkok) hosi Aman Fundadór sira, Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura no Tailándia.

Tinan balun antes Brunei Darussalam tama iha loron 7 Janeiru 1984, iha loron 28 Jullu 1995, La’os PDR no Myanmar iha loron 23 Jullu 1997, no Kambodia iha loron 30 Abril 1999.

Objetivu aspirasaun no inspirasaun ASEAN nian maka kresimentu ekonómiku, progressu sosiál no dezenvolvimentu kulturál. Hetan benefísiu ba pás rejionál no estabilidade ho Estadu direitu no prinsípiu sira ne’ebé hakerek iha Karta ONU nian tanba nia haree hanesan parte boot hosi vizaun ASEAN nian.

Ho ekonomia balun ne’ebé sa’e lalais liu iha mundu, maski kresimentu ekonómiku rejionál ne’ebé la hanesan, PIB kombinadu hosi nasaun ASEAN sira sai di’ak ba ema barak no hetan naran “Ekonomia Tiger.”

Iha 2003, ASEAN lansa Komunidade ASEAN bazeia ba pilár tolu, hanesan Komunidade Seguransa ASEAN, Komunidade Ekonomika ASEAN no Komunidade Sosiál-Kulturál ASEAN.

Advertisement

“Iha selebrasaun aniversáriu ba dala-LVI, tenke iha justifikasaun ba realizasaun ne’ebé labele sura, maibé triste tebes tanba lakon moris ne’ebé akontese iha Estadu-membru ASEAN. Iha sirkunstánsia hirak-ne’e tenke mobiliza rekursu diplomátiku hotu-hotu ne’ebé família rejionál sira iha atu trata kanek no kauza huun hosi moras estremu ne’ebé ameasa membru família no komunidade tomak nia naran diak,” Ramos-Horta hateten.

Timor-Leste moris maizumenus tinan atus ba atus, hahú hosi tinan 40.000 liubá, tuir mai ho valór segundu maizumenus 10.000 liubá no valór datoluk menus hosi tinan 1.000 liubá.

Saida mak konseitu modernu Timor-Leste nian hahú ninia jestaun maizumenus tinan 500 liubá iha enkontru entre povu Sudeste Aziatiku no aventura sira iha Europa, oportunidade no ema ne’ebé buka rikusoin, kahur malu ho misionáriu Kristaun oitoan de’it.

Iha tinan 1976, hanesan parte Indonézia nian entre tinan 1976 to’o 1999, Timor-Leste iha kuaze tinan atus ida nia laran atu sai membru família ASEAN nian.

Lojika, sujere katak membru ida-ne’e tenke kontinua sai parte hosi Indonézia, ASEAN no kontinua sai Estadu-Membru.

Advertisement

Ida-ne’e la akontese, maibé bele komprende. Iha tinan 2000 no 2002, nafatin iha Administrasaun Nasoins Unidas temporáriu nia okos, Ramos-Horta akompaña Exelensia Xanana Gusmão hodi halo viajen ba kapitál ASEAN hotu-hotu atu bele hetan, klarifika diferensa no sala sira iha pasadu, tuku liman, rekonsilia, agradese ba nasaun ASEAN sira tanba sira-nia papél importante tebes iha estabilizasaun, harii dame no harii Estadu foun Timor-Leste nian.

Nasaun ASEAN sira hala’o papél sentrál iha 1999 to’o 2003 no 2006 to’o tinan 2012 nia rohan. Timor-oan sira kontinua estuda iha Indonezia, Malázia, Singapura, Filipina, Tailándia, Vietname.

Funsionáriu públiku Timor-Leste nian, funsionáriu diplomátiku sira, dezenvolvimentu sira, membru sosiedade sivíl sira hala’o treinamentu no kapasitasaun ba Brunei, Kamboja no Laos.

Komérsiu entre Timor-Leste no nasaun ASEAN sira seluk hahú haree númeru sa’e. Ohin loron liu metade hosi komérsiu ho viziñu ASEAN sira. Ida-ne’e sei aumenta de’it iha tinan hirak oin mai.

Estabelese Embaixada iha Estadu membru

Advertisement

Timor-Leste mós estabelese ona Embaixada iha Estadu Membru ASEAN 10 no lakleur tán sei nomeia Embaixadór ida ba Sekretariadu ASEAN iha Jakarta.

“Ita prontu atu tama ASEAN no sai membru ida ita sei haka’as an nafatin atu hetan konsensu, promove diálogu no suporta mediasaun rejionál sedu no diálogu atu prevene diferensa no tensaun sira hodi bele hakat ba konflitu armadu nakloke. Ita hamutuk ho ASEAN ho esperiénsia no matenek ne’ebé barak maibé ita hatudu haraik-an no hatene katak ita sei foun ba organizasaun no tenke kontinua aprende, rona liu fali ko’alia, aprende liu fali diskursu, prontu bainhira husu atu fahe ita-nia esperiénsia riku maibé haraik-an,” Ramos-Horta afirma.

Xefe Estadu parabeniza ASEAN ba esperiénsia furak ida-ne’e, ba viajen naruk ne’ebé hahú iha tempu ne’ebé aas liu husi Funu Mean, hodi haree ninia rohan no agora iha inovasaun estraordináriu sira iha era dijitál, nu’udar kriadór ba solusaun foun ba dezafiu foun sira, hodi antisipa dezafiu sira iha tinan 50 oin mai.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Internasionál

Index Liberdade Imprensa, TL Hosi TOP 10 Tun bá 20

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli— Index Liberdade imprensa mundiál bá tinan 2024 ne’ebé anunsia ofisialmente hosi RSF (Reporter Without Border), Timor-Leste (TL) tama iha ranking 20.

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Ramos-Horta bá Portugál-EUA, Partisipa Aniversáriu Revolução dos Cravos

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliPrezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hamutuk ho delegasaun semo bá Portugál hodi partisipa aniversáriu Revolução dos Cravos bá dala-L (50).

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Xanana Konvida Sylvia Earle Atu Fahe Esperiénsia bá TL Kona-bá Kuidadu Tasi

Published

on

Hatutan.com, (20 Abríl 2024), Díli— Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão konvida Péritu American Marine Biologist and Oceanographer, Sylvia Earle atu hala’o vizita mai Timor-Leste (TL) hodi fahe esperiénsia kona-bá diviorsidade tasi nian.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending