Hatutan.com, (20 Agostu 2023), Díli—Militár Timoroan hosi instituisaun FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), hamutuk na’in 20-resin, hahú tinan 2011 to’o ohin loron partisipa ona iha missaun bá manutensaun Pás Organizasaun bá Nasaun Unidas nian (ONU) iha rai Líbano ho Sudaun Súl.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/08/Marsa-300x200.jpeg)
Membru F-FDTL sira halo marsa FALINTIL ho komemora loron FALINTIL bá da-48, 20 Agostu 1975-20 Agostu 2023. Foto/Rogério Pereira Cárceres.
“Hahú hosi tinan 2011 to’o ohin loron F-FDTL apoia ona pessoál militár liu 20 ba missaun manutensaun pás ONU nian iha Líbano no Sudaun Sul,” Brigadeiro Jenerál José da Costa Soares “Trix”, hateten bainhira reprezenta Tenente Jenerál “Falur Rate Laek” iha selebrasaun tinan ezisténsia FALINTIL bá dala-48, ho populasaun iha Suku Atelari, Postu Administrativu Laga, Munisipiu Baucau, Domingu (20/08/23).
Lee Mós: F-FDTL Konklui Marsa FALINTIL hosi Krarás to’o Kairui
Komandu F-FDTL hakarak atu integra missaun foun sira iha Manutensaun Dame no Operasaun Umanitáriu sira, formasaun no preparasaun bá iha nível unidade sei la’o hela.
Relasaun militár bá militár nu’udár parte importante ida hosi Diplomasia Militár ne’ebé F-FDTL hetan benefísiu hosi nasaun 42 iha kapasitasaun dezde 2002.
F- FDTL, nu’udár kontinuadór bá prinsípiu no valór sira hosi FALINTIL, sei la’o tuir nafatin ho firme atu hametin Forsa Armada.
Sei kontinua kontribui ba kauza nobre povu nian bá prosperidade, nune’e mós bá manutensaun pás no konstrusaun nasaun hamutuk iha futuru.
Timor-Leste, durante ninia prosesu turbulentu bá konstrusaun Nasaun no Estadu, aprende ona katak pás mak dalan úniku atu alkansa Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentável no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, ne’ebé deskreve ona ho konsensu nasionál.
Povu Timor-Leste tomak aprende ona valór hosi pás, nomós nesesidade bá dezenvolvimentu nasionál, mantein valór hirak-ne’e presiza rekonsiliasaun entre líder sira, esforsu atu mantein unidade nasionál entre fundadór sira, no servisu maka’as. F-FDTL hakarak sai hanesan konstrutór bá pás, kontribuidór bá dezenvolvimentu no defensór bá estadu direitu demokrátiku.
“Ami prontu atu servisu hamutuk ho parte hotu-hotu hodi implementa ho sériu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 2015-2030 no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030. Hamutuk, ita bele injeta enérjia ne’ebé seguru no pozitivu hodi halo kontribuisaun boot liu tán hodi mantein pás no estabilidade,” Trix afirma tán.
Timor-Leste identifika ho klaru ona iha ninia estratejia nasionál katak, tasi nu’udár seitór fundamentál ida atu sustenta vida Estadu nian, tanba ne’e importante atu kria kondisaun sira atu bele realiza mehi ida-ne’e, ne’ebé sei bele.
Bainhira sira hatene oinsá atu trata ho efetivu sira-nia pozisaun jeostratejika, jere ho efetivu rekursu sira ne’ebé folin-boot iha espasu tasi nian no asume responsábilidade sira hanesan Estadu insulár, ka illa ida, liu-liu iha assuntu seguransa marítima no protesaun ambientál.
Nune’e, liuhosi Sistema Autoridade Marítima Nasionál, ninia objetivu mak atu hala’o atividade integradu sira hosi entidade oin-oin ne’ebé iha atribuisaun sira iha ezersísiu autoridade Estadu nian iha tasi ho maneira ne’ebé efisiente, tuir prinsípiu komplementariedade, subsidiáriadade no rasionalizasaun meiu sira, ne’ebé fó responsábilidade barak liután bá F-FDTL, liu-liu Komponente Navál no Komponente Aérea ne’ebé foin kria.
Maibé, atu asume responsábilidade hirak-ne’e, mak tenke fó atensaun barak liután, ho meiu no kapasidade sira, hodi hala’o operasaun sira kona-bá vijilánsia, patrulla, buka no salva iha área jurisdisaun nasionál.
F-FDTL sempre fó importánsia boot bá Relasaun Internasional. Nu’udár misaun sekundária, buka habelun ho nasaun viziñu sira hanesan Australia, Indonezia no nasaun belun sira iha ASEAN.
Buka mós F-FDTL nia partisipasaun atu hametin setór Defeza CPLP nian, mantein mós relasaun ho parseiru bilaterál sira, hanesan Portugál, Brazil, Estadus Unidus Amerika, Nova Zelandia, Malazia, Japaun, Xina, India, Korea Súl, Filipina no seluk tán, ne’ebé prontu, atu servisu hamutuk hodi promove dezenvolvimentu ne’ebé metin no estável bá relasaun bilaterál sira, bazeia ba respeitu bá malu, igualdade, benefísiu bá malu no la-interferénsia iha asuntu internu nasaun seluk nian.
Atu proteje no kontribui ba pás, F-FDTL defende, promove no kontribui atu reforsa kooperasaun bilaterál liu husi koloka Adidu Defeza sira, ne’ebé dadaun iha Australia, Indonezia, Portugal not lakleur tan iha Xina.
Nu’udár parte integradu hosi Kooperasaun Téknika Militár, F-FDTL mantein ona parseria ho nasaun 10 liu, iha interkámbiu militár sira, nomós ezersísiu sira hanesan Harii Hamutuk, Karat, Kakado. Paraizu, Komodo, IONS, Felinos, Parséria Pasífiku, Pacific Angel, no Dalan bá Dame, hodi troka esperiénsia iha asaun konjunta no kombinada sira.
Iha ámbitu ezersísiu nasionál nian, ho objetivu atu mantein F-FDTL nia militár sira-nia operabilidade, mak hala’o ho regulár ezersísiu Kobra. Tubaraun, Matebian no Familiarizasaun, ho objetivu atu mantein kapasidade operasionál hosi F-FDTL atu hasa’e no garante nível prontidaun individuál no koletivu hodi bele kumpre misaun hotu.
Iha mundu ohin loron, ameasa seguransa tradisional no la’os tradisional ligadu. Kestaun seguransa sai hanesan interdependente, transnasional no kompleksu tebes, tanba ne’e mak TL presiza fó atensaun liután ba misaun prinsipál sira hosi Komponente no Unidade sira hosi F-FDTL.
Ho nune’e, F-FDTL, iha ámbitu Sistema Integradu Seguransa Nasionál nian, tenke prontu atu atua hodi apoia ka reforsa Forsa Seguransa no Servisu Protesaun Sívil hodi fasil liu, atu rezolve dezafiu seguransa. Hodi halo ida-ne’e, TL bele kontribui hodi harii nasaun ida-ne’ebé iha futuru dame, estabilidade, dezenvolvimentu no prosperidade.
“Ho nune’e, ita investe ona no haforsa ona ita-nia kapasidade apoiu lojistiku, hodi prepara unidade balun ho rekursu apropriadu sira ne’ebé bele uza iha situasaun dezastre naturál ka kalamidade sira. Apoiu ba populasaun sivil hanesan misaun prinsipál ida husi FALINTIL-FDTL, liuliu iha área haforsa kapasidade enjeñaria no apoiu saúde nian,” nia hateten.
Hodi ajusta diretiva bá matadalan polítiku sira ne’ebé fó sai hosi superior, iha tinan hirak foin lalais ne’e, sira buka atu dezenvolve atividade internu sira hodi apoia no defende oportunidade sira hanesan, tuir Rezolusaun Nasoins Unidas nian 1325, kona-bá igualdade jéneru no polítika nasionál kona-bá asuntu ne’ebé hanesan.
Internamente, komandu F-FDTL buka koko atu implementa organizasaun ida-ne’ebé aplika asaun sira ne’ebé permite dezenvolvimentu, formasaun no progresu ba militar feto sira, tuir regra no oportunidade hanesan.
“Aniversáriu ida-ne’e husu ita hotu atu halo reflesaun kle’an hodi hatudu no rekupera memória moris hosi luta libertasaun nasionál nu’udár devér sagradu bá veteranu hotu-hotu ne’ebé ativu iha F-FDTL,” nia fó hanoin.
F-FDTL mak povu nia liman kroat. Ofisiál sira mane no feto hotu tenke hanoin-hetan sira-nia responsábilidade atu serbi povu ho laran tomak, hodi kumpre devér sagradu atu proteje ninia rai.
F-FDTL tenke modernu no iha kapasidade atu kumpre kna’ar ne’ebé Konstituisaun no Lei fó, atu defende Independénsia, soberánia nasional, integridade territórial no luta hasoru kualkér tentativa atu sobu podér ne’ebé lejítimu, atu defende pás no rekonsiliasaun nasionál, demokrásia, atu nune’e Timor-Leste bele dedika an liu-liu bá dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres