Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Austrália Rekoñese Greater Sunrise Importante bá Dezenvolvimentu Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (18 Setembru 2023), Díli- Reprezentante Austrália bá Greater Sunrise, Steve Bracks rekoñese katak Greater Sunrise importante tebes bá dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste tamba ne’e sei halo esforsu atu servisu hamutuk hodi dezenvolve projetu Greater Sunrise bá oin.

Lee Mós: Xanana Firme Defende Kadoras Greater Sunrise Mai TL

PM Xanana halo enkontru ho Reprezentante Austrália bá Great Sunrise, Steve Bracks iha Palásiu Governu, Segunda 18 Setembru 2023. Foto/Elio dos Santos da Costa

Reprezentante Austrália bá Sunrise Steve Bracks vizita mai Timor-Leste hanesan reprezentante espesiál husi Governu Austrália nian bá Greater Sunrise hodi hala’o enkontru ho Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão no mós Ministru Petróleu no Minerál Francisco da Costa Monteiro hodi ko’alia kona-bá maneira oinsá bá oin atu dezenvolve projetu Greater Sunrise.

Vizita ida ne’e la’ós vizita dahuluk, maibé ida ne’e nu’udár vizita bá da-haat nian hanesan reprezentante espesiál Austrália nian bá Greater Sunrise. Nia espera katak sei iha tan vizita sira tuir mai hodi diskute kle’an liután kona-bá projetu Greater Sunrise.

Advertisement
#

“Australia rekoñese projetu Greater Sunrise importante tebes bá povu no família Timor-Leste hotu. Austrália iha kompromisu servisu ho Timor- Leste oinsá mak atu dezenvolve projetu ne’e bá oin iha maneira ne’ebé mak teknikamente viavel no komersialmente bá projetu ida-neʼe,” Steve Bracks haktuir  bá jornalista sira iha Palásiu Governu, Segunda (18/09/2023).

Steve Bracks hatutan Austrália komprende Governu ida ne’e nia dezeju mak oinsá atu dada Greater Sunrise mai Timor-Leste. Maibé Austrália mós tenke haree bá estudu ne’ebé agora daudauk atu halo bá viabilidade ekonómiku ne’ebé mak sei fornese bá Timor-Leste, no mós ba kompañia sira hotu ne’ebé envolve iha projetu ida ne’e.

Nia reafirma mós katak Timor-Leste sosa ona asaun  ConocoPhillips liu husi Timor Gap tamba ne’e Austrália hakarak servisu hamutuk ho parseiru sira hotu ne’ebé mak envolve iha projetu ida ne’e.

“Ha’u dezeju projetu bá dada kadoras no estudu viabilidade sei remata iha fulan-Maiu no Juñu, tinan oin mai. Ida ne’e ha’u nia dezeju.” Nia subliña.

Kadoras Greater Sunrise Dada Mai Timor-Leste

Advertisement
#

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro. Foto/Elio dos Santos da Costa

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro,  liu husi programa Meet the Press, iha Sesta (15/09/2023) deklara katak  IX Governu Konstitusionál ne’ebé lidera hosi PM Xanana Gusmão, iha serteza bo’t atu kadoras Greater Sunrise dada mai Timor-Leste.

“Nu’udár Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, ha’u tenke dehan serteza katak kadoras Greater Sunrise dada mai Timor-Leste, ne’e ha’u nia servisu dunik para buka meius hotu-hotu hodi asegura atu kadoras ne’e tenke mai dunik Timor,” Francisco da Costa Monteiro afirma.

Nua hatutan tratadu Fronteira Marítima hatudu tiha ona enkuadramentu ida  di’ak, la’ós ona tau iha dúvida forma oinsá mak atu dezenvolve kampu Greater Sunrise.

Nia tenik, bá dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise, Timor-Leste presiza tau prioridade bá Petroleum Meaning Code (Código Mineiro),  Tax Regime no Production Sharing Contract ne’ebé hanesan enkuadramentu legál no kontratuál ne’ebé iha tinan tolu ikus, dezde 2019 la rejista ka la book to’o ohin loron.

Ba oin agora Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál sei aselera prosesu sira ne’e hotu hodi finaliza tiha dokumetu tolu ne’ebé ohin temi hodi biban bá dezenvolvimentu konseitu bá iha dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste.

“Ne’e servisu ida ne’ebé presiza hotu-hotu nia esforsu, servisu makas para ita bele dada kadoras Greater Sunrise ne’e mai, hodi intensifika esplorasaun sira ne’e. Ita nia ekonomia los dunik arraska maibé ba futuru sei di’ak, la’o ba oin,” Nia esplika.

Advertisement
#

Muda Planta LNG Mai Natarbora

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál mós informa katak Governu iha ona desizaun definitivu muda planta Liquified Natural Gas (LNG) mai Natarbora, Munisípiu Manatuto ho razaun bele halo poupansa bá konstrusaun planta ne’e rasik no ida seluk mak indemnizasaun ne’ebé to’o kedas millaun $1 to’o millaun $5.

“Se ita tau iha Beaço nia kustu indemnizasaun boot no auto estrada hosi Natarbora ba Beaço kuaze 72 kilo metro ne’ebé se konverte bá osan karik nia bele han kustu kuaze millaun $770  no ho sira ne’e hotu maka Governu iha hanoin atu muda bá Natarbora,” Francisco da Costa Monteiro fó razaun.

Razaun daruak mak kona-bá risku ambientál, no razaun datolu mak Governu nian haree bá iha polítika jestaun bá risku ambientál ho buat sira ne’e Governu muda konstrusaun planta LNG bá Natarbora.

Kona-ba rekursu ekipamentu, Ministru Francisco hateten, Governu uluk kedas hahú prepara rekursu bá konstrusaun LGN nian tanba iha Governu anteriór haruka Timoroan ne’ebé kompetente iha área Enjeñaria bá tuir formasaun iha Batam-Indonézia kona-bá oinsá  halo operasionalizasaun bá iha LNG.

Advertisement
#

Kona-ba ekipamentu ba planta LNG ne’e Governu garantia laiha problema tanba Governu iha estratéjia, iha planu hela bá ida ne’e.

Jornalista: Vito Salvadór

 

Advertisement
#
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Fulan-Lima Ona, AIFAESA La Hala’o Knaar Supervizaun iha Terrenu

Published

on

Hatutan.com, (08 Maiu 2024), Díli–Hahú kedas hosi fulan-Janeiru to’o mai fulan-Maiu ne’e,  Autoridade de Inspeção e Fiscalização da Atividade Económica, Sanitária e Alimentar, Instiuto Público (AIFAESA,I.P) la hala’o knaar supervizaun no inspesaun bá sasán sira iha loja, supermerkadu, no kioske sira  tanba inspetór ne’ebé fó orientasaun servisu nia mandatu remata ona.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

MPRM Francisco Monteiro Garante Prosesu Arbitrajen ENERPROCO ho Timor Gap La Fó Impaktu Negativu Mai TL

Published

on

Hatutan.com, (08 Maiu 2024), Díli-Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco  da Costa Monteiro, garante katak prosesu justisa ne’ebé   kompañia konsultóriu ENERPROCO hosi Estadus Unidus Amerika ne’ebé levante prosesu justisa hasoru Timor Gap iha Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura sei la fó impaktu negativu bá Governu no Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Kona-bá ENERPROCO Lori Timor Gap bá Tribunál Arbitrajen, CCFP Husu Halo Klarifikasaun bá Publikú

Published

on

Hatutan.com, (08 Maiu 2024), Díli– Prezidente Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (CCFP, sigla portugés) Juvinal Diaz, husu Timor Gap, Empreza Públiku atu halo klarifikasaun bá Públiku relasiona ho disputa kontratuál ne’ebé halo  kompañia internasionál ENERPROCO halo keixa kontra Timor Gap iha Tribunál Internasionál arbitrajen Singapura.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending