Hatutan.com, (17 Outubru 2023), Díli—Asosiasaun Esperansa Feto Defesiénsia (AEFD) husu ba líder komunitária hotu-hotu ne’ebé eleitu iha tinan 2023, atu tau atensaun makaas no labele halo diskriminasaun ba feto ho labarik feto ho defisiénsia sira, atu ema hotu-hotu sente no goza direitu hanesan iha sosiedade.
![](https://www.hatutan.com/wp-content/uploads/2023/10/AEFD-Madalena-da-Costa-300x191.jpeg)
Membru AEFD. Foto: Gloria Maia.
Asosiasaun Esperansa Feto ho Defisiensia, nia eziste atu servisu ba feto no labrik-feto ho defisiénsia iha Timor-Leste. AEFD ho servisu iha área asisténsia justisa, kapasitasaun, kooperativa no advokasia.
Lee Mós: Madalena Luta To’o Harii Assosiasaun Esperansa Feto Defisiénsia
Hó nune’e, iha ámbitu Eleisaun Komunitária 2023, AEFD mós hakarak inisia advokasia ba manan-na’in sira atu bele tau mós importánsia ba direitu nó moris di’ak feto no labarik-feto ho defisiénsia sira nian iha rai laran.
Diretora Ezekutiva, AEFD, Madalena da Costa hateten, daudaun ne’e Governu ho líder komuniária sira hatene ona Direitu ne’ebé mak assegura ema ho defisiénsia sira, maibé ba feto hó defisiénsia ne’e seidauk.
“Ita haree epesifiku liu ba feto no labarik feto ho defisiénsia ne’e seidauk iha. Signifika, ita nia Governu no líder komunitária sira seidauk tau inportánsia ba assuntu deifisiénsia liga liu bá feto. Ita hatene, durante ne’e sira ne’ebé mak fó atensaun makaas ba assuntu defisiénsia ne’e organizasaun naun governamentál ka sosiedade sivíl de’it. Sira mak fanun bebeik Governu nia hanoin, maibé ida-ne’e seidauk to’o,” Madalena da Costa hateten liu husi Konferénsia Imprensa, iha sede AEFD Bidau, Dili Tersa (17/10/2023).
Madalena afirma, pior liu, reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), deputadu sira ne’e, ko’alia mesak furak de’it iha plenária oinsá Governu no entidade tomak atu tau importánsia ba feto no labarik feto sira ho defisiénsia, maibé ko’alia de’it, kontinuasaun ne’e laiha ona.
Ho kestaun hirak ne’e maka liu hosi Konferénsia Imprensa ida ne’e, AEFD rekomenda atu manan-na’in ká sira ne’ebé eleitu atu tau importánsia bá Direitu assesu bá edukasaun, saúde, judisiál no direitu seluk, fó protesaun ba feto no labarik-feto ho defisiénsia, tanba Konstitusaun RDTL artigu 21, haktuir ona katak, Estadu assegura mós direitu ema ho defisiénsia hanesan.
“Tenke hapara kazu diskriminasaun no violénsia hasoru feto no labarik-feto ho defisiénsia iha komunidade nia leet, tanba tuir Kontituisaun RDTL artigu 16 númeru 2 temi ona katak, labele halo diskriminasaun hasoru ema ho defisiénsia,” nia hateten.
Tenke tau mós iha planu assaun anuál involve mós feto no labarik-feto ho defisiénsia iha planu dezenvolvimentu komunitária, tanba objetivu Planu estratejiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 maka “la-iha ema ida maka husik hela iha kotuk”.
Tenke Eduka komunidade kona-bá direitu ema ho defisiénsia fó sansaun tuir Lei ba aktu diskriminasaun no violénsia hasoru feto no labarik-feto ho defisiénsia, liuliu kona-bá uza terminolojia ne’ebé loos hodi bolu ema ho defisiénsia sira.
Ikus liu, enkoraza Governu Timor-Leste, atu assegura partisipasaun ema ho defisiénsia iha Eleisaun Komunitária 2023, nune’e sira mós bele hola parte iha festa demokrasia ida-ne’e.
Jornalista: Gloria Maia