Connect with us
Pakote Ahi

Bobonaro

Jornalista Na’in-11 Konklui Formasaun Jornalizmu Investigativu Iha Balibo

Published

on

Hatutan.com, (20 Outubru 2023), Balibo—Conselho Imprensa (TL) ho Australian Boardcasting International Development (ABCID), konklui ona formasaun kona-bá jornalizmu investigativu nian bá jornalista timoroan na’in-11.

Conselho Imprensa (TL) ho Australian Boardcasting International Development (ABCID), oferese formasaun kona-bá jornalizmu investigativu nian bá jornalista timoroan na’in-11 durante loron-lima, hahú hosi 16 to’o 19 outubru 2023 ho tema; Investigative Journalism Training “The Media’s role in ensuring transparency and accountability in Timor-Leste”, iha salaun formasaun Otél Balibo Forth, Suku Balibo Vila, Postu Administrativu Balibo, Munisipiu Bobonaro. Foto: CI.

Formasaun ne’e hala’o durante loron-lima, hahú hosi tersa 16 to’o 19 outubru 2023 ho tema; Investigative Journalism Training “The Media’s role in ensuring transparency and accountability in Timor-Leste”, iha salaun formasaun Otél Balibo Forth, Suku Balibo Vila, Postu Administrativu Balibo, Munisipiu Bobonaro.

Lee Mós: Jornalista Timoroan Tenke Brani Defende Lia-loos, Tuir Espíritu Jornalista Balibo Five

Matéria sira ne’ebé jornalista sira hetan no aprende hosi oradór sira ABCID nian, primeiru introdusaun sira kona-bá saida mak jornalizmu investigativu, karateristika hosi jornalista investigativu ida, oinsá mak istória investigativu ida fó ninia impaktu di’ak no la di’ak bá sosiedade, matadalan oinsá mak halo entrevista ho polítiku sira.

Advertisement

Aprende mós kona-bá maneira sira oinsá mak atu hetan ka rekolla informasaun hosi fontes sira, oinsá mak halo peskiza bá informasaun no dadus sira iha internet, métodu atu kria reportájen investigativu, no elementu sira ne’ebé mak halo istória investigativu ida sai di’ak.

Istória sira iha Jornalizmu investigativu ne’e, reportájen sira ne’ebé ko’alia kona-bá issue ka assuntu foun, ka reportájen ne’ebé jornalista sira atu halo, ema barak mak seidauk hatene.

Jornalizmu investigativu mak reportájen ida ne’ebé kompleksu, tanba presiza tempu naruk atu halo investigasaun.

Hosi parte Conselho Imprénsa nian, partilla matéria sira ligadu ho étika no assuntu sira legál nian, étika jornalizmu no prinsipiu sira jornalizmu nian mak hanesan, objetividade, balansu no justu, independénsia, imparsialidade no dezafiu sira iha reportájen investigativu.

Ko’alia mós kona-bá seguransa pessoál bá jornalista investigativu ida no oinsá mak jornalista investigativu ida atu halo kobertura bá iha eventu boot demonstrasaun ruma, tanba reportájen sira iha kontestu ida-ne’e, ninia rezultadu sempre hamosu presaun hosi família vítima sira, ka autór sira bá kazu ida, tanba kestaun personalidade.

Advertisement

Formasaun loron lima ne’e, iha mós prátika bá partisipante sira, ida-idak halo nia planu reportájen ka planu bá kobertura nian, halo aprezentasaun kona-bá issue ka assuntu ne’ebé eskolla, fontes informasaun katak, ema sé de’it mak atu involve iha istória ida, oinsá istória ne’e ninia impaktu bá populasaun baze sira iha moris lorloron nian.

Loron ikus liu iha formasaun refere, jornalista fahe bá ekipa rua, tun bá hasoru direta fonte sira iha Suku Cova, no fontes balun iha Munisipiu Bobonaro, Maliana Villa, hodi konfirma kona-bá kondisaun merkadu tradisionál iha fronteira ne’ebé la utiliza no paradu to’o ohin loron, problema transaksaun ilegál iha liña fronteira, no problema sosiál sira hanesan, estrada aat, bee-moos laiha, irrigasaun aat.

Diretór Diresaun Dezenvolvimentu Análiza Média (DDAM), Alberico da Costa Junior konklui katak, iha buat tolu de’it mak sai hanesan konkluzaun bá matéria sira mak hetan durante formasaun refere. Ida Faktu, rua Rezultadu Entrevista, no tolu maka Dadus. Bainhira iha notísia ida mak kompleta ho buat tolu ne’e, laiha buat ida Lybel.

Iha Segunda (16/10/2023), bainhira serimónia abertura formasaun jornalizmu investigativu ne’e, Diretór ezekutivu Interinu CI, António Dias konsidera formasaun ne’e importante tebes bá jornalista sira no enkoraza atu aproveita didi’ak oportunidade hodi aprende buat ruma.

“Ida-ne’e importante tanba oradór ABCDI mak mai fó treinamentu bá ita ne’e tinan 40 sira-nian esperiénsia iha área ne’ebé ita-boot sira aprende,” nia hateten.

Advertisement

Tanba ne’e nia husu atu uza didi’ak oportunidade ida-ne’e, hakerek saida de’it mak bele hakerek, tanba ida ne’e sai importante, atu kontribui bá liberdade imprénsa ne’ebé mak oras ne’e di’ak ona.

Tuir ema barak dehan, liderdade imprénsa ne’e buat ida Estadu mak kria kondisaun. Agora, oinsá mak kondisaun ne’ebé iha di’ak ne’e, jornalista sira mak uza didi’ak atu lori kestaun ne’ebé ema ko’alia bebeik dehan kualidade média nian la di’ak, entaun, tempu neneik-neneik, tenke hatudu bá sira.

Iha fatin hanesan, Eis Diretór Ezekutivu CI, atuál Adjuntu Provedór Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Rigoberto Monteiro konsidera Balibo sai hanesan fatin ida ne’ebé importante loos bá povu Timor-Leste nia kontribuisaun bá rai ida ne’e.

“Balibo hanesan rede ne’ebé bele fó espíritu bá ita. Tanba ne’e, bainhira maun Aaron ho mana mai ko’alia ho ha’u, ita atu halo saida, ABC hakarak fó osan oitoan. Ha’u dehan, ita bá halo formasaun, ita bá Oecusse, ita bá Balibo no ita la halo iha Dili,” Rigoberto Monteiro haktuir.

Kona-bá formasaun iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), eis diretór ezekutivu Conselho Imprénsa ne’e fó razaun katak, jornalista sira ne’e presiza refreshing ulun. Alende bá buka matenek oitoan, maibé sira presiza atu integra sira-nia aan ho sira nia sosiedade rasik.  Iha ne’ebé maka rai ne’e dook oitoan hosi Dili. Tanba sé lae, sira kontamina ho notísia sira ne’ebé en-relasaun ho polítika, relasaun ho sasán sira ne’ebé akontese iha Díli.

Advertisement

“Ha’u husu bá sira, alende ita fó formasaun, lori sai tiha sira hosi Dili, depois bá atu sira akompaña sosiedade lorloron nia moris, aumezmu tempu halo formasaun, sira bele foti mós notísia balun iha relasaun ho sosiedade nia moris. Entaun, sira aseita,” Rigoberto dehan.

Segundu, tanba sá mak Balibo kona-bá formasaun investigasaun ninian. Tuir eis diretór ezekutivu CI ne’e katak, esperiénsia ka faktu sira istóriku TL nian, jornalista Australianu na’in lima “Balibo Five”, bainhira sira mai Timor, liu-liu halo reportájen investigativu ida, ne’ebé kle’an  tebes. Sira tenta halo identifika, militár Indonézia infiltra Timor, invade rai ki’ik ida, iha rejiaun ne’e, iha nasaun boot rua nia leet, Indonézia ho Austrália.

“Ida ne’e atu foti espíritu ema na’in-lima ne’e, atu foti, koko atu ita-boot sira banati nune’e, bainhira liu tiha formasaun, hakarak hakerek kona-bá notísia investigativu ruma, espíritu ne’e mak sira na’in-lima. Sira halo investigativu ida kle’an tebes bá kauza Timor, infiltrasaun antes invazaun no to’o ikus, refleta katak ema invade ita sai pontus nakfilak bá ita. Katak, sira na’in lima lori informasaun bá liur, katak, rai-boot ida, inaváde rai ki’ik ida. Ne’e, razaun tanba sa mak formasaun ne’e halo iha Balibo,” Rigoberto hateten tán.

Iha tempu ida ne’e, CI mós promove hela rai Balibo hanesan sidade bá liberdade. Tanba ne’e, tuir nia parese di’ak liu iha Balibo, nune’e jornalista sira tenke kesi aan iha espíritu ida ne’e.

Bainhira hatene oinsá atu investiga kazu ruma, espíritu ne’e mak ema na’in-lima ne’e. Labele ta’uk mate, kuandu hetan ameasa ruma.

Advertisement

Buat ne’ebé importante bá eis diretór ezekutivu CI ne’e maka, fatin ida ne’ebé iha ninia razaun fundamentu keta-ketak.

Tanba ne’e maka Balibo, maski nia kustu ne’e boot liu kuandu buat ne’e halo iha Dili. Maibé bá nia la’os kestaun osan, maibé kestaun oinsá kuda espíritu profisionalidade jornalizmu ne’e iha jornalista ida-idak, hodi hala’o sira-nian kna’ar.

“Entaun, ha’u dehan bá kolega ABC sira ne’e hanesan ne’e. Ne’ebé, nia prosesu ne’e hanesan ne’e, agradese tanba ABC aseita propósta ida. Ida seluk ne’e, hakerek kona-bá mata-dalan inkluzivu bá jornalista ne’e. Ita hakerek matadalan rua ona, agora, ida ne’e tán,” nia tenik.

Adjuntu PDHJ ne’e dehan, buat sira ne’ebé sai importánsia hosi Matadalan sira ne’e, relasaun ho PDHJ nia servisu.

Kompeténsia PDHJ, Lei haruka atu mós proteze direitu no liberdade fundamentál sira ne’e. Agora, saida mak jornalizmu tenke kontribui.

Advertisement

“Ha’u fó ezemplu, kazu ida kona-bá Set Top Box, agradese tanba Hatutan.com nia Jornalista ida mós iha ne’e. La hatene, Tribunál atu deside kazu ne’e korrupsaun ka la korrupsaun, ne’e autoridade Tribunál ninian. Maibé, prossesu ne’ebé Hatutan.com hakerek ida-ne’e, parte ida hosi prevensaun korrupsaun. Atu hafanun ema, atu fó kuidadu bá ema katak, desizaun buat ida, iha média mak sai. Ne’e, prossesu ida. Ne’ebé, ita lalika preokupa, Tribunál aban bainrua deside ema ne’e sala ka la sala, ne’e, kompeténsia Tribunál nian,” Rigoberto hatutan.

Maibé, jornalista ida konsege hetan faktu sira hanesan ne’e, publika bá média, ne’e alerta bá públiku katak, ema pessoál ne’e mós tenke kuidadu nia aan. Ne’e meius ida atu halo prevensaun bá korrupsaun.

“Ida ne’e ajuda tebes PDHJ, ne’ebé kna’ar loloos atu halo prevensaun bá korrupsaun, no promove boa-governasaun. Ha’u hanoin, bá futuru ha’u ho provedór, oinsá atu bele média ajuda ami nia servisu. Ajuda média atu eduka ita-nia sosiedade, sensível bá assuntu direitus umanus, respeita malu,” Rigoberto Monteiro, fundamenta.

Director of Engagement and Programs Australian Broadcasting International Development, Aaron Kearney, agradese bá oportunidade sira, tanba bele servisu hamutuk ho Conselho Imprénsa TL, tanba bele servisu hamutuk hodi hametin espíritu jornalizmu investigativu nian bá jornalista Timoroan sira.

Primeiru, nia fó obrigadu barak bá oportunidade, bá vizita no servisu iha fatin espesiál kona-bá espíritu jornalizmu nian.

Advertisement

“Ha’u ho ha’u nia kolega di’ak, maun Marks ami orgullu loos bá oportunidade servisu hamutuk iha ne’e hodi apoia no supporta imi atu kria oportunidade bá Timor-Leste no kria fatin bá informasaun kualidade bá futuru,” Aaron Kearney hateten.

Prezidente CI, Otélio Ote konsidera formasaun kona-bá jornalizmu investigativu ida-ne’e di’ak tebes no oportunidade bá jornalista sira tanba ohin ne’e loron ida importante bá jornalista sira no povu TL tomak.

Iha tinan 47 resin liubá, Austrália ninia jornalista sira mai duni oferese sira nian aan iha ne’e, Balibo, atu fahe informasaun bá rai liur, kona-bá TL nia luta bá independénsia.

Ohin, hahú istória foun ida iha Balibo, atu investe iha jornalista na’in-11 nú-mínimu bele la’o tuir jornalista Australianu sira ninian ain-fatin.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bobonaro

Rekonsiliasaun Nu’udár Prossesu Rekoñesimentu Sala Iha Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (19 Novembru 2023), Bobonaro—Festivál Fronteira 2023 iha Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro konklui ona iha Sábadu (18/11/2023).

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Problema iha BoQ, Reabilita Estrada Urbana Maliana Muda bá 2024

Published

on

Hatutan.com, (18 Novembru 2023), Bobonaro-Ministériu Obras Públikas (MOP) muda projetu reabilitasaun estrada urbana Postu Administrativu Maliana Vila, Munisípiu Bobonaro  bá tinan 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Bobonaro

Horta Sei Ko’alia ho Xanana Taka Totál Kanek Sira ’75-99′

Published

on

Hatutan.com, (16 Novembru 2023), Bobonaro-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, sei ko’alia ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu taka totál kanek sira mak akontese iha 1974-1975 to’o 1999.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending