Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

12 Novembru, Testemuña Espíritu Lutadór Foin-sa’e Timoroan

Published

on

Hatutan.com, (12 Novembru 2023), DíliPrezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta konsidera loron 12 Novembru sai nu’udár testemuña ida ba foin-sa’e timoroan sira-nia espíritu Lutadór, brani defende idealizmu sira kona-bá liberdade no autodeterminasaun.

Komemorasaun Masakre Santa Cruz bá Dala-32 Ne’ebé hala’o iha Semitériu Santa Cruz, Díli, Domingu (12/11/2023). Foto: Elio dos Santos da Costa.

José Ramos-Horta hateten iha Loron Nasional Juventude nian ida-ne’e, marka mós aniversáriu masakre Santa Cruz ba dala-XXXII. Loron ne’e mak loron ida-ne’ebé hamosu memória doloroza, maibé mós hatudu reziliénsia no forsa husi joven sira ba autodeterminasaun.

Lee Mós: Membru PNTL 200 Assegura Serimónia Komemorasaun 12 Novembru

Ohin loron, haree fali ba kotuk,  ba sira ne’ebé uluk luta. Masakre Santa Cruz ne’e sai nu’udar ta’uk iha ita-nia istória, ne’ebé fó-hanoin mós katak susar no dala barak susar tebes atu buka liberdade no justisa. Maibé, ida-ne’e mós sai nu’udar testemuña ida ba foin-sa’e timoroan sira-nia espíritu Lutador.

Advertisement

Iha loron 12 Novembru 1991, foin-sa’e sira iha liña oin hodi fó sira-nia isin ba mate, ho aten-brani defende ideál sira kona-bá liberdade no determinasaun ba ukun rasik an. Maski akontesimentu sira-ne’e trájiku, maibé ida-ne’e forma ida bá nasaun no fó-hanoin kona-bá folin bá independénsia.

Komemorasaun Masakre Santa Cruz bá Dala-32 Ne’ebé hala’o iha Semitériu Santa Cruz, Díli, Domingu (12/11/2023). Foto: Elio dos Santos da Costa.

“Ohin, ami selebra ho imi, jerasaun foin-sa’e Timor-Leste nian. Imi mak nasaun nia forsa atu lori ukun iha independénsia ne’ebé ho luta makas mak hetan mesmu susar. Foin-sa’e sira hanesan ahi-oan ne’ebé halakan viziaun nasaun nian ne’ebé justu, prosperu no únidu. Nu’udar nasaun ida, ita hasoru dezafiu kompleksu sira, hahú husi kiak multidimensional to’o inseguransa ai-han, liuliu hafoin akontesimentu globál sira hanesan pandemia COVID-19, funu iha Ukrainia, no rezulta presaun inflasaun. Imi, foin-sa’e sira husi Timor-Leste, iha papél importante ida atu hala’o iha senáriu ida-ne’e.” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nia mensajen eskrita ne’ebé Hatutan.com assesu, Domingu (12/11/2023).

Teknolojia modernu, inovasaun no kriatividade mak instrumentu sira ne’ebé bele transforma dezafiu sira ba oportunidade sira. Foin-sa’e sira mak jerasaun ida-ne’ebé tenke lori tranzisaun ba ekonomia ida-ne’ebé di’ak liu no sustentavel liu. Agrikultura, peska, pekuária, turizmu, komérsiu, servisu, transporte, komunikasaun – área hirak-ne’e hotu iha fatin ba foin-sa’e sira atu kontribui ideia no aprosimasaun foun sira.

Foinsa’e ohin loron nian tama iha lideransa dezenvolvimentu nasaun nian ne’e importante tebes. Tranzisaun jerasaun la’ós de’it mudansa ida ba guarda ka lideransa, maibé transferénsia koñesimentu no esperiénsia. Fó onra ba sira ne’ebé antes ne’e kontribui ba luta ida ne’e,  maibé mós hamutuk harii futuru ida-ne’ebé reflete vizaun no aspirasaun sira hosi foin-sa’e Timor-Leste nian.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Hamutuk ho Assosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN) no Organizasaun Mundial Komérsiu (OMK) nu’udár oportunidade úniku ida ba Timoroan hotu. Ida-ne’e mak tempu ne’ebé emprezáriu joven sira, mane no feto sira, bele lidera projetu inovadór sira ne’ebé sei promove nasaun ne’e iha nível internasionál.

“Ohin, ha’u husu ba joven Timor-oan hotu atu envolve an ativu iha konstrusaun futuru Timor-Leste nian. Sai ajente ba mudansa, vizaun sira ne’ebé transforma dezafiu ba oportunidade. Loron Nasional Juventude la’ós de’it kona-ba selebrasaun maibé mós kona-ba foti responsabilidade ba liman-rohan ne’ebé ita simu ona,” Ramos-Horta subliña.

Mai haree ba futuru ho esperansa, determinasaun no kompromisu ne’ebé metin ba ideál liberdade no justisa nian, tanba ne’e ema barak mak fó sira-nia moris, erói no martir sira iha loron 12 Novembru 1991. Hamutuk, harii Timor-Leste ida-ne’ebé fó onra ba pasadu, hasoru dezafiu sira ohin loron no  prepara futuru ida ne’ebé vibrante.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Kobransa Ilegál iha DMCSR ho SEFOPE

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Díli – Diresaun Munisipál Konservatóriu Servisu Rejistu Notariadu (DMCSRN, sigla portugés) Díli  uza ona meius oioin atu antesipa kobransa ilegál iha prosesu tara dokumentu sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Hasa’e Saláriu Mínimu bá $150.00

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), Díli-Tabela salárial ne’ebé dadaun ne’e Governu determina ho mínimu $115.00, kada fulan, KSTL konsidera injustisa sosiál ida hasoru traballadór sira iha rai-laran. Tanba ne’e, husu Governu atu hasa’e saláriu mínimu bá $150.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Uza Veíkulu Estadu La’ós iha Oras Servisu Tenke Hetan Autorizasaun Husi Superiór

Published

on

Hatutan.com, (30 Abríl 2024), Díli -Inspetoria Jerál Estadu (IJE) husu funsionáriu órgaun Estadu hotu, direta no indireta,   bainhira uza veíkulu Estadu hanesan karreta no motór tenke iha karta autorizasaun hosi superiór.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending