Hatutan.com, (13 Novembru 2023), Díli-Kandidatu Xefe Suku Comoro, Eligio José Marçal lidera provizóriu ho votu 967 iha eleisaun órgaun suku segunda volta iha Sentru Votasaun 30 Agostu, Comoro, Díli.
Lee Mós: Sistema Manuál, Eleitór Sira Forma Naruk iha Sentru Votasaun 30 Agostu-Comoro

Kontajen votu iha Aldeia 30 Agostu, Comoro, iha eleisaun órgaun suku segunda ronde, 13 Novembru 2023. Foto/Gloria Maia
Eleisaun órgaun suku segunda volta iha Suku Comoro, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Díli, Segunda (13/11/2023), votante iha sentru votasaun 30 Agostu, hamutuk 1,216 vota bá kandidatu xefe suku Comoro na’in-rua (2); Eligio José Marçal ho Eurico Guterres.
Xefe Suku Comoro antigu ne’ebé re-kandidata iha eleisaun órgaun suku 2023 iha Sentru Votasaun 30 Agostu, Eurico Guterres provizoriamente hetan de’it votu 242.
Kontajen votu iha Sentru Votasaun 30 Agostu ne’e votu nulu lima (5), branku (0). Total eleitór ne’ebé ezerse sira-nia direitu síviku vota iha Sentru votasaun ne’e na’in 1.216. no total eleitó iha suku Comoro hosi aldeia 14 hamutuk 26.159.
Kandidatu Xefe Suku Eligio José Marcal ne’ebé lidera provizóriu eleisaun suku iha Comoro espresa nia haksolok tanba ousi rezultadu ne’e nia lidera provijoriamente .
“Se ha’u eleitu duni. Ha’u mai ho programa prinsipal rua; ida maka atendimentu públiku ba servisu saída deit, embora servisu ne’e maske kiik, ida seluk maka hametin liña koordenasaun hosi nivel xefe aldeia bá to’o nivel nasionál atu ema bele hatene iha suku nia servisu,” Eligio José Marçal hateten.
Liga bá bee-moos no lixu ne’ebé maka sai mos problema seriu iha suku Comoro, tuir nia, persijamente organiza komunidade sira oinsá disiplina liu hodi so’e lixu tuir nia tempu no so’e iha nia fatin.
Kona-bá bee-moos, nia sei koordena ho xefe aldeia hotu hodi halo levantamentu dadus kona-bá komunidade uma-kain sira ne’ebé enfrenta falta bee-moos atu bele submete proposta bá Ministériu Obras Publika (MOP) no Bee Timor-Leste, Empreza Públiku (BTL,E.P).
Nia mós kompromete kria atividade hodi anima juventude sira no kontínua halo diálogu iha nivel suku atu komunidade no juventude sira hametin pás hodi kontribui bá dezenvolvimentu nasionál.
“Liu husi programa sira ne’e atu halibur joven sira hotu oinsá halo sira besik malu koñese malu diak liu tan, tanba liu husi atividade amijade sira no diálogu sira hanesan ne’e maka bele halo sira hakmatek no kontribui prevene konflitu iha bairu laran,” tenik nia.
Jornalista: Gloria Maia