Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Podér Ne’e Korruptu, Labele Adora!

Published

on

Ita lee jurnal no rezultadu survey sira, hetan faktu balu mak hanesan; Ró-Haksolok nia hun no rohan laiha, hein tinan tomak mak pasaporte foin to’o mai, CAC seidauk iha komisáriu, dezempregu ho númeru aas tebes, mál-nutrisaun sa’e ba bebeik no seluk tan, no seluk tan. Problema estruturál sira-ne’e parte ki’ik-oan ida hosi problema seluk ne’ebé ezisti iha estadu Timor-Leste. Troka mahukun ida ba ida seluk, hosi períodu ida ba períodu ida, problema atu hanesan de’it.

Hanesan iha estadu demokrasia sira seluk,  sidadaun  nia reasaun ba problema estruturál hirak ne’e ho kór oioin. Tuir ha’u nia observasaun, minimál bele fahe ba grupu tolu: ida, sira krítika; rua, hili dalan nonok; tolu, sidadaun lubuk ida iha Timor-Leste mak voluntariamente defende mahukun (penguasa) no partidu sira ho konsekuénsia tomak.

De facto, grupu ida ikus ne’e (tolu), mahukun no partidu sala mós sira defende, sa tan loos. Sira halo reasaun no hirus bainhira iha krítika ruma hasoru sira-nia líder idola ka partidu. Se ema krítika mahukun ne’ebe kebetulan líder funu-na’in, sira konsidera ema sira krítika ne’e milísia, uluk la hakarak ukun-an. Nune’e mós, se krítika ba partidu ne’ebe ukun, sira konsidera ema sira krítika ne’e laran moras ka partidu lakon sira mak hakiak.

Advertisement

Ba sira, seolah-olah líder politiku ne’e sala laek no automatikamente loos. Tuir sira, saida mak partidu desidi la naksalak (sagradu). Ema labele krítika, tanba iha sira-nia kakutak, líder ida sira adora ne’e ideál, sala laek, perfeitu. No partidu ida sira hamahan-an ba ne’e, seolah-olah organizasaun sosiál ne’ebé hanoin de’it atu serbii umanidade, salva ema kiak sira (la husu imbalan sa de’it). Konsiénsia falsu ne’e halo sira sai lixu ba demokrasia, sai todan ba estadu (beban untuk negara). Hau haree, ema sira-ne’e tama ona iha kategoria ida grave (bele sai kondom ba polítiku foer sira). Se la konsiente lalais, pozisaun ne’e halo sira bele to’o delek permanente no lakon dignidade nu’udar ema.

 Estadu demokrasia la mai ho asumsi ida hanesan iha adoradór sira-nia kakutak katak mahukun ne’e sala laek isin no klamar. Ba asuntu ne’e, filozofia demokrasia hamriik iha asumsi ida katak podér la’ós objetu lulik (bukan objek suci), maibe objetu ne’ebé korruptu. Tanba ne’e, maski direitu (hukum) konsidera prinsípiu presumption of innocence iha prosesu judisiária, kontrolu sosiál ba ukun-na’in no podér tenki mai ho presumption of corruptibility (Ignas Kleden: 2004:172). Korruptu sai hanesan karater ba ukun-na’in no podér, tanba ne’e, laiha kontrolu bele mosu korruptu ida absolutu.

Se ita lee sériu no intende didi’ak, filozofia demokrasia ne’e bele tulun ita halakon moras klásiku ida naran adora no iha momentu hanesan bele halo ita moris iha ambiente foun; diskonfia ba mahukun. Tanba, podér ne’e nia karatér mak korruptu, maka sidadaun sira tenki tulun estadu ho diskonfia mahukun, la’ós adora. Hakarak ka lakohi, iha estadu demokrasia, aimoruk ida paling di’ak mak diskonfia. Diskonfia ba sá de’it mak mahukun prodús (eskrita ka verbál). Nia di’ak mak ne’e, semakin ó diskonfia, semakin livre hosi lia bobar no bele tulun mahukun sira dook hosi korrupsaun ho forma sá de’it.

Prátiku liu mak diskonfia bele tulun ita atu foti distánsia hosi mahukun hodi kontrolu saida mak mahukun desidi. Tanba diskonfia, sa desizaun mak mahukun desidi tenki esklarese ba públiku, tanba sá mak desidi A no la’ós B? No ho diskonfia, ita-boot bele interompe bebeik mahukun tenki desidi ho kuidadu, desidi de’it ba interese ema hotu nian (lee: sallus populi suprema lex).

Iha Timor-Leste, diskonfia ne’e importante tebes. Ho sistema polítika ida hanesan dadaun (lee: close ligislative system), la diskonfia ba desizaun públiku sira, ne’e perigu. Close legislative system taka espasu ba públiku hosi inisiu kedas. Ita la hatene partidu hili sé, no konkorda saida iha nakukun laran. Derepenti, em nome lei, governu obriga ita hili iha eleisaun. Konsekuénsia hosi sistema ne’e halo povu hili de’it partidu, la’ós ema. Hakfodak eleitu, tomada de pose no automatikamente sai mahukun ba ita. Mungkin, ita boot hakfodak, tanba, Mau Toy no Marta ida uluk ó koñese d’iak iha aspetu inteletuál no morál, derepenti de’it sa’e ba ukun nu’udar membru parlamentu ka parte ida ho ezekutivu. 

Advertisement

Ita bele hakfodak, maibe tenki hatene katak sistema polítika sabraut halo povu la hili direta ema ne’ebé soin iha aspetu hotu-hotu. Atu dehan ba loos mai loos karik, rakyat memilih pilihan partai. Nia konsekuénsia mak ema sira-ne’e la fiel (setia) ba povu maibé rona liu prezidente partidu no bele to’o faze ida hakru’uk isin no klamar ba de’it orientasaun partidu. Iha situasaun ne’e, ita espera atu mahukun ida ho nia intensaun rasik rona povu, ukun ho povu no desidi de’it ba povu nia moris-di’ak, hanesan moos ita espera lafaek hamlaha bele moris armonia ho bibi-malae iha luhan ida de’it.

Iha Timor-Leste, faktu polítiku sira close legislative system ne’e parte ki’ik-oan ida hosi sistema polítika sabraut seluk ne’ebe tendénsia korruptu. Sei iha tan prátika polítika nasionál ne’ebe taka metin odamatan partisipasaun ba públiku mak hanesan desidi desizaun públiku ho lian-portugés, lian ne’ebé povu maioria la komprende. Se povu la komprende lian ne’ebé sira uza, oinsá bele partisipa hodi diskuti (ezamina) asuntu krusiál sira? Nia konsekuénsia moruk tebes. Espasu públiku lahó partisipasaun públiku ne’ebé krítiku, desizaun públiku tendénsia korruptu.

Mungkin, tanba adora demais, ita-boot taka matan ba lei predatória sira hanesan lei pensaun mensál vitalísia, subsídiu ba parlamentu nasionál, alajomentu ba membru governu ne’ebe sira diskuti hela, $ 4.00 kada votu no desizaun tendénsia korruptu seluk ne’ebé bele supa maran povu nia ran (OJE). Se ita analiza didi’ak, lei predatória sira ne’ebe ita-boot nia maksoin sira prodús ne’e kauza hosi sistema polítika sabraut!

Se nune’e oinsá bele minimiza sira-nia desizaun korruptu sira-ne’e no obriga sira desidi tuir étika públika (konstituisaun, lei no desizaun normativu sira seluk)? Dalan ida de’it, ita tenki para adora mahukun! Hasa’e kontrolu sosiál ida forte iha setór hotu-hotu ba desizaun públiku sa de’it (presiza krítika ba desizaun públiku sira hotu). Demokrasia la ho konrolu sosiál, laiha krítika bele nakfilak ba tiránia. Nia konsekuénsia mak mahukun bele jere de’it povu maioria nia riku ba grupu ki’ik oan ida nia interese.

Habadak, ho faktu sira lubuk ida ne’ebe hau aprezenta iha leten, atu fanun ita-boot hosi konsiénsia falsu katak mahukun sala laek, partidu ne’e organizasaun sosiál ne’ebé hanoin de’it mak salva umanidade. Ida-ne’e konsiénsia falsu. Tanba ne’e, ó tenki muda ó-nia pozisaun polítika hosi adora ba fali diskonfia. Se sira sala ita dehan sala, se sira loos, ita tenki barani dehan loos. Para adora no kaer metin prínsipiu (lia-loos). Mahukun ne’e mahukun, la’ós prinsípiu ne’e rasik. Mahukun bele sala, maibe prínsipiu la sala, eternál. Pozisaun ida-ne’e mak Aristóteles hanorin hela ba ita iha sékulu-V antes Kristu katak; Amicus Plato sed magis amicus veritas (Plato sahabatku, tetapi saya lebih bersahabat dengan kebenaran). Ita sei respéitu líder ida, maibé se dignu liu, ita respeita nia la’ós tanba nia estatutu sosiál nu’udar lideransa, maibé tanba nia loos.

Advertisement

Hosi: Armindo Moniz Amaral

(Alumnu Programa Doutoramentu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Timor Leste; Next?

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Revitalizasaun Servisu Estensaun Agrikóla ba Futuru Agrikultór iha Timor-Leste;

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Fanatismu Ba Grupu Arte Marsiais: Bele Halakon Sentidu “Maun-Alin” Nudar Maubere ou Timor Oan

Published

on

Husi: Pe. Domingos Godinho de Araújo

(Missionário do Verbo Divino iha Portugal)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending