Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Taka Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun: Governu Kontribui Hasa’e Mal Nutrisaun Iha TL

Published

on

Desde primeiru Governu to’o Oitavu Governu Konstitusional, Governu preocupa oinsa concretiza objetivu principal Dezenvolvimentu sustentavel. No programa ida mak oinsá halo eradisaun ba pobreza. Tamba ne’e, iha tinan 2008 Governu hamosu programa assistencia social ba familia agregados ho situasaun vulnerabilidade ekonómika. No programa refere, implementa kuaze tinan sanulo resin ona, maibe Timor-Leste sei enfrenta nafatin problema mal nutrisaun; Konforme Um estudo conduzido pelo Banco Mundial em 2014 concluiu que o montante desta prestação representava apenas 10% do necessário para a satisfação das necessidades básicas de uma pessoa (46,37 USD por mês). Husi estudo banco mundial nian hatudu katak programa ne’e, la sufisiente atu bele hatan necessidade ema hotu nian, tan ida ne’e, ba deit necessidade basica ema ida nian.

No iha sorin seluk, subsidiu ne’e, la kobre labarik sira hahú husi tinan 0-6, no la inklui tan Inan Isin rua sira. Ezemplu, o mesmo subsídio não tem conseguido abranger as crianças com menos de seis anos de idade. Em 2019, a grande maioria dos beneficiários (94%) frequentava escolas primárias ou secundárias e apenas 6% estavam abaixo da idade escolar, apesar de, no cômputo geral, representarem cerca de 30% dos menores de 17 anos no País.

Tamba ne’e, sei ita hare didiak, biologicamente faze ida vulneravel liu iha siklu dezenvolvimentu vida humana mak iha primeira infância ka labarik hahu husi tinan 0 to’o tinan 6. No ida seluk mak Inan isin rua mos iha faze grávida presiju aihan nutritivu; Sei Timor-Leste hakarak bebé sira moris mai ho kondisaun saudavel no matenek entaun presiju kuidadu no tau prioridade ba Inan Isin rua sira nia assistencia social.

Advertisement

Ho situasaun nebe eskritor mensiona iha leten, Governu Konstitusional da Ualu, kria tan Subsidiu Bolsa da mãe no Jerasaun foun nebe vinkula iha Dekretu Lei Nú. 22/2021 atu fo apoiu social ba Inan Isin rua no Jerasaun foun inklui mos labarik moris mai ho kondisaun defisiensia; Programa refere iha nia finalidade mak oinsá kontinua garante saúde no nutrisaun ba Inan isin rua no labarik sira “inklui labarik ho kondisaun defisiensia”; No liu husi aktu refere hodi promove economia social no incluzaun ba ema hotu “Nothing about Us, without Us”. Ba ida ne’e, tuir hau nia hare no observasaun direita ba implementasaun programa ne’e, hatudu katak subsidiu ne’e fo benefisiu direita ba povo vulneravel, no justo iha targetu ba Inan Isin rua no labarik inklui labarik ho kondisaun defisiensia hahú husi tinan tinan 0-6, sem manipulasaun. Tan ne’e, programa Bolsa da mãe no Jerasaun foun, Governo da Ualu kria atu hametin liu tan programa Bolsa da mãe ho kondisional, la’os Double Target hanesan Mahukun sira ko’alia.

Infelizemnete Nono Governu Konstitusional liu husi Ministra MSSI haktuir katak Programa Bolsa da Mãe no Jerasaun foun sei taka, tan Nono Governu iha nia programa rasik (Publikadu iha Media Online Independente, 22/11/2023). No Governu nia desizaun ida ne’e, hanesan parte ida, atu kontribui oinsá hasa’e nafatin númeru mal nutrisaun iha Timor-Leste, halo krekas jerasaun foun. No desizaun ne’e konsidera hanesan desizaun subjetivista no grupismu iha nebe la tau prioridade hodi la fo protesaun ba labarik sira inklui labarik ho kondisaun defisiensia nomos Inan isin rua sira. No pior liu mak Governu desvia nia desizaun  hodi apoia Parlamentu Nasional atu kria lei ba Subsisiu saúde no transporte ba Deputadu sira Parlamento Nasional.

Hahalok Governu nian ne’e, pro deit ba Grupo elite ka mahukun sira no haluha tiha povo kiik no vulneravel sira. Aktu imoral ida ne’e, mak jurista Armindo Moniz Amaral iha nia intrevista ba G-NEWS dehan katak iha era ukun an ida ne’e, “ema grupo ki’ik oan balu deit mak hetan previlejiu liu husi lei sira. Em nome baze legal, ita fakar osan barak liu ba grupo ki’ik oan balu. Enkuantu, povo maioria sei sofre iha setor saúde, mal nutrisaun, edukasaun no problema estrutural sira seluk”.  Tamba ne’e, Governu no Estadu iha palku ukun nian halo retorika nasional no mundial dehan sei promove justisa social, igualdade no inkluzaun social ba ema hotu maibe iha mundo Orgaun Konsellu Ministru no Parlamentu Nasional promove injustisa social liu husi Kriasaun lei sira nebe benefisia deit ba grupo kiik oan nebe iha PODER; Tamba ne’e, Aurelio Agostinho hanaran “Grupo ki’ik oan ne’e, Grupo perampok ba Estadu, tan halo lei la ho justisa. ( De Civitate Dei, Book VI;16). 

Embora Subsidiu Bolsa da mãe no Jerasaun foun nebe vinkula iha Dekretu Lei Nú. 22/2021 hetan baze fundamental iha Konstitusaun RDTL: ezemplu, assistência social (artigo 56.º, n.º 1), proteção especial da criança (artigo 18.º), proteção da família (artigo 39.º), direito à saúde (artigo 57.º) e direito à educação (artigo 59.º. Dala ida tan, bainhira Governu taka programa ne’e, hanesan aktu violasaun no kontra direitu Konstitusional ba Inan isin rua “família”, labarik sira, inklui labarik ho kondisaun defisiensia. Tamba ne’e, taka subsidiu ne’e, Governu la garante direitu kontitusional ba protesaun labarik no família sira. No desizaun Governu nian nudar ameasa hodi aumenta nafatin númeru mal nutrisaun iha Timor Leste. Aktu ne’e, hanesan asaun indireita hodi hakrekas, Jerasaun foun nia futuru saudável no matenek.

Enquantu iha Estadu de Direitu, Satjipto Rahardjo fo hanoin katak Perlindungan hukum adalah memberikan pengayoman terhadap hak asasi manusia (HAM) yang dirugikan orang lain dan perlindungan itu diberikan kepada masyarakat agar dapat menikmati semua hak-hak yang diberikan oleh hukum. ( Satjipto Rahardjo, Ilmu Hukum, 2000:69). Signifika Estadu no Governu presiju garante ema hotu nia direitu, nune’e povo bele satisfeitu sira nia direitu, ezemplu direitu protesaun ba labarik no família sira. Ho ida ne’e, maka Phillipus M. Hadjon afirma liu tan katak protesan direitu ba povo hanesan aksaun Governu nebe iha karater preventivu no reprensivu. Protesaun Direitu nebe preventivu nia finalidade atu evita buat ida “disputa” iha sosiedade nia leet, alias Governu halo disputa iha desizaun sira: taka programa Bolsa da mãe no jerasaun foun, maibe Governu ho arogancia SELINGKUH ho orgaun Legislativa apoiu malu hodi kria lei subsidiu saúde no transporte nomos lei pensaun vitalícia ba interesse grupo mahukun sira.  

Advertisement

Tamba ne’e, públiku labele husik mahukun sira desidi mesak, tan Governu no Parlamentu Nasional oras ne’e, tama iha kondisaun koma iha Defisiensia moral no intelektual, tan sira deside ba deit sira nia interesse grupo. No sosiedade democratic labele mai ho hanoin falsu katak buat nebe Governu deside, ne’e DOGMA ka los hotu, no labele bo’ok, no povo halo tuir deit. Maibe povo tenki ezamina sira nia desizaun, Estadu de Direitu ezize povo labele sai YES MAN ba Ukun nain ka mahukun sira, maibe deve ser MENGGANGU nafatin, tan Subsidiu Bolsa da mãe no jerasaun foun, aplika ba jerasaun vulneravel Timor-Leste. Parabens ba Ema ho Defisiensia no Jerasaun foun iha Timor-Leste.

Hosi: Martinho do Nascimento Obe (Alumni ISFIT no Programa Mestrado Ciencia de Direito UNPAZ, 2021)

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Liberdade Imprensa iha TL “SIM”, Maibé Kualidade Notísia “NĀO”

Published

on

Ohin 3 Maiu nuudar loron internasional konaba Liberdade Imprensa nian ho lema; “IMPRENSA BA PLANETA:  JORNALISMU  INFRENTA KRIZE AMBIENTAL”, ne’ebé foka liu ba  importânsia liberdade ekspresaun iha kontestu krize ambiental global oras nee. Lema tinan nee fo importansia tebes ba papel hirak ne’ebé  desempeña husi  jurnalista sira hodi  dizemina  informasaun ne’ebé  garante sustentável iha tempu tuir mai inklui respeita ba direitu kada  indivídu ho nia diversidade inklui mos  igualdade jéneru.

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

ANALIZA KONABA EVIKSAUN HOSI ASPEKTU FILOSOFIA HUMANU

Published

on

Hosi

Nelion Ornai Monteiro

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending