Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Komisaun E-PN Sei Halo Fiskalizasaun bá Projetu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato

Published

on

Hatutan.com, (09 Janeiru 2024), Díli– Parlamentu Nasionál liuhosi Komisaun E ne’ebé trata asuntu Infra-Estrutura sei halo fiskalizasaun bá projetu Aeroportu Internasionál Prezidente  Nicolau dos Reis Lobato ne’ebé ezekuta hosi empreza estatál Indonézia PT. Waskita Karya (Persero) Tbk.

Lee Mós: Waskita Garap Proyek Bandara Udara Timor Leste Senilai 72 Juta Dolar AS

Dezeñu pista aeroportu internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli. Foto/Repro GPM

“Komisaun E iha ona planu no bainrua halo reuniaun para atu bá halo fiskalizasaun iha Timor laran tomak. Ajenda ne’e bainrua maka ami bá debate deside hamutuk aprova nune’e fulan dahuluk ne’e ami sei haree liubá Díli laran estrada inklui Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato,” Prezidente Komisaun E-PN, Marcos Xavier informa bá jornalista sira iha PN, Tersa (09/01/2024).  

Membru Parlamentu Nasionál ne’e mós haktuir projetu aeroportu ne’e atu implementa ka la implementa ne’e kabe bá Governu nia kompeténsia,  maibé Parlamentu Nasionál nia papél maka tau ona osan nune’e PN iha devér oinsá  bele fiskaliza tuir obra ne’ebé maka iha.

Advertisement

“Komisaun E seidauk bá haree diretamente iha Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato, tanba orsamentu jerál estadu (OJE) 2024 mós foin maka promulga, depois ami mós sei trasa ami nia planu ajendamentu oinsá maka komisaun E bele bá haree,” Deputadu Marcos Xavier hateten.

Prezidente komisaun E mós subliña tán katak projetu aeroportu ne’e tenderizasaun hotu tiha ona, maibé agora sei haree, iha fallansu uitoan kona-bá dezeñu BoQ ne’e IX Governu sei haree fali oinsá maka bele implementa tanba Aeroportu Nicolau Labato  ne’e Aeroportu international entaun tenke Aeroportu ida ne’ebé maka di’ak, reprezentativu no dignu.

“Kompañia Waskita Karya (Persero) Tbk hosi Indonézia  karik nia iha problema internal ne’e problema ninian tanba nia mós tuir ona tenderizasaun iha Timor-Leste no sai vensidor bá iha projetu refere ne’e kabe bá Governu oinsá bele bolu kompañia ne’e atu haree loos nia rekizitu  saida de’it, sé nia iha nia nasaun atu bankarrota, maibé tanbasá maka nia bele manan projetu iha Timor-Leste ne’ebé ita tenke haree nia fukun ne’e iha ne’ebé, ha’u hanoin Governu tenke haree didi’ak molok obra ne’e atu implementa,” Deputadu Marcos Xavier hateten.  

PT. Waskita Karya (Persero) Tbk, manan konkursu públiku hodi halo reabilitasaun bá Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau dos Reis Lobato ho valor orsamentu $72,506,767.02.

Deskrisaun husi Projetu tuir Dokumentu BDA

Advertisement

Tuir dokumentu balun ne’ebé hosi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (BDA) ne’ebé Hatutan.com asesu katak Governu Timor-Leste husu ona asisténsia husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku atu alargamentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.

Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato mak úniku aeroportu internasionál iha Timor-Leste ho servisu koneksaun regulár ho Darwin, Denpasar-Indonézia, no Singapura.

Ajénsia Ezekutivu (AE) ba Projetu ne’e mak Conselho de Administração do Fundo das Infraestruturas (CAFI) no Ajénsia Implementadór (AI) Projetu mak Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTC, sigla portugés).

Kondisaun aeroportu ida-ne’e nian jeralmente ladún di’ak ona no aeroportu refere presiza hadi’ak no halo dezenvolvimentu substansiál atu bele kobre númeru pasajeiru ne’ebé aumenta no hodi apoia bá merkadu turístiku país nian.

Aeroportu ho ninia pista (1850m) oras ne’e daudaun labele ona akumula aviaun boot sira no la hatán bá Padraun Internasionál bá Seguransa no Servisu aeroportu nian. Pista ne’ebé oras ne’e daudaun eziste hela ho nia naruk 1850m ho alkatraun nia luan 30m.

Advertisement

Pista refere iha kapasidade hodi apoia de’it operasaun bá aviaun ki’ik sira (Kódigu C), (porezemplu: Boing 737, Airbus A320) ho limitasaun karga signifikante bazeia bá pista nia dimensaun/naruk.

Iha komponente hitu (7) iha projetu ne’ebé planeia tiha ona, inkluindu (1) Hanaruk pista; (2) Halo luan pista; (3) Pista taxiamentu parlelu; (4) aventál; (5) torre kontrolu; (6) sistema iluminasaun bá kampu aviasaun; no (7) instalasaun ausiliares.

Planu dezenvolvimentu bá Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato ne’e ho nia objetivu atu otimiza uzu ba área rai aeroportu nian no mós fasilidade hirak-ne’ebé sei iha bainhira dezenvolve fasilidade foun tuir nia tempu hodi hatán áa nesesidade sira iha futuru, maibé tenke proporsionál ho demanda atu asegura katak dezenvolvimentu ne’e hala’o ho kustu ne’ebé efetivu.

Iha loron 29 fulan-Maiu 2023, Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun, ofisiálmente asina kontratu ho kompañia PT. Sakita Karya (Prsero) Tbk ho kompañia konsultór iha hosi mós Indonézia, Pt. Amythas IN joint venture (JV) Meinthart PCM.

Ministru Transporte Komunikasaun tempu ne’ebá   José Agostinho asina mós kontratu ho kompañia konsorsiu hosi Japaun; Japan Airport Contultan, INC, Ehira Architects and Engineers, INC, Oriental Contultants Global CO, LTD no Nippon Koei CO, LTD ne’ebé sei responsabiliza bá DED, kontrasaun terminal pasajeiru nian no konsultoria.

Advertisement

Waskita Karya (Persero) Tbk, sei halo konstrusaun bá pista atuál hosi 1850m bá 2,100m, taxi way, torre kontrolu ho zona parkemantu bá aeronave.

Sai sasin importante no xave bá asina kontratu mega projetu ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru tempu ne’ebá Taur Matan Ruak.

Jornalista Estajiária : Zita Menezes

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Unidade Quarentena no Bioseguransa Destroi Produtu Ne’ebé Laiha Dokumentu

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli–Unidade Quarantena no Biosegurnsa destroi sasán hirak ne’ebé pesoál pasajeiru sira lori ka importa mai Timor-Leste ne’ebé identifika la tuir lei ka regulamentu Quarantena nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Timor Gap ho Timor Resource Asina Akordu bá Rezolusaun no Revizaun Akordu Operasaun Bloku Rai Maran A no C

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Dili–Timor Gas no Petroleu ( Timor Gap- sigla ingles) ho Timor Resource, Kinta (02/05/2024),  asina akordu kona bá rezolusaun no revizaun bá akordu operasaun konjunta (JOA) bá PSCs TL-OT-17-08 (Bloku Rai-Maran A) ho TL-OT-17-09 (Bloku Rai-Maran C).

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Governu Sei Prodús Rezolusaun Ida Atu Halo Pagamentu Bá Projetu 62 Ne’ebé Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (01 Maiu 2024), DíliIX Governu Konstitusionál sei prodús rezolusaun ida hodi sai hanesan baze legal bá Governu hodi selu projetu obras publika 62 ne’ebé sai polémika tanba laiha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending