Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Falur Konfia Forsa Armada iha Kapasidade Hala’o Kna’ar ho Efetivu

Published

on

Hatutan.com, (02 Fevereiru 2024), Díli—Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” konfia tomak membru Forsa Armada Timoroan sira ninia kapasidade atu hala’o kna’ar ho efetivu.

Serimónia aniversáriu transformasaun FALINTIL bá F-FDTL dala-23 (02/02/2001 to’o 02/02/2024), iha Kuartél Jenerál, Fatuhada-Díli. Foto: Elio dos Santos da Costa.

Tenente Jenerál Falur Rate Laek afirma ida-ne’e durante diskursu serimónia aniversáriu transformasaun FALINTIL bá F-FDTL dala-23 (02/02/2001 to’o 02/02/2024), iha Kuartél Jenerál, Fatuhada-Díli.

Lee Mós: Falur Alerta Ikus bá Membru F-FDTL Ne’ebé Involve GAM-GAR

Xefe estadu maior F-FDTL ne’e konsidera tranzisaun ida-ne’e hanesan prosesu normál iha dezenvolvimentu instituisaun ida ne’ebé ema hotu hari durante faze konstrusaun Estadu.

Advertisement

Komandu F-FDTL iha konstante transformasaun, nune’e mudansa estruturál no reforma sira instituisaun ne’e tomak, akontese tuir nia ritmu.

Haktuir bá nesesidade no lejislasaun nasionál ne’ebé vigora, Falur husu bá militár sira hotu nia kompriensaun no koolaborasaun iha área seluk ne’ebé sira implementa, la’os de’it politika, maibé lejislasaun nasionál bá igualidade jéneru iha forsas armadas.

Falur dehan, kada selebrasaun loron forsas armadas ne’ebé hala’o, selebara ho tema ida ne’ebé hili ho kuidadu, atu serve hanesan dalan ida ne’ebé halibur, esforsu bá nesesidade formasaun no responsábilidade F-FDTL nian iha futuru.

Tema loron transformasaun FDTL bá tinan ne’e maka, Tempu Profesionaliza, Tempu Moderniza. Nasaun doben ida ne’e hasoru difikuldade barak, maibé, hosi loron bá loron sira sai forte, determinadu hodi kria futuru ne’ebé di’ak liu, tanba ne’e komandante Falur aproveita loron ohin, hodi defende no omenajeia, antigu no atuál membru F-FDTL, tanba sei laiha demokrásia ne’ebé forte, sein militár ne’ebé profesionál.

“Nu’udár xefe estadu maior jenerál forsas armadas, ha’u iha konfiansa bá forsas armadas nia kapasidade atu hala’o sira nian kna’ar ho efetivu. Ha’u akompaña progresu servisus F-FDTL, no laiha dúvida, katak, sira iha dalan be’ebé loos atu serví ita nia povu. Iha kapasidade úniku ne’ebé F-FDTL bele apoia autoridade sívil liu-liu iha ita nian esforsu bá dezenvolvimentu hanesan nasaun ida,” Tenente Jenerál “Falur Rate Laek” hateten iha diskursu.

Advertisement

Komandante Falur dehan, iha tinan oin, sira sei komemora tinan 50 ezisténsia FALINTIL nian, no tinan 24, ezisténsia F-FDTL nian. Timoroan hotu presija halo reflesaun kona-bá estadu atuál forsas armadas nian.

“Bá ha’u, laiha dúvida kona-bá modernizasaun no profesionalizasaun bá F-FDTL, no labele demora, sé iha konsensu iha ita-nia poder polítiku no alta entidade sira. Sé ita-boot sira konkorda, ha’u husu ita-boot sira atu servisu komesa ohin,” Falur alerta.

Forsas armadas haka’as aan nafatin atu kumpri sira-nian kna’ar hirak ne’ebé sira simu. Maske ho dezafiu barak, inklui falta meius bá misaun operasionál, alojamentu ne’ebé adekuadu, difiénsia iha sistema saúde militár no inefisiénsia iha modernizasaun, sistema informasaun no teknolójia.

Nune’e mós bainhira F-FDTL haka’as aan atu responde bá nesesidade lojistiku forsas armadas, sira mós haka’as aan atu responde bá ninia nesesidade formasaun, hodi kria kondisaun bá sira nian sentru formasaun, Komandante Nicolau Lobato iha Metinaro.

Maski defaziu sira iha prosesu kresimentu, F-FDTL sei kontinua opta, adopta, polítika favorável hodi apoiu forsa armada atu dezenvolve. Sira sei kontinua haree bá futuru ho esperansa foun no aspirasaun sira bainhira habelar sira-nian esforsu.

Advertisement

F-FDTL sei iha dezafiu atu hala’o ninia kna’ar. Maibé, Falur husu bá ema hotu atu kontinua haree forsa armada hanesan reprezentasaun loloos bá povu timor-leste nian.

F-FDTL tenke kontinua hametin Timor-Leste ninia mekanizmu kontrolu tasi no matan moris nafatin hasoru ameasa sira ne’ebé bele afeta nasaun no povu nia pás no estabilidade.

Nune’e mós F-FDTL labele falla atu proteje aan hasoru ameasa ne’ebé la’os konvensionál. Hanesan define ona iha konseitu estratéjiku militár, tanba ne’e, F-FDTL tenke hetan informasaun di’ak liu no asegura koordenasaun no preparasaun ne’ebé efetivu entre ajénsia militár no sívil sira ne’ebé ezekuta lei hasoru kualker asaun ne’ebé bele afeta bá Pás, seguransa no estabilidade.

Falur Rate Laek mós haree katak, militár Timoroan sira, lori Bandeira RDTL ho orgullu, iha rejiaun sira ne’ebé hasoru problema iha repúblika Sudaun Súl ne’ebá. Tanba ne’e, F-FDTL kontinua buka oportunidade atu asegura katak, forsas armadas, hatán bá misaun sira ne’ebé konstitusionalmente no legalmente define ona, atu nune’e bele hasa’e instituisaun nia perfíl no prestíjiu nu’udár forsa bá Pás no konfiansa.

Forsas armadas iha oportunidade oioin no esforsu bá dezenvolvimentu infra-estrutura nian, tuir komunidade nian pedidu. Kompañia enjeñieria envolve ona ativamente iha konstrusaun no rehabilitasaun eskola sira, nune’e mós estrada sira iha sidade no aldeias balu. Projetu hirak ne’e estruturadu no tuir padraun kualidade.

Advertisement

Asisténsia médika ne’ebé fornese bá povu timor-leste hosi forsas armadas iha territóriu nasionál liuhosi programa sosial no projetu SMIK, mós signikantes tebes.

Komandu F-FDTL sei dezenvolve servisu sosial barak liután, hodi fó benefísiu bá sosiedade. Ho razaun hirak ne’e, timoroan hotu, hakarak aposta iha forsas armadas ida ne’ebé orientadu bá rezultadu.

Iha tinan 2003, hahú implementa F-FDTL nian, tuir estatutu orgániku foun, ho nune’e, nomeia responsáveis foun tuir estrutura definida no regras jestaun pesoal ne’ebé define ona. Kria ona órgaun foun sira, liu-liu iha área istória militár no apoiu sosial.

Diresaun Istória Militár, nia objetivu prinsipál atu halibur fonte istórika sira, hanesan dokumentus, entrevista oral, objetu sira, fotográfia, dadus hothotu hosi kriasaun FALINTIL to’o ninian transformasaun bá F-FDTL.

Gabinéte asaun sosial sei foka liu bá apoiu sosial bá militár sira nian en-jerál. Veteranus sira ne’ebé serví iha FALINTIL no bá sira ne’ebé iha situasaun reforma no asaun sira ne’ebé tulun, hadi’a família militár nia moris di’ak. Situasaun pesoal militár sira iha reforma no iha rezerva, ne’e preukupasaun ne’ebé ita kontinua fó atensaun no buka atu rezolve.

Advertisement

“Ne’ebé iha ligasaun no eskalaun superior. Ami preukupa kona-bá militár nia moris di’ak liu-liu sira ne’ebé nu’udár Veteranus fó sira nian moris bá libertasaun nasionál, no sira ne’ebé merese atensaun no kuidadu tomak. Sé Timor-Leste hakarak harii sosiedade ne’ebé forte, metin hanesan no inkluzivu, ida ne’e tenke reflete iha aspetu hothotu, inklui forsas armadas,” Falur Rate Laek hateten.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Pesoál Servisu Sekreta Tiru Joven ida iha Salele no Seidauk Hatene Nia Motivu

Published

on

Hatutan.com, (02 Maiu 2024), Díli-Deskonfia, pesoál servisu sekreta ida ho insial GS, hosi Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI)  uza pistóla tiru kanek vítima Elizardo Cardoso Mandas, iha área Salele, Postu Administrativu Tilomar, Munusípiu Covalima, Kuarta kalan (01/05/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Tenente Jenerál Falur Mak Orienta Polísia Militár Asegura SEATOU iha Terrenu

Published

on

Hatutan.com, (30 Abríl 2024), Díli-Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, klarifika katak  nia rasik mak fó orientasaun’ bá Polísia Militár  atu koloka nia membru asegura Sekretáriu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias ho ekipa iha terrenu bainhira  halo eviksaun bá komunidade sira ne’ebé utiliza espasu públiku no Estadu nia rai.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Membru PNTL ho F-FDTL Ne’ebé Viola Lei Kódigu Estrada Sei Simu Konsekuénsia

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Tránzitu Nasionál (DTN) sei aplika sansaun administrativa bá membru PNTL ho membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)  ne’ebé viola Lei Númeru 03/2006, kona-bá Kódigu Estrada durante halo sirkulasaun iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending