Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

Lee Mós: SEKOMS, PLÁJIU NO MENTAL INSTAN

Advertisement

Hafoin tama ba semana rua, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, mosu ba públiku liuhosi entrevista eskluzivu iha mídia Estatál, Tatoli.tl, no fó esklaresimentu ba akuzasaun mídia Hatutan.com kona-ba “SEKOMS halo plájiu ba livru Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa Nian.” Nia dehan, SEKOMS la halo plájiu! Hafoin nia koko esplika kona-ba saida mak plájiu. Iha introdusaun kona-ba plájiu, nia hahú kedas ho akuza ba akademista sira-ne’ebé fó intervensaun ba polémika ne’e. Tuir nia, akademista sira la komprende saida mak plájiu.

Ho fiar-an, SEKOMS Expedito Dias Ximenes define plájiu ne’e katak copy no paste. Nia fó ezemplu; eskritór ruma bele dehan halo plájiu se nia copy tomak ema seluk nia obra (livru ka planu estratéjiku) hosi A to’o Z no troka de’it naran, maibé la muda buat ida. Ho argumentasaun ne’e, hatudu katak SEKOMS la komprende kona-ba saida mak plájiu.

Plájiu ne’e mai hosi lian-latina katak plagiarius, signifika penculik (na’ok-teen), pembajak. Maibé, oinsá ita bele dehan ema ruma halo plájiu ka na’ok ema seluk nia obra? Tuir Profesór Katedrátiku Siénsia Direitu Universidade Diponegoro, Budi Santoso, katak, plájiu ne’e akontese bainhira ema ruma “secara sengaja atau tidak sengaja dalam memperoleh atau mencoba memperoleh kredit atau nilai untuk suatu karya ilmiah, dengan mengutip sebagian atau seluruhnya karya dan atau karya ilmiah pihak lain yang diakui sebagai karya ilmiahnya, tanpa menyatakan sumber secara tepat atau memadahi” (Budi Santoso: 2017: 8).

Hosi definisaun Budi Santoso nian, hatudu katak la’ós de’it na’ok ema-nia livru ka dokumentu ida tomak no troka de’it naran mak foin kategoria aktu ne’e hanesan plájiu. Plájiu ne’e akontese baihira eskritór ida sita ema nia ideia, konseitu no teoria ruma, barak ka uitoan, maibé la rekoñese hosi roda-pé, body note no end note katak ideia, konseitu no teoria ne’e ema nian.

Iha sorin seluk, hosi definisaun Budi Santoso nian kona-ba plájiu iha leten hatudu katak, copy no paste ne’ebé SEKOMS asosia (menyamakan) ho plájiu, loloos ne’e la’ós plájiu ne’e rasik. Copy no paste ne’e métodu ida-ne’ebé teknolojia oferese atu tulun eskritór sira hodi copy hosi dokumentu ida ba dokumentu seluk ka dokumentu ne’ebé hanesan no la presiza ketik filafali ideia, konseitu no teoria ne’ebé sira presiza. Copy no paste ne’ebé tama iha kategoria plájiu mak copy no paste ema seluk nia obra ka ita-nian rasik (ideia, konseitu no teoria), barak ka uitoan, maibé la rekoñese hosi roda pé, body note no end note katak obra ne’e ema-nian ka ita-nian ne’ebé publika ka aprezenta ona iha fatin seluk.  

Advertisement

Tanba ne’e mak iha rai avansadu sira, kampus hahú aplika métodu turniting hodi sura pursentu plájiu hosi ema sira-ne’ebé hakerek obra sientífiku hanesan monografia, teze, disertasaun no mós journal sira. Se iha turniting mak deteta plájiu liu pursentu 15 (kampus balu 20%), ezemplu, kampus sei fó fila obra ne’e ba eskritór hodi hadi’a tuir padraun ne’ebé iha. Jadi, plájiu ita bele sura nia pursentu no fahe ba kategoria; kmaan no grave. Kmaan mak hosi pursentu 30-50 no todan mak hosi pursentu 50-70. Nah, se ita tuir lójika SEKOMS nian katak ema ruma bele kategoria halo plájiu se nia copy ema-nia livru tomak ida, troka de’it naran no reklama katak ninian, maka plájiu versaun SEKOMS kategoria pursentu 100 no grave liu iha mundu raik-laran.

Maski bele sura ho pursentu, plájiu la’ós lójika numerál. Maibé plájiu ne’e kestaun morál. Tanba ne’e, la signifika katak ita bele na’ok uito’an, importante labele liu númeru ne’ebé determina, pursentu 15, ezemplu. Ka ita bele na’ok ema seluk nia obra, tanba lei la regula ka regula ladún klaru. Maibé, na’ok uito’an ka barak, lei regula ka la regula, na’ok ne’e nafatin krime no kontra prinsípiu morál sira (lee: Armindo Moniz Amaral; SEKOMS, Plájiu no Mental Instan: Hatutan.com). Ha’u hanoin, ba kestaun ne’e, ita presiza estuda hosi suku Boti iha Kabupaten Timor Tengah Selatan NTT. Ema sira-ne’ebé hela iha Suku Boti moris simples, la tama ba relijiaun ida (tidak memeluk agama modern apapun) no mós la hatene lei estadu nian. Maibé, sira bele moris onestu, dignu la reklama ema seluk nia sasan no hatene oinsá moris nu’udar ema loloos (la na’ok ka halo krime seluk). Sira maioria la eskola, maibé la han lakon ema seluk nia direitu.

Misunderstanding ne’ebé la lori Grasa

Hosi argumentasaun sira iha leten hatudu katak, SEKOMS komprende sala kona-ba plájiu. Maibé, tanba sá mak SEKOMS nia misunderstanding kona-ba plájiu ne’e la presiza perdua ka husik liu de’it, maibé tenke batalkan (kansela)? Tanba, informasaun sala sa de’it ne’ebé hato’o iha públiku ne’e ho karatér venenu (bersifat racun). Ho dalan oioin, nia semo lemo-lemo ba fatin ne’ebé de’it no bele fó ameasa ba ema sira-ne’ebé konsumu la ho krítiku. Sa tan informasaun ne’e mai hosi figura públiku (nivel Sekretáriu Estadu) no proklama-an katak iha esperénsia nu’udar jornalista durante tinan-naruk. Tuir ha’u, nia temi nia kareira nu’udar jornalista durante tinan-naruk, la’ós informasaun baibain. Maibé, hanesan meius ida atu hametin (meyakinkan) rona-na’in nia laran katak informasaun ne’ebé nia hato’o kona-ba saida mak plájiu, ne’e kredivel no tidak mungkin sala. Tanba ne’e, nia atu konklui katak loloos ne’e, SEKOMS la halo plájiu, maibé akademista “karbitan” sira mak ko’alia arbiru kona-ba definisaun plájiu.

 SEKOMS nia argumentasaun ne’e la’ós de’it halo kazu plájiu ne’ebé SEKOMS komete sai malahuk, maibé bele lori dezastre ba estudante no futuru eskritór sira iha Timor-Leste. Ida, ema bele hanoin katak saida mak nia defini kona-ba plájiu, ne’e loos. Tanba ne’e, bele inspira ema seluk sita ema-nia konseitu, ideia no teoria ne’ebé uito’an ka la to’o livru ida hanesan nia temi iha leten, la’ós plajiu. Rua, ema bele konsidera plájiu ne’e aktu baibain no la fó ameasa ba sivilizasaun rai ida nian. Konsiderasaun (anggapan) ne’ebé sala, bele hatoman ema moris ho mentalidade instan. La presiza lee, peskiza no imajina, maibé presiza de’it mentalidade brani na’ok no dezeña estratéjia hodi hasees-an hosi akuzasaun kona-ba plájiu (lee: Armindo Moniz Amaral; SEKOMS, Plájiu no Mental Instan: Hatutan.com).

Advertisement

Tuir ha’u, saida mak SEKOMS hato’o iha entrevista eskluzivu ho mídia Tatoli.tl, la’ós misunderstanding ne’ebé lori grasa ba rona-na’in sira, maibé bele hamosu dezastre iha mundu literatura (dunia tulis menulis) Timor-Leste.

Tanba ne’e, ha’u kestiona sériu kona-ba aktu plájiu la’ós tanba interese pragmátiku hanesan SEKOMS dehan (intensaun la di’ak). Maibé, kestiona plájiu no to’o fó malisan ba plajiadór, tanba, plájiu ne’e kontra étika públiku (konstituisaun, lei no konvensaun sira), kontra prinsípiu morál no fó ameasa ba sivilizasaun rai ida nian. Ha’u la imajina, se rai ida nakonu ho ema baruk-teen lee, peskiza no hakerek, maibé moris de’it hosi plájiu, oinsá ita bele konsiensializa no liberta povu?    

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS, PLÁJIU NO MENTAL INSTAN

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Alumnu Programa Doutoramentu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending