Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

SEKOMS, PLÁJIU NO MENTAL INSTAN

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Alumnu Programa Doutoramentu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

Lee Mós: Plájiu, Di’ak Liu SEKOMS Rekoñese Sala Husu Deskulpa

Advertisement

Semana hirak liubá, mídia Hatutan hatuun notísia ho akuzasaun sériu; “SEKOMS Halo Plájiu Ba Livru Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa Nian.” Foufoun, notísia ne’e ladún hetan apresiasaun hosi públiku. Ema barak la preokupa ho isu plájiu ne’ebé mídia Hatutan hatuun. Iha momentu hanesan, SEKOMS ho Konsellu Imprensa mós tuur nonok no la ko’alia buat ida ba akuzasaun ne’e (nonok to’o agora). Hafoin semana ida, mídia Hatutan hatuun tan notísia kona-ba isu ne’ebé hanesan (plájiu), hahú mosu polémika iha mídia-sosiál.  

Tuir ha’u-nia observasaun, minimál hosi polémika ne’e, mosu argumentasaun rua. Ida ema konsidera plájiu ne’e krime, tanba kontra lei kódigu autór. Se lei kódigu autór la regula katak plájiu ne’e krime, ema bele na’ok ema seluk nia obra? Rua, ema konsidera plájiu ne’e krime no kontra prinsípiu morál. Ba asuntu ne’e, ita bele estuda hosi valór moral rua ne’ebé Ulpianus hatuur ba sidadaun Romanu sira. Ida, “honeste vivere” (moris ho onestu); rua, Suum cuique tribuire (berikan kepada setiap orang apa yang menjadi haknya) (Pius Pandor: 2012: 239).

Hatán ba argumentasaun primeiru, ita presiza aprosima ho perspetiva legalizmu. Legalizmu hakloot krime ba de’it aktu sira-ne’ebé formula ona iha lei. Se lei la regula katak aktu ne’e krime, maski aktu ne’e haterus ema ka hasai ema seluk nia direitu, maka aktu ne’e la’ós krime. Prinsípiu legalizmu susesu muda ema-nia hanoin kona-ba definisaun krime. Prinsípiu ne’e mós vale ba aktu plájiu ne’ebé SEKOMS halo. Maibé, definisaun ne’ebé legalizmu hatuur ita presiza kestiona (gugat). Ita presiza diskute, debate ba asuntu sira-ne’ebé tanba nia kemapanan, ema konsege (terlanjur) simu no hampir la kestiona. Enkuantu (padahal), mapan la signifika hanesan ho lia loos ne’e rasik.

Iha fatin-fatin, dala-barak ita haree legalizmu la konsege rezolve problema umanu ho justu. Em nome legalizmu, iha fatin-fatin rezime no ema-boot sira (riku no mahukun) haterus ema-barak, maibé sira la konsege responsabiliza, tanba dalaruma lei la regula ka regula ladún klaru katak aktu ne’ebé sira halo kategoria hanesan krime. Memang, ho direitu modernu, la garante katak ema sala sei hetan kastigu no ema loos bele hetan fatin kmanek liu (hukum modern tidak menjamin bahwa yang salah pasti dihukum dengan layak dan yang benar dapat dimuliakan (Satjipto Rahardjo: Kompas; 2002)).

Fenómena ne’e mos akontese iha kazu plájiu. Bainhira Hatutan hatuun notísia ho akuzasaun sériu ba SEKOMS katak SEKOMS halo plájiu, ema diskuti asuntu ne’e ho otika/kaca mata/optic legál-formál. Ema hanoin, problema umanu hotu-hotu regula ho kompletu ona iha lei sira estadu nian. Tanba ne’e, mosu problema ruma, ema interpreta de’it tuir métodu interpretasaun gramatikál. Enkuantu, faktu ne’ebé susar tebes ba péritu direitu (pakar hukum) sira atu bantah mak problema umanu ne’e kompleksu no dinámiku (dinamis) tebes. Maibé, lei ne’ebé estadu prodús regula de’it asuntu jerál sira no ho karatér estátiku (statis).

Advertisement

Pergunta mak ne’e, se lei la regula katak plájiu ne’e krime, plájiu la’ós krime? Etimolojikamente, plájiu ne’e mai hosi lian latina; plagiarius, signifika menculik (na’ok). Tanba de’it lei la regula, ema bele na’ok ema seluk nia obra no la’ós krime? Ba interese justisa, ita labele hakloot de’it krime tuir legalizmu nia hanorin. Molok ema hatene konseitu estadu modernu no moris tuir obrigasaun lei estadu nian (hukum positif), sosiedade hatene ona oinsá rezolve problema ho justu. Ema la entrega tomak problema umanu ba lei estadu de’it. Maibé, buka fontes direitu (sumber hukum) seluk hodi rezolve problema umanu ho justu. Hanesan ita hatene, lei (lex scripta) la’ós fontes úniku ba rezolve problema umanu. Siénsia direitu hanorin ita katak lei hanesan fontes direitu ida de’it hosi fontes direitu seluk ne’ebé eziste. Aleinde lei, sei iha fontes direitu seluk hanesan doutrina hosi péritu sira (doktrin), direitu kustumáriu, living law, tratadu jurisprudénsia no seluk tan (Zainal Arifin Mochtar Cs: 2021: 84-90).

Se nune’e, ita define krime tuir de’it legalizmu nia hanorin? Lae! Ita presiza haree mós fontes seluk ne’ebé define kona-bá saida mak krime. Tanba ne’e, maski lei la regula katak plájiu ne’e krime, ita tenke filafali ba sentidu etimolójiku plájiu ne’e rasik hosi lian latina plagiarius. No mós péritu sira-nia hanoin kona-ba plájiu. Ho interpretasaun ida-ne’e, na’ok (plájiu) ne’e krime no tenke hetan sansaun todan (liuliu SEKOMS ne’ebé povu finansia ho OJE). Tanba ema ne’ebé mak pernah eskola no komprende sentidu eskola atu moris, hatene ona oinsá tenke moris onestu, tenke respeitu ema seluk nia sasán (labele halo plájiu).

Hahú kedas hosi eskola primária, manorin sira hanorin ita atu moris onestu. Manorin-na’in sira bandu ita atu labele nyontek (haree tuir) ema seluk nia rezultadu ezame. Bandu estudante labele nyontek la’ós de’it atu hanorin sira oinsá bele servisu mesak, moris independente, kriativu, maibé mós hanorin ita atu moris ho onestu, respeita ema seluk nia obra. Fini onestu ne’e, iha kurríkulu universidade tama iha matéria metodolojia.

Metodolojia la’ós de’it tulun peskizadór atu operasionaliza peskiza ho loos no razoavel ka nu’udar kompas ida hodi rezolve problema peskiza, maibé mós iha parte balu hanorin ita atu respeitu ema seluk nia obra liuhosi sitasaun roda pe (foot note/catatan kaki), end note ka body note. Roda-pe la’ós de’it atu tulun lee-na’in sira fasil buka tuir referénsia ne’ebé ita sita, maibé métodu ne’e hanorin ita atu onestu no labele reklama ema seluk nia sasán hanesan ita nian rasik.  

Iha era ne’ebé teknolojia avansadu, roda-pe de’it la to’o. kampus barak iha fatin-fatin, eseptu Timor-Leste, hahú uza métodu anti plajiarizmu (turniting) atu hodi haree ita-nia orijinalidade peskiza ne’e porsentu hira. Se iha turniting deteta porsentu aas, ezemplu 20% ba leten, parte akademia sei la simu rezultadu peskiza ne’e.

Advertisement

Profesór Emeritus Direitu Penál Universidade Diponegoro, Muladi, iha nia aula sempre ko’alia fila-fila ba ami; “eskritór bele sala, maibé labele bosok.” Signifika, se ó hakerek obra ruma no sita ema seluk nia hanoin hodi uza hanesan pisau analisis ba isu ka problema ruma, maibé, ternyata la natoon (tepat) atu rezolve problema ne’ebé ó hakerek hela ho integradu, ne’e la problema. Importante mak ó labele bosok. Se ó hakerek ho idea brillante no bele solusiona problema ruma, maibé ó bosok, sita ema seluk nia hanoin no la rekoñese hosi roda-pe sira, obra ne’e moralmente laiha valór iha vida akadémiku. Ida-ne’e tuir loos espíritu kampus ne’ebé harii ho baze étika no morál. Tanba ne’e, ó na’ok (halo plájiu) la’ós de’it kestaun baze legál, lei regula ka la regula, maibé problema étika no morál. Ida-ne’e mak Ulpianus hanorin ba ita kona-ba honeste Vivere no Suum cuique tribuire.

Iha kontestu Plájiu, honeste vivere minimál atu dehan ba ita katak ema-nia obra ka idea sira ne’ebé ita sita, tenke hakerek nia fontes ka referénsia ho kompletu. Labele moe atu rekoñese ema seluk nia ideia, ema seluk nia obra. Ó onestu hakerek apa adanya la signifika ó beik, maibé atu konfirma de’it katak ó brani honestu,  ó la’ós ema na’ok-teen, ó eskritór ne’ebé iha dignidade loloos.

Faktu sira mak ne’e, iha momentu hakerek (dunia tulis menulis), hakerek-na’in sé de’it, iha poténsia atu sai plajiadór. Atu prevene ida-ne’e, aleinde onestu ita tenke lee barak, halo peskiza, imajina no hatoman-an hakerek beibeik. Se la lee ho krítiku, la peskiza no hakerek, ita sei moris ho mental instan alias korta dalan-klaran hanesan SEKOMS ne’ebé la moe no la ta’uk halo plájiu ba livru Planu estratéjiku Konsellu Imprensa nian.

Memang, mental instan ka ema ne’ebé halo plájiu la presiza servisu kolen to’o kosar suli. Plajiadór la presiza lee barak, la presiza peskiza, la presiza imajina no ikus mai hakerek. Plajiadór presiza de’it mentalidade brani na’ok, bobar-tuun, bobar-sa’e no licik tingkat tinggi.

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending