Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Dezde Jullu 2023, Konsellu Anti-Terrorizmu Deklara Arnolfo Teves Jr Terrorista

Published

on

Hatutan.com, (23 Marsu 2024), Díli—Dezde loron 26 fulan-Jullu tinan 2023 iha Manila-Filipina, Konsellu Anti-Terrorizmu (ATC, sigla inglés) hasai ona rezolusaun númeru 43 (2023) hodi konsidera  Arnolfo A. Teves, Jr ho nia grupu armadu nu’udár grupu terrorista.

Lee Mós:  Fujitivu Arnolfo Teves Jr, Komete Krime Asasinatu iha Filipina Subar iha Timor-Leste

Arnolfo Tavares Jr. Foto/Espesiál

Fujitivu hosi Organizasaun Internasionál Polísia Kriminál (INTERPOL, sigla inglés) ho naran kompletu Arnolfo “Arnie” Alipit Teves Jr,  nasionalidade Filipina ne’e, Kinta loraik, 21 fulan-Marsu 2024, ekipa konjunta autoridade polisiál Timor-Leste kaptura iha área balun iha Díli laran.

Estadu Filipina foti pozisaun polítika kondena no kombate grupu terrorizmu no indivíduu terrorizmu   hanesan inimigu  ne’ebé perigozu bá seguransa nasionál nasaun nian no bá povu nia moris-di’ak no atu halo terrorizmu sai nu’udar krime hasoru povu Filipina hasoru umanidade no hasoru nasaun nia lei.

Advertisement

Tuir mai Hatutan.com hatún kompletu konteúdu dokumentu rezolusaun ATC númeru 43 (2023) ne’ebé deside no konsidera Arnolfo Teves, Jr ho nia grupu armadu hanesan terrorista.

Seksaun 45 Lei Repúblika Nú. 11479 ka Lei Anti-Terrorizmu 2020 (ATA, sigla inglés) kria Konsellu Anti-Terrorizmu (ATA, sigla Inglés) atu implementa ATA no asume responsabilidade ba implementasaun ne’ebé loos no efetivu hosi polítika nasaun kontra terrorizmu;

Parágrafu 3 husi Artigu 25 ATA hateten katak “ATC bele nomeia individuál, grupu ema, organizasaun ka asosiasaun, karik doméstika ka estranjeiru, hodi hetan prova katak ema, grupu ema, organizasaun, ka asosiasaun komete, ka koko atu komete, hodi halo konspirasaun iha komisaun ba aktu sira ne’ebé define ona no kastigu tuir Seksaun 4, 5, 6, 7,8, 9, 11 no 12):

Aktu dezignasaun hala’o papél krítiku iha kombate terrorizmu no sai nu’udar meiu efetivu ida atu halakon, prevene ka hamenus finansiamentu ba aktu terrorista sira, fó apoiu ba entidade no ema sira ne’ebé envolve iha aktu terrorista sira, rekrutamentu membru grupu terrorista sira, no fornesimentu kilat ba terrorista sira:

Dok/Repro

Konsellu ne’e bazeia ba mekanizmu internu no matadalan ba padraun sistemátiku ba dezeñu terrorista sira-nian tuir rezolusaun ATC Nu. 18 (2021) hanesan altera ona, konvoka Grupu Traballu Tékniku (TWG) kona-ba dezeñu atu delibera kona-ba dezeñu posivel husi Kongresor Arnolfo A. Teves, Jr. (Cong. Teves, Jr.) no/ka nia grupu dixípulu armadu sira hanesan terrorista;

Bazeia ba faktu no evidénsia sira ne’ebé iha relasaun ho ne’e, estabiliza katak oho ema oioin iha provínsia Negru Oriental, ho objetivu atu halo ta’uk nia públiku iha jerál, rezulta iha ambiente ta’uk ida-ne’ebé afeta ema sira-nia moris pesoál no liberdade iha rai-laran, hanesan tuir mai:

Advertisement
  1. Iha 4 Marsu 2023, maizumenus iha tuku 9:30 dadeer, grupu ida husi eis-mane militár sira, nu’udár rezerva no eis-membru hosi Forsa Foun Povu nian, bainhira diskute hanesan militár sira no armadu ho kilat ne’ebé iha forsa aas hosi lansador granada Rocket-propelled (RPG), ne’ebé suli inklui Rezidénsia Governadór Roel Degamo (Gov. Degamo) hosi Negros Oriental, enkuantu ida-ne’e fahe ajuda bá benefisiáriu lokál sira hosi Programa Pantawid Pamilipino (4Ps). Atake loron-boot ne’e rezulta ema na’in sia (9) mate kedas inklui Governadór no vítima seluk mate liu tiha fulan rua. Atake ne’e mós rezulta kanek pelumenus ema na’in 18 seluk:
  2. Suspeitu na’in-11 ne’ebé envolve iha oho Governu Degamo mak iha kadeia polísia nian: Marvin H. Miranda, Winrich B. Lsturis, Rogelio C. Antipolo, Dahniel Lora, Joven C. Javier, Eulogio Gonyon, Jr., John Louie Gonyon, Rommel Pattaguan, Benjie Rodriguez, Joric Labrador and Jhudiel “Osmundo”  na’in-10 husi arguidu hahú deklara iha sira-nia Deklarasaun juramentu katak Teves, Jr. mak hanesan Komandu ka lidera atake ne’e; no Marvin Miranda hanesan organizadór no ema ne’ebé halo sira-nia kilat.  Hodi hamosu Kazu omisídiu oin-oin, ne’ebé frustradu, no hodi halo omisídiu hasoru ema sira-ne’e:
  3. Iha 18 Maiu 2023, NBI halo rejistu omisídiu oioin, multiple konta omisídiu frustradu, no omisídiu oin-oin hasoru Cong. Teves, Jr. Angelo Palagtiw, @Gee-Ann, Palagtiw. Nigel Electona, Neil Andrew Go, no Kapitaun Lloyd Garcia iha Departamentu Justisa nia oin; no.
  4. Iha fatin oioin ne’ebé iha ligasaun ho Cong, NBI no PNP sira mak asegura funsaun buka-hatene oin-oin. Teves, Jr. No nia grupu, ne’ebé rezulta rekuperasaun no kapturasaun ba kilat naruk no badak oioin, amunisaun no esplosivu sira, no seluk tan depois ne’e, kazu violasaun ba R.A. Nu. 10591 ka Lei Komprehensivu no violasaun ba Regulamentu kona-ba Munisipiu Ahi no R.A. Nu. 9516 ka Lei kona-ba esplozivu hasoru Cong. Teves, Jr. no membru sira seluk husi nia grupu.

Molok oho Gov. Degamo, ema barak ne’ebé iha motivasaun polítika no ekonomia hetan atensaun ba Cong. Teves, Jr. No nia grupu dixípulu/suportador sira ne’ebé iha kbiit. Maske nune’e, maske iha ema barak ne’ebé halerik, sira-nia família kontinua nonok no la hato’o keixa kriminál hasoru Teves, Jr. No ninia grupu mane sira ne’ebé iha forsa atu halo ta’uk no ameasa iha provínsia laran.

Asédiu barak iha Negros Oriental ne’ebé kulmina iha oho Governu Degamo labele konsidera hanesan insidente violénsia izoladu no akontesimentu. Avaliasaun ida-ne’ebé kle’an liu kona-ba asediu hirak-ne’e hatudu modelu ida-ne’ebé la bele haree kona-ba asaun ne’ebé organiza no okuladu. Hes ne’ebé hale’u no asédiu sira-ne’e ho metikulu no planeia no ezekuta ho deliberasaun ho objetivu atu halo ta’uk Nia hela iha Negros Oriental no mós atu kria ambiente ida ka habelar mensajen ta’uk nian. Aktu hirak-ne’e mós dezeña atu influénsia liuhusi intimidasaun Populasaun lokál no governu Negros Oriental atu hamenus sériu seguransa públiku no atu asegura katak Cong. Teves, Jr. no ninia grupu bele kontinua no habelar sira-nia ukun ta’uk nian iha lideransa polítika nian:

Kazu sira ne’ebé pendente iha tribunál no númeru nia oin: keixa kona-bá ofensa oioin hasoru Cong Teves, Jr. no nia grupu tuir-na’in sira ne’ebé iha kbiit atu halo tuir departamentu Juastiku investigasaun preliminár la hanetik ATC atu nomeia Cong. Teves, Jr. n o nia grupu dixípulu no apoiante sira ne’ebé iha kbiit atu sai terrorista, konsidera katak dezeñu ne’e ezekutivu iha natureza katak nia ketak no ketak husi rekursu judisiáriu ne’ebé disponivel;

Língua klaru ne’ebé uza iha ATA nia definisaun kona-bá liafuan “terrorizmu,” hamutuk ho fatór sira seluk hanesan ATA nia istória lejizlativa. Tribunál sira iha deliberasaun kongregasaun foin lalais ne’e, Supremu Jurisprudénsia ne’ebé envolve ATA, no definisaun kontemporáriu kona-bá terrorizmu iha mundu tomak, hotu-hotu hatudu ho prontu intensaun ATA nian atu rekoñese natureza terrorizmu ne’ebé sempre envolve no la limita aplikasaun ba forma terrorizmu konvensiál sira;

Seksaun 4 ATA iha elementu rua. Elementu primeiru ne’ebé prevee aktu sira ne’ebé halo enumerasaun kona-ba konduta terrorizmu, hanesan seksaun 4 (á) ba (e), ka aktu sira ne’ebé konstitui krime ne’e (aktu ne’ebé bandu, omisaun atu halo ida-ne’e Ida ne’ebé lei ezije no hahalok ne’ebé hakarak). Elementu daruak ne’e fó ba nia mane sira, hodi deklara objetivu ka intensaun husi aktu sira-ne’e, hanesan. Atu halo ta’uk ba públiku jerál ka setór ida; atu kria ambiente ida Ka habelar mensajen ta’uk nian; atu provoka ka influénsia liuhosi intimidasaun Governu/ka organizasaun internasionál ruma:; atu estabiliza sériu ka estraga estrutura polítika, ekonómika ka sosiál fundamentál nasaun nian, ka kria emerjénsia públiku ka estraga sériu seguransa publika. Diferensa Iha komete krime baibain husi aktu terrorizmu mak prezensa Mane sira-ne’e atu halo ta’uk ba nia públiku jerál ka setór ida; atu kria objetivu ka habelar mensajen ta’uk nian; atu provoka ka influénsia liuhusi intimidasaun ba governu ka organizasaun internasionál ruma; atu estabiliza ka estraga sériu estrutura polítika, ekonómika ka sosiál fundamentál sira nasaun nian, ka kria emerjénsia públiku ka estraga sériu seguransa publika:

Bazeia ba investigasaun bá ajénsia ezekusaun lei oin-oin, estabelese ona haat Cong. Teves, Jr. No nia grupu iha estrutura organizasaun ida-ne’ebé hatudu mekanizmu komandu no kontrolu ne’ebé rigorozu. Ne’e hatudu katak Cong. Teves, Jr. nu’udár ulun-na’in bá grupu ne’e, enkuantu Pryde Henry Teves no Nigel Electona, entre sira seluk fó apoiu materiál.

Advertisement

Investigasaun mós hatudu katak Hannah Mae Sumero Oray hala’o operasaun Fundus ba kilat sira, enkuantu Marvin H.

Bazeia bá informasaun ne’ebé verifika no omóloga, deklarasaun juradu, vídeo CCTV ne’ebé hatudu oho Gov. Degamo, vídeo notísia oin-oin hatudu detensaun imediata bá suspeitu balun, investigasaun senadu nian iha asisténsia lejizlasaun, no evidénsia sira seluk ne’ebé halibur husi ajénsia sira ne’ebé halo tuir lei Filipina nian.

ATC hetan provavel kauza ne’ebé la’o bá oin desizaun Cong. Teves, Jr. Tuir mai nia grupu armadu refere ba “Grupu Terrorista Teve sira,” nu’udar grupu terrorista bá ema, organizasaun ka asosiasaun ba violasaun ATA nian, liuliu seksaun 4 ba komete terrorizmu, Seksaun 6 Ba planeamentu, formasaun, preparasaun Fasilitasaun no nia komisaun terrorizmu, Seksaun 10 ba rekrutamentu no adezaun ba organizasaun terrorista ida, no Seksaun 12 atu fornese sasán ba terrorista sira, ho membru sira ne’ebé identifika tiha ona atu hetan nomeasaun nu’udar ema ne’ebé ta’uk:

  1. Kongregasaun Arnolfo “Arnie” Alipit Teves, Jr., ba violasaun iha Seksaun 4, 6, 10, no 12 ATA;
  2. Pryde Henry A. Teves ba violasaun iha Artigu 4 (a), 6. No 12 husi ATA; 10, no 12 husi ATA;
  3. Marvin H. Miranda ba violasaun ba Artigu 4 (a), ATA;
  4. Rogelio C. Antipolo ba violasaun seksaun 4 (á) no 6 ATA;
  5. Rommel Pattaguan ba violasaun iha Seksaun 4 (á) no 6 ATA:
  6. Winrich B. Istruis ba violasaun iha seksaun 4 (á) no 6 ATA;
  7. John Louie Gonyon ba violasaun seksaun 4 (á) no 6 ATA
  8. Dahniel Lora ba violasaun iha seksaun 4 (á) no 6 ATA;
  9. Elogio Gonyon, Jr. Violasaun ba Artigu 4 (á) no 6 ATA;
  10. Tomasino Aledro, ba violasaun ba Artigu 4 (a). 6, no 12 husi ATA
  11. Nigel Electona, ba violasaun iha Seksaun 4 (d) no 12 ATA;
  12. Jomarie Catubay, ba violasaun iha seksaun 4 (á) no 6 ATA; no
  13. Hannah Mae Sumero Oray, ba violasaun ba seksaun 4 (á) no 12 ATA.

Konsellu, tanba podér sira ne’ebé aloka ba ATC tuir Artigu 45 ATA. No hafoin hetan tiha kauza provavel bá violasaun sira husi Seksaun 4, 6, 10, no 12 husi ATA, ne’e deskreve “Grupu Terorista Teves” nu’udar grupu terrorista ida husi ema, organizasaun ka asosiasionál sira no ema sira ne’ebé identifika hanesan indivíduuuu terrorista sira tuir mai:

  1. Kongregasaun Arnolfo “Arnie” Alipit Teves, Jr., ba violasaun iha Seksaun 4,6, 10, no 12 ATA:
  2. Pryde Henry A. Teves ba violasaun iha seksaun 4 (a), 6, no 12 ATA;
  3. Marvin H. Miranda ba violasaun ba Seksaun 4 (a), 6. 10, no 12 husi ATA;
  4. Rogelio C. Antipolo ba violasaun ba Artigu 4 (á) no 6 ATA;
  5. Rommel Pattaguan ba violasaun iha seksaun 4 (á) no 6 ATA;
  6. Winrich B. Istruis ba violasaun iha Seksaun 4 (á) no 6 ATA:
  7. Joao Louie Gonyon ba violasaun ba Seksaun 4 (á) no 6 husi ATA,
  8. Dahniel Lora ba violasaun iha seksaun 4 (á) no 6 ATA;
  9. Elogio Gonyon, Jr. Violasaun ba Artigu 4 (á) no 6 ATA;
  10. Tomasino Aledro, ba violasaun ba Artigu 4 (a). 6, no 12 husi ATA:
  11. Nigel Electona, ba violasaun iha Seksaun 4 (d) no 12 ATA;
  12. Jomarie Catubay, ba violasaun ba Artigu 4 (á) no 6 ATA; no
  13. Hannah Mae Sumero Oray, ba violasaun iha seksaun 4 (á) no 12 ATA.

Rezolusaun ne’e aprova, iha loron 26 fulan-Jullu tinan 2023, iha Sidade Manila, ne’ebé asina hosi Ret. Chief Justice Lucas P. Bersamin nu’udár Sekretáriu Ezekutivu, , Aduardo M. Ano, national security advise ka Vise-Chairperson ho Ricardo F. de Leon, nu’udár Police Lieutenant General (Ret) Director General NICA and haed ATC Secretariat.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan-Lima La’ós A-favór bá Korrupasaun

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli—Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos konsidera desizaun Tribunál Rekursu (TR) nian hodi absolve Sekretáriu Jerál Partidu Demokrtátiku (PD), António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan-lima, la’ós a-favór bá korrupsaun maibé ne’e fundamentasaun hosi Lei.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Fujitivu Arnolfo Teves Jr Submete Rekursu bá TR

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Fujitivu Arnolfo “Arnie” Alimpit Teves Jr submete ona rekursu bá Tribunál Rekursu (TR) kona-bá prosesu sira liga ho estradisaun ne’ebé Ministériu Públiku sei halo hamutuk ho Tribunál Estadu Filipina.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

FONGTIL Preokupa Autoridade Sira Nonook ho Kazu Ró Tranship II no Expo Dubai

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) preokupa ho prosesu transparénsia hosi Ministériu Públiku (MP) kona-bá kazu Ró Tranship II ho Expo Dubai ne’ebé FONGTIL submete to’o agora la iha follow-up no MP nonook tiha de’it.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending