Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

CNRT Defende Direitu Eis-Titulár bá Osan Atividade $180,000 Kada Tinan

Published

on

Hatutan.com, (04 Abríl 2024), Díli-Bankada Parlamentár  CNRT defende atu eis-titular órgaun  soberanu sira, hanesan Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru ho Prezidente Tribunál Rekursu iha direitu no merese bá subvensaun $180,000 kada tinan bá sira-nia atividade.

Lee Mós: Komisaun C PN ho CEPAD Preokupa Orsamentu $180,000 bá Eis-Titular sira Kada Tinan

Eis-titulár ein-funsaun Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hasoru malu ho Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão nu’udár mós eis-titulár ein-funsaun no eis-titulár ka eis-PM Taur Matan Ruak. Foto/Dok

Tuir lei númeru 7/2007, 25 fulan-Jullu, kona-bá Estatutu Titular Órgaun Soberanu nian  regula direitu sira titular órgaun soberanu nian, inklui devér no obrigasaun  eis-titulár órgaun soberanu nian.  

Membru bankada CNRT iha PN, Natalino dos Santos, hateten eis-titulár sira hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, Marí Alkatiri, Fransisco Guterres Lú-Olo, no mós José Ramos Horta merese hetan subvensaun $180,000 ne’ebé Governu aloká kada tinan.

Advertisement

Nia haktuir lei mak regula alokasaun $180,000 bá sira ne’e no atu utiliza bá atividade saida de’it depende bá eis-titular sira-ne’e. Maibé, Deputadu Natalino dos Santos, rekoñese  tenke iha mós órgaun ruma mak bele haree kona-bá halo fiskalizasaun ka sira bele hatama relatóriu bá gastu orsamentu $180,000 kada tinan.

Hatutan.com iha Parlamentu Nasionál (PN), Kinta (04/04/2024), haktuir  posivel  halo alterasaun bá lei ne’e hodi halo redusaun bá subvensaun $180,000 kada tinan, maibé agora labele  atu hasai eis-titulár sira-nia direitu ne’e atu bele iha justisa sosiál.

“Ha’u hanoin ida-ne’e sai preokupasaun no ita-boot sira ko’alia took ho prezidente parlamentu Nasionál no lidér bankada sira para haree took ida-ne’e para oinsá atu redúz ka altera  Lei ne’e ,” nia hateten.

Iha parte seluk Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento haktuir kona-bá osan ne’ebé aloká bá eis-titulár sira ne’e sira nia direitu ne’ebé atirbui liuhosi lei pensaun vitalisia eis-titulár  orgaun soberanu.

“Agora kona-bá alokasaun bá $180,000 ne’e to’o agora la simu relatóriu bá nia ezekusaun tanba ida-ne’e hanesan subsídiu ida atu sira kontinua sira nia knaar hanesan eis-titulár sira atu fó kontinuadade bá programa sira ne’ebé mak uluk sira hanesan Prezidente Repúblika, Primeiru Ministru, Prezidente Parlamentu Nasionál ho Prezidente Tribunál Rekursu,” Deputada Maria Angelina Sarmento.

Advertisement

Hosi nia haree  katak $180,000 ne’e balu karik  selu dobru (double pay)   haree Prezidente Repúblika José Ramos-Horta uluk eis Prezidente Repúblika agora nia asume fali knaar hanesan Prezidente Repúblika.

“Entaun ida-ne’e mak ami preokupa tanba enkuantu nia hanesan ein-funsaun hela tuir loloos subsídiu ida $180,000  ne’e labele aloká bá tanba agora nia ein-funsaun hela atuál Prezidente Repúblika, hanesan mós Primeiru Ministru Atuál,” Deputada Maria Angelina Sarmento hateten.

Nia espliká katak uluk halo lei pensaun vitalisia ne’e ho hanoin ida katak atu rekoñese no valoriza  funu na’in sira veteranu sira depois mandatu hanesan polítiku hotu ona sira labele bá kompete ho sidadaun sira seluk hodi buka servisu. Entaun, pensaun vitalisia ida-ne’e ajuda sira hodi reintegra bá sosiedade no hala’o sira nian moris hanesan baibain.

Relasiona ho relatóriu  tanba direitu ida atribui iha Lei entaun defende bá individu ne’ebé sai hanesan benefísiariu aprovisaun bá osan subsídiu pensaun ida-ne’e atu halo relatóriu, maibé  hanoin katak la ezije ema refere tenke aprezenta relatóriu.

“Hanoin osan ne’e sufisiente tanba eis-titulár ida presiza iha edifisiu ida iha empregadu na’in hira konforme nia depois mós bá viajen hanesan bá munisípiu no estranjeiru no direitu transporte,  entaun alokasaun ida-ne’e fasilita sira no seluk tán. Tuir ha’u nian haree atribuisaun subsídiu ida-ne’e mak durante ne’e eis-titulár sira balu fó bolsu Estudu no loke sira nia  fundasaun bá sidadaun Timoroan sira,” nia esplika.

Advertisement

Eis-titulár Vicente Guterres Lá Fó Komentáriu

 Eis Prezidente Parlamentu Nasionál ka eis-titulár, Vicente Guterres ne’ebé Hatutan.com bá hasoru iha nia servisu fatin iha resintu Parlamentu Nasionál (PN), Kinta (04/04/2024), rejeita atu halo entrevista ho jornalista la ho razaun.

Liuhosi nia pontu vokál ka sekretaria, Vicente Guterres, husu atu hatutan hela bá mídia katak nia seidauk bele fó entrevista kona-bá asuntu pensaun $180,000 kada tinan bá eis-titulár órgaun soberanu sira.

 Jornalista Estajiária: Zita Menezes/ Leopoldina De Carvalho

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Prezidente Repúblika La Konkorda SEKOMS Intervein Redasaun RTTL,E.P

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, la konkorda ho intervensaun ne’ebé Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes halo áa redasaun RTTL.E.P tamba viola liberdade imprensa.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Conselho Imprensa La Tolera Intervensaun Podér Polítika iha Independénsia Editoriál

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI), ne’ebé sai hanesan órgaun reguladora bá meius komunikasaun sosiál sira iha Timor-Leste, la tolera aktu intervensaun polítika ne’ebé komete hosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, tama direta iha sala redasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL.EP) nian, hodi husu editór apaga tiha video no edita fila-fali testu ne’ebé loloos he’in de’it ona atu halo publikasaun (on air).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Labele Halo Intervensaun Bá Independénsia Redasaun Mídia Sira

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli – Provedór Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” nu’udár mós prezidente Conselho de Imprensa de Timor-Leste períodu 2016-2021 no 2021-2023, husu bá  entidade hotu, polítika, sivíl no militár atu la bele halo intervensaun bá independénsia editorial komunikasaun sosial ka mídia sira tanba Konstituisaun RDTL artigu 41 garante bá liberdade imprensa ne’e rasik.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending