Hatutan.com, (11 Abríl 2024), Díli– Komisaun B Parlamentu Nasionál (PN), ne’ebé trata asuntu Seguransa hein katak parte kompetente tenke halo investigasaun ida profunda bá bá pesoál membru Polísia Sienteifika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) ne’ebé mak ho irresponsabilidade halo kobransa ka husu osan bá fujitivu Arnolfo Teves Jr nian oan hodi fó seguransa bá fujitivu ho nasionalidade Flipina ne’ebé kumpre hela prizaun preventiva iha prizaun Becora, Díli.
Lee Mós: PCIC Suspende no Averigua Membru Ne’ebé Deskonfia Husu Osan bá Oan Mane Fujitivu Alnolf Teves Jr
Autoridade Polisiál Timor-Leste halo kapturasaun bá fujitivu INTERPOL, Arnolfo Teves Jr iha área balun iha Díli laran. Foto/dok.PCIC
Membru komisaun B, Natalino dos Santos kazu ne’e sai ona konsume públiku no ema hotu hatene tiha ona no pesoál PCIC ne’ebé akuzadu sente katak nia la komete aktu husu osan bá fujitivu Arnolfo Teves Jr nia oan mane bele lori prosesu bá Tribunál.
“Hosi gravasaun voice via komunikasaun WhatsApp ne’e presiza iha duni atensaun bá prosesu ne’e, sé karik nune’e triste tebes, maibé ha’u fiar katak instituisaun PCIC rasik foti ona desizaun balu administramente suspende depois halo prosesu ne’e, maibé ita labele dehan uluk nia halo kazu ne’e nia sala ona, lae, tanba sei hein desizaun hosi Tribunál,” Deputadu Natalino dos Santos haktuir bá jornalista sira iha PN, Kinta (11/04/2024).
Nia subliña Ministériu Públiku (MP) no PCIC rasik haree katak kazu ne’e kazu krime tenke halo investigasaun bá prosedimentu legál ne’ebé mak vigora. Sé konsidera krime iha Prokurador Jerla Repúblika (PGR, sigla portugés) bele halo prosesu no PNTL rasik mós bele halo atuasaun bá kazu ida-ne’e.
“Ha’u mós labele fó komentáriu tanba ha’u lahatene ema ne’e sei prezunsaun inosénsia bainhira to’o ona tribunál mak tribunál mak bele hatete ema ne’e loos ka lae, porké ita rona de’it ema nian lian voice de’it la haree ema nian oin, la hatene ema nian naran. Tanba agora ne’e tempu change telefone mós bele muda ema nian lian, muda ema nian oin,” Nia haktuir
Membru Komisaun B ne’e rekomenda bá PCIC atu toma atensaun bá asuntu ne’e sériu no tenke halo duni investigasaun bá kazu ne’e no bá instituisaun sira ne’ebé kompetente bá aktu irresponsabilidade bá ema ida ne’ebé komete ne’e tenke responsavel bá nia aktu.
Iha parte seluk deputadu bankada PD, António da Conceição “Kalohan” haktuir sensitividade hanesan ne’e mak hanoin aktu sira ne’ebé presiza iha prevensaun mak sé iha deskonfia sira hanesan ne’e atu labele iha intervensaun hosi sé de’it.
“Kona-bá direitu umanu nia iha direitu halo protesaun, maibé direitu umanu la signifika nia iha imunidade bá buat hotu ne’ebé mak nia komete krime iha nia rai, hanesan fujitivu Arnolfo Teves Jr. Buat ne’ebé ita presiza halo kontaktu iha nian rai para depois ita iha akordu ruma para ita bele lori fila nia bá nia rai,” António “Kalohan” hateten.
Membru Bankada FRETILIN, Joaquim dos Santos haktuir konstituisaun iha artigu 29 nu 1 hateten katak labele viola ema nia mate. Prinsípiu ne’e ita iha solidariedade international hosi ema hotu-hotu nia problema husi rai hotu-hotu mais ita mós iha reserva la’ós tán solidadriedade ne’ebé buat hotu ita bele simu.
“Agora ita tenke halo prevensaun, admite ka la admite bá ezíliu polítiku ne’e tuir loloos kuandu iha inísiu kedas ita nian Governu atu fó ezíliu polítiku karik ema ne’e mai hosi rai ne’ebé depois nia prosesu ne’e hela to’o bainhira maibé labele hela to’o permanente fali,” Deputad Joaquim dos Santos tenik.
Nia hatutan katak labele haruka fujitivu Arnolfo Jr fila bá nian rai tanba ninian rai aplika pena morte. Governu iha solusaun seluk tanba iha multi dimensional bá aplikasaun bá polítika ne’e.
“Bele mós halo relasaun di’ak ho nasaun sira ne’ebé mak la aplika pena morte, maibé tenke iha mós relasaun di’ak ho nasaun orijen, se lae ita nian diplomátiku ho nasaun seluk mós bele problema,” Joaquim dos Santos hateten.
Jornalista Estajiária: Zita Menezes