Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Eviksaun, Rede bá Rai Hato’o Ejizénsia 11 bá Governu

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli— Rede bá Rai (RbR) hato’o ejizénsia 11 bá IX Governu Konstitusionál liuliu bá Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, atu bele konsidera durante prosesu eviksaun bá komunidade ne’ebé okupa rai Estadu iha kapitál Díli.

Rede bá Rai (RbR) hato’o ejizénsia 11 bá IX Governu Konstitusionál liuliu bá Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, atu bele konsidera durante prosesu eviksaun bá komunidade ne’ebé okupa rai Estadu iha kapitál Díli, liu hosi konferénsia imprensa, Segunda (22/04/2024). Foto: Tome da Silva.

Ejizénsia 11 ne’e Rede bá Rai ho ninia membru tomak hato’o liu hosi konferénsia imprensa, Segunda (22/04/2024).

Lee Mós: Ramos-Horta Kestiona Prezensa Militár iha Eviksaun, Germano Dehan Presiza Seguransa Tanba Vida La Fa’an iha Loja

Ejizénsia 11 mak hanesan tuir-mai:

Advertisement
  1. Governu tenke iha planu no politika ba rai ne’ebé integradu atu bele assegura komunidade sira nia direitu bá rai liu hosi:

– Garante sistema rejistrasaun rai ida ne’ebé kualidade no la iha diskriminasaun bá feto no ema ho difisiénsia.

– Halo atribuisaun titulu bá rai.

– Rezolve kazu disputa sira bazeia bá dadus ne’ebé Sistema Nacional Cadastro (SNC) rejista ona.

– Kriasaun Lei komplementár sira tenke aselera no garante nia akuntabilidade.-

– Komisaun da Terras tenke hala’o nia kna’ar tuir Lei 13/2017.

  1. Ministériu Justisa liu hosi Diresaun Nasionál Terras no Propriedade tenke halo manajemementu, monitoriza no kontrolu bá propriedade no rai Estadu sira.
  2. Husu bá SEATOU atu respeita no halo tuir konvensaun internasionál direitus umanus ne’ebé mak nasaun Timor-Leste ratifika ona liuliu prosedimentu sira ne’ebé Governu tenke halo antes, durante no depois de despezu ka eviksaun.
  3. Husu bá Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) nu’udár instituisaun ida ne’ebé atu tau-matan bá assuntu sidadaun sira nia direitu umanu tenke responde situasaun sira ne’e ho urjénsia hodi asegura ema afeitadu sira liu-liu inan-feton sira, inan isin-rua no labarik sira.
  4. Husu Governu atu halo sentru akolhamentu ka fatin temporária urjente atu akumula afeitadu sira tanba agora daudaun tempo udan hela.
  5. Husu Parlamentu Nasionál (PN) nu’udár reprezentante povu atu husu bá SEATOU atu eskalrese ho klaru kona-bá planu ne’ebé sai kauza bá despezu sira iha Díli.
  6. Husu bá Ministériu Justisa tenke pronunsia despezu ne’ebé mak daudaun ne’e akontese tuir dalan legál ka la’e.
  7. Husu bá Instiuisaun FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) atu hatu’ur knaar tuir Lei haruka no la nessesáriu atu halo intervensaun iha despezu sira ne’e.
  8. Husu bá PNTL atu halo intervensaun tuir nesesidade ne’ebé mak mosu iha terrenu.
  9. Governu aselera no implementa politika desentralizasaun bá munisipiu atu nune’e konsentrasaun bá atividade ekonómika labele de’it iha Díli maibé iha munisípiu hotu.
  10. Husu bá PN ne’ebé reprezenta povu atu husu SEATOU atu esklarese klaru ba planu ne’ebé sai kauza ho respeitu bá Lei sira.

Rede bá hato’o ezjizénsia hirak ne’e iha ámbitu mundu tomak no nasaun hotu-hotu selebra loron mundiál rai iha loron ohin 22 Abril 2024.

“Nu’udar organizasaun Rede ida ne’ebé halo advokasia, peskiza no monitoriza assuntu rai iha Timor-Leste, Rede ba rai ho nia membru sira aproveita momentu diak ne’e atu hato’o ami nia prespetiva no pozisaun relasiona ho situasaun ne’ebé akontese iha ita-nia nasaun kona ba injustisa ho dezigualidade bá direitu ba rai ne’ebé mak daudaun ne’e fó impaktu bo’ot ba ema barak nia moris,” Porta-vós José Alves da Costa lee ejizénsia.

Advertisement

Haree bá kontekstu Timor-Leste,Rede bá Rai haree daudaun ne’e mosu injustisa no dezigualidade ba direitu ba rai, komunidade barak mak ameasadu atu lakon sira nia rai tanba de’it la iha politika ida integradu atu assegura komunidade nia direitu ba rai.

Rede ba Rai observa katak, sistema rejistrasaun rai iha Timor Leste ne’ebé halo diskriminasaun bá feto no ema ho defisiénsia sira, Governu liu liu Minsiteriu Justisa la halo sosializasaun kona-bá Lei ba rai no Komunidade barak mak la kompreende sira nia direitu bá rai no Estadu rasik la iha planu manajementu, monitorizasaun no kontrolu di’ak bá Estadu nia propriedade sira.

Nu’udar kapital nasaun, Dili sai sentru konsentrasaun ba atividade hotu-hotu obriga ema barak husik sira nia hela fatin atu mai iha Dili hodi buka moris no sobrevive.

Wainhira Estadu la iha kontrolu di’ak maka ema barak sei okupa rai arbiru hodi hela no buka moris.

Kondisaun ne’ebé mak daudaun ne’e akontese ho despezu ne’ebé Governu liu hosi SEATOU halo bá komunidade sira iha Bidau no Ai-tarak laran, despezu ne’ebé mak halo ba komunidade sira sem prepara kondisaun antes, nune’e fó risku tebes bá komunidae sira liuliu inan feton no labarik sira ne’ebé la iha fatin alternativa ba sira atu hela sa tan agora dadaun tempu udan.

Advertisement

“Despezu ne’ebe mak dadaun ne’e akontese tuir Rede ba Rai nia haree katak, Estadu halo violasaun bo’ot ba direitus umanus tanba Estadu Timor Leste nu’udár nasaun ratifikadór ba konvensaun Direitus Umanus no mós iha tempu hanesan ita sai nasaun violadór ba konvensaun sira Artigu 76 númeru 13/2017 Lei Definisaun Titularidades bá bein imóvel mos esplika kona-ba despezu, iha númeru 2 temi katak, despezu tenke halo ho kondisaun ne’ebe garante dignidade umana, direitu no seguransa hosi ema sira ne’ebe afeitadu tanba despezu nune’e mos respeitu ba prinsipiu proporsionalidade, adekuasaun no la ho diskriminasaun,” José Alves da Costa dehan.

Iha fatin hanesan koordenadór nasionál Rede ba Rai Horténcio Pedro Vieira hateten, pozisaun Rede ba Rai nian firme nafatin bá faktus saida de’it tanba ne’e husu Governu bainhira atu hasai ema hosi nia hela fatin tenki bazeia ba prosedimentu prosesu legál sira ne’ebé Estadu Timor Leste rasik mak produz.

“Ita nia maluk sira mak iha koñesimentu di’ak ba Lei ne’e ha’u hanoin situasaun rungu-ranga hanesan ne’e la akontese tanba ema disiplina,” Horténcio Pedro Vieira hateten.

Hanesan rai privadu no Estadu maibé klaru katak povu mak sai nu’udár instrumentu bá Estadu, sai mákina no povu mak proteze Estadu sai metin ne’e istoria hatudu iha nasaun ne’ebé de’it povu de’it mak sai autór ba dezenvolvimentu no povu mak halo kontrolu dinámika bá prátika sira ne’ebé mak atu la’o di’ak ka aat tanba ne’e povu mak harii Estadu no buat hotu-hotu povu mak iha oin.

Tanba ne’e Rede ba Rai konsidera rai Estadu ne’ebé mak povu okupa hodi hela, ne’e la’ós kulpa povu ninian maibé ne’e frakeza hosi nai ulun sira.

Advertisement

“Ha’u fo ezemplu, área Tasi-tolu ne’ebá uluk mamuk. Governu ko’alia katak, Tasi-tolu ne’e rai protejidu maibé komunidade tau estaka iha ne’ebá harii uma saida mak akontese tanba Guvernu mak inkapsidade, entaun sira la bá halo antisipasaun no mós sira la tau obra ida iha ne’ebá dehan katak ida-ne’e rai Estadu maibé sira husik no ohin loron komunidade harii uma nakonu,” nia dehan.

Jornalista Estajiáriu:  Lázaro Pereira Quefi

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Prezidente Repúblika La Konkorda SEKOMS Intervein Redasaun RTTL,E.P

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, la konkorda ho intervensaun ne’ebé Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes halo áa redasaun RTTL.E.P tamba viola liberdade imprensa.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Conselho Imprensa La Tolera Intervensaun Podér Polítika iha Independénsia Editoriál

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli—Conselho de Imprensa (CI), ne’ebé sai hanesan órgaun reguladora bá meius komunikasaun sosiál sira iha Timor-Leste, la tolera aktu intervensaun polítika ne’ebé komete hosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes, tama direta iha sala redasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL.EP) nian, hodi husu editór apaga tiha video no edita fila-fali testu ne’ebé loloos he’in de’it ona atu halo publikasaun (on air).

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Labele Halo Intervensaun Bá Independénsia Redasaun Mídia Sira

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli – Provedór Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” nu’udár mós prezidente Conselho de Imprensa de Timor-Leste períodu 2016-2021 no 2021-2023, husu bá  entidade hotu, polítika, sivíl no militár atu la bele halo intervensaun bá independénsia editorial komunikasaun sosial ka mídia sira tanba Konstituisaun RDTL artigu 41 garante bá liberdade imprensa ne’e rasik.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending