Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Jornalista Estajiáriu Na’in-11 Partisipa Kolókiu Públiku Molok Tuir Ezame Atu Hetan Karteira Profisionál

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Conselho de Imprénsa (CI) Timor-Leste, Segunda (22/04/2024), kontinua fasilita formasaun liuhosi  atividade kolókiu públiku bá jornalista estajiáriu na’in-11 hodi hasa’e liután sira-nia abilidade profesionál no abilidade tékniku molok tuir ezame aptidaun atu hetan karteira profisionál.

Lee Mós: Ramos-Horta Parabeniza Hatutan.com Ne’ebé Manán Prémiu Bernardino Guterres ho Borja da Costa

Jornalista estajiáriu na’in-11 partisipa iha kolókiu públiku ne’ebé fasilita hosi Konsellu Imprensa, Segunda (22/04/2024). Foto/Tome da Silva

Kolókiu públiku bá jornalista estajiáriu iha tinan 2024 ne’e refleta iha obrigasaun Lei Komunikasaun Sosiál, númeru 5/2024 iha artigu 13 kona-bá Hala’o Profisaun,  Artigu 14 kona-bá Asesu bá Profisaun, artigu 15 kona-bá Inskrisaun Títulu no artigu 16 kona-bá Estájiu Profisionál.

Iha artigu 13 kona-bá Hala’o Profisaun iha númeru 1 hateten Kondisaun atu hala’o profisaun jornalista nian mak abilitasaun ho ninia títulu rasik, hanaran karteira profisionál, ne’ebé Konsellu Imprensa mak fó no renova.  

Advertisement

Iha artigu 14 kona-bá Asesu bá Profisaun  hateten asesu bá profisaun jornalista nian hahú hosi estájiu obrigatóriu ida, no remata ho aproveitamentu, durante fulan-18 bá ema ne’ebé remata nia estudu iha ensinu sekundáriu, fulan-12 bá ema ne’ebé iha lisensiatura iha área ne’ebé de’it no fulan-neen (6) estájiu bá ema ne’ebé lisensiadu iha área komunikasaun sosiál.

“Jornalista estajiáriu na’in-11 ne’ebé agora dadauk tuir kolókiu públiku ka formasaun ne’e kompleta ona sira-nia estájiu iha kada mídia ne’ebé sira servisu bá. Entaun, rekezitu ida fali mós sira tenke tuir kolókiu durante fulan-ida, kuaje matéria 10, módulu 10 ne’ebé CI prepara bá sira, ho ninia objetivu mak atu hametin sira-nia abilidade profesionál ho abilidade tékniku molok tuir ezame aptidaun hodi hetan karteira profisionál,” Diretór Diresaun Análiza no Dezenvolvimentu Média iha CI, Alberico da Costa Junior informa hodi responde Hatutan.com, Segunda (22/04/2024), iha edifísiu CI, Kinta-Boot, Díli,  iha ámbitu abertura kolókiu públiku bá jornalista estajiáriu na’in-11 ne’ebé sei tuir ezame karteira profisionál iha tinan 2024 ne’e.

Jornalista estajiáriu na’in-11 ne’e mai hosi mídia ka órgaun komunikasaun sosiál sira mak hanesan Hatutan.com, jornalista estajiáriu na’in-ida (1), Rádiu Televizaun Timor Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P) na’in-haat (4),  mídia online DiliGente na’in-haat (4), SAPNEWSTL na’in-ida (1), ho mídia Yokalau na’in-ida (1).

Deiretór Alberico da Costa Junior fundamenta katak atividade kolókiu ne’e nu’udár parte ida hosi programa ka planu jerál CI nian ne’ebé define tiha ona katak, kada tinan tenke realiza kolókiu públiku dala-tolu bá jornalista sira ne’ebé rejistadu ho estatutu estajiáriu iha CI, molok hetan karteira profisionál ka títulu profesionál.

Kolókiu ne’e mós parte ida fó nafatin kompreensaun bá jornalista sira atu nafatin tane as kode étika no  prinsípiu universal  jornalizmu nian.

Advertisement

Matéria sira ne’ebé jornalista estajiáriu na’in-11 sei aprende durante fulan-ida hosi kolókiu públiku ne’e maka, Étika Jornalizmu, Elementu 10 Jornalizmu nian, Jornalizmu pás (peace journalism), Jestaun Editoriál, Papél Mídia hodi harii Demokrásia, Papél média hodi Prezerva Memória Pasadu, Lei KomSos no Kódigu Penál (Artigu 285), jornalizmu ho perspetiva jéneru, papél mídia hodi promove direitu umanu, Jornalizmu Ambientál, Matadalan Média Sosial, Jornalizmu Inkluzivu (Etnisidade, Relijiaun, LGBTI) no  Jornalizmu Inkluzivu (Defisiénsia).

Matéria hirak ne’e aprezenta hosi oradór oioin, mak hanesan konselleiru sira iha CI ne’ebé iha esperiénsia iha area jornalizmu, no eis konselleiru sira CI nian jurista sira ne’ebé mak iha koñesimentu kle’an kona-bá lala’ok no servisu jornalizmu nian, inklui jurista no peritu balun hosi matéria temátiku ne’ebé prepara ona.

Dadus hosi Conselho de Imprensa hatudu katak dezde 2017 to’o 2024, CI atribui ona karteira profisionál bá jornalista sira hamutuk na’in-405, kompostu hosi feto na’in-134 no mane na’in-271.  Maibé tanba jornalista balun inkompativel ona ho knar jornalista nian hodi ba servisu iha fatin seluk, maka hela jornalista ho karteira profisionál ativu na’in-321 kompostu hosi feto na’in-113 no mane na’inm-208.

Dadus jornalista sira ne’ebé rejistu ho kategoria pendente no sira hirak ne’e CI fó hela kartaun estajiáriu hanesan haktuir iha artigu 13 númeru 3  hamutuk ema na’in-64.

Iha lei Komunikasaun Sosiál artigu 13 kona-bá Hala’o Profisaun  iha númeru 3 hateten molok atu to’o aprovasaun bá regulamentu, tuir refere iha artigu ida uluk (art 1), Konsellu Imprensa fó sai dokumentu provizóriu ida.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending