Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Reforma Estrutura Lei Ne’ebé La Kompativel Bá PCIC no Iha Ona Relatóriu Reforma Justisa

Published

on

Hatutan.com, (14 Maiu 2024), Díli-Iha serimónia pose bá membru IX Governu Konstitusionál nian, Sábadu 01 fulan-Jullu 2023, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão  deklara no kompromete halo re-estruturasaun bá Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC,sigla portugés) tanba la hatudu liu integridade no profisionalizmu.

Lee Mós: Governu Kansela Polítika Reforma PCIC

Baze bá kompromisu polítiku ida ne’e, Governu ida-ne’e liuhosi ministériu justisa, sei halo reforma bá  estrutura lei sira ne’ebé mak karik la kompativel ona bá instituisaun PCIC.

Advertisement

Ministru Justisa, Sergio Hornai konversa hela ho PGR Alfonso Lopez. Foto/Elio dos Santos da Costa

“Konseitu ida mak halo reflesaun kle’an. Ita presiza halo reforma bá iha estrutura lei sira ne’ebé maka karik la kompativel. Iha sobre-pozisaun entre lei ida bá lei ida, iha  misleading iha servisu balu ne’ebé mak entre órgaun polisia kriminál sira ne’ebé sai hanesan koajugadór bá ministériu públiku,” Ministru Justisa, Sergio Hornai, hateten bá jornalista sira hafoin serimónia aniversáriu estabelesimentu PCIC bá dala-10 ho tema “os ganhos e desafios”, iha Salaun Multiuzus, Bebora-Dili, Tersa (14/05/2024).

Koajugadór bá ministériu públiku ne’e katak, iha koordenasaun la di’ak, presiza halo servisu koordenasaun ida ne’ebé rigor barak liután, atu nune’e, bele iha koezaun ida bá entendimentu koletivu ne’e bele iha.

Katak, ida-idak halo nia servisu, hosi instituisaun ida bá instituisaun ida seluk, sempre iha kolaborasaun ida ne’ebé indispensável, katak, labele troka bá malu. Uainhira presiza, sira prontu atu halo kooperasaun, hodi bele apura verdade kona-bá modu operande krime ruma ne’ebé estadu ka sosiedade restitui ka fó hela responsábilidade bá ida ne’e.

Ministru Sergio Hornai fundamenta mós katak, atu halo reforma setór justisa, governu presiza haree kona-bá instituisaun estruturante sira, hahú kedas hosi Tribunál Supremu, Tribunál Primeira Instánsia, to’o iha primeira instánsia no mós delegasaun sira iha munisípiu.

“Hirak ne’e hotu, ita atu halo reforma re-estruturante, tanba tinan 20, ita halo reflesaun, entaun, delegasaun  kompeténsia iha munisípiu sira to’o iha ne’ebé, ministériu públiku sira, Defensoria públiku sira, nia númeru to’o ona para atu to’o delegasaun sira iha munisípiu. Sé for nesesáriu, la’ós iha munisipiu, larga mais postu, para ita bele lori justisa ida mais besik liubá iha komunidade. Prosesu ita la’o daudauk, lei estruturante balu ita halo daudauk hela,” Sergio Hornai hateten.

Diretór Nacional bá Policia Científica e de Investigação Criminal (PCIC), Vicente Fernandes e Brito. Foto/Elio dos Santos

Iha fatin hanesan, diretór nasionál PCIC, Vicente Fernandes e Brito, konsidera katak, reforma hanesan kestaun ida ne’ebé luan liu. Bele mós reforma iha enkuadramente legál, reforma ema ne’ebé mak iha laran.

“Agora, sé mak halo reforma, mak ministériu  justisa, mak primeiru-ministru. Ami sira ne’e pasiente, klaru. Ne’e uluk iha ha’u nia entrevista inisiál, ha’u dehan hanesan ne’e, kuandu primeiru-ministru la gosta Vicente, termina. Tanba ne’e komisaun ida bá servisu nian, komisaun bá konfiansa, la’ós karreira. Mais, prokuradór la book. Tanba ne’e mak momentu ne’e ha’u iha konsisténsia hanesan prokuradór,”  Vicente e Brito hateten.

Advertisement

Kona-bá nia kualidade hanesan, la’ós foin, maibé, nia sai prokuradór dezde tempu UNTAET nian. Iha dezafiu barak mak sira enfrenta tanba ne’e, nia iha esperiénsia no iha kapasidade.

“Uluk, ha’u mai fofoun PCIC ne’e iha 2015, imi haree took iha buat ruma?, zero. Mais, ohin loron, nia neineik-neineik, ho esperiénsia, tanba ne’e mak ha’u hanoin, reforma ne’e ha’u sempre ko’alia ho mana Lúcia Lobato. Reforma ne’e para atu melloria. Reforma ne’e buat atividade ida ne’ebé mak amplu la-halimar,”  nia hateten.

Diretór PCIC ne’e fó ezemplu, iha nasaun sira barabarak ne’ebé mak ema halo hela reforma bá ninia instituisaun judisiáriu no polisiál sira ho objetivu ida mak atu bele melloria reforma iha tribunál sira, ministériu públiku, no iha órgaun sira polisia kriminál.

Grupu Traballu bá Reforma Setór Justisa

Koordenadora bá Ekipa Traballu Reforma Setór Justisa, Lúcia Lobato. Foto/Elio dos Santos da Costa

Koordenadora bá Ekipa Traballu Reforma Setór Justisa, Lúcia Lobato, esplika, reforma ne’e ko’alia iha kontestu tolu. Ida mak rekursu umanu, ida fali maka hadi’a lei sira, no seluk tán maka haree kona-bá kondisaun infraestrutura sira hodi fasilita autór judisiáriu sira bele hala’o servisu ho di’ak.

Iha parte rekursu umanu nian maka, presiza rekruta tán, presiza forma ema tán, presiza halo espesializasaun. Ida mak kona-bá lei ira, ne’ebé iha lei balu ne’ebé mak tenke muda, lei balu ne’ebé mak tenke halo foun, lei balu ne’ebé mak ita altera de’it parte balu.

Advertisement

Kona-bá infra-estrutura ninian, presiza kria konfisoins bá tribunál rasi  hodi hala’o servisu. Sira presiza fatin, sira presiza osan, presiza rekursu materiál, sira presiza buat barak ne’ebé maka atu apoia tribunál sira atu hala’o kna’ar.

Seluk fali, kona-bá lei, iha lei barak ne’ebé nia temi, ne’e maka hadi’a sira-nian lei estatutu, hadi’a lei kona-bá estatutu tribunál nian, hadi’a kona-bá lei ne’ebé mak hamosu sentru formasaun judisiáriu, hadi’a kona-bá lei ne’ebé maka regula atividade sentru formasaun, tanba hosi ne’ebé maka forma ema.

Lakleur tán primeiru-ministru sei aprova lei lubuk ida ne’e mak tenke halo, projetu lei, dekretu lei, diploma ministeriál ne’ebe mak tenke haree no ministériu justisa prepara buat sira ne’e hotu, atu la’o. Ida fali mak infra-estrutura ninian, governu tenke informatiza servisu tribunál nian atu nune’e buat hotu bele la’o di’ak.

Aprezenta Ona Relatóriu bá PM Xanana

Hafoin estabelese ka forma tiha ekipa traballu bá reforma setór justisa nian, ekipa ne’e mós hala’o kedas ona diagnóstika bá iha instituisaun judisiáriu sira. Rezultadu hosi prosesu ne’e, ekipa reforma justisa nian, konklui ona nia servisu bá dala-uluk.

Advertisement

Iha relatóriu oin rua ne’ebé kompletu. Ida, relatóriu ida ne’ebé naruk uitoan, ida fali roteiru ida, road map ida, ne’ebé koa’lia kona-bá rekomendasaun konkretas, halo nusa mak atu tulun Governu atu reforma setór bá justisa.

“Ita konklui ona servisu kona-bá relatóriu ninian, ha’u hato’o ona bá sua-exelénsia primeiru-ministru, iha semana rua kotuk, horiseik, ha’u enkontru ho señór primeiru-ministru, para haree asuntu balu kona-bá ida ne’e duni, no ha’u hanoin, primeiru-ministru kontente ho relatóriu ne’e. Agora, ita hein progresu tuir mai, ne’ebé atu implementa rekomendasaun  konkreta ne’ebé maka grupu reforma justisa, prepara, entrega ona bá governu,” Lúcia Lobato informa.

Koordenadóra bá grupu traballu reforma iha setór justisa ne’e esplika, roteiru ka roadmap ne’e rasik, sira fahe bá kategoria tolu. Programa balu ne’ebé mak tenke halo duni iha kurtu prazu, balu ne’ebé mak iha média prazu, no balu ne’ebé mak bá longu prazu ninian.

Kona-bá relatóriu ne’ebé hato’o bá PM Xanana, foin lalais, Lúcia Lobato dehan, rekomendasaun espesífiku iha ona, karik, semana oin, nia bele fahe ona relatóriu ne’e ba públiku, atu bele hatene.

“Ita-boot (jornalista) sira bele akompaña didi’ak rekomendasaun saida mak iha dokumentu ne’ebé mak entrega bá primeiru-ministru. Ohin, ha’u hatete daudauk ona, problema boot ne’ebé ita enfrenta iha setór justisa, tuir diagnóstiku ne’ebé mak ita halo, ita hetan, mak rekursus umanus,” tenik nia.

Advertisement

Lúcia Lobato esplika, rekursu umanu ne’e sira haree iha vertente rua. Ida mak kona-bá kuantidade, tanba númeru sei ki’ik-oan tebes. Ida fali mak kona-bá kualidade ne’ebé juiz  sira, prokuradór sira, defensór sira, autór judisiál sira ne’e, presiza iha liután formasaun kontínua hodi hasa’e sira-nian kapasidade lori hala’o sira nian kna’ar.

Relasaun ho asuntu kapasitasaun rekursu umanu, hahú ona primeiru pasu, tanba iha fulan jullu tinan ne’e, bele haree ona primeiru grupu ne’ebé joven Timoroan hamutuk na’in-50, ne’ebé mak sei sai hosi timor atu bá eskola iha fakuldade direitu sira iha Portugal, universidade di’ak sira iha ne’ebá.

Programa ida ne’e sei halo kada tinan no sei hetan timoroan na’in-50. Ida ne’e bá de’it hirak ne’ebé atu rekruta foun ne’e. Maibé, rekrutamentu bá autór justisa  sira, tinan ida ne’e mós governu kontinua bá oitavu formasaun bá majistradu judisiál sira iha ministériu públiku, ho defensór públiku sira, klaru katak sei iha prosesu rekrutamentu ne’ebé mak sei tuir mai.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

PCIC Asegura Tan Objetu Krime Osan Rihun $150

Published

on

Hatutan.com, (27 Jullu 2024), Díli-Policia Ciêntífica e de Investigação Criminal (PCIC), Sesta (26/07/2024), asegura tan objetu krime osan montante rihun $150 husi sidadaun Indonézia nian na’in-rua ho inisial SPD no MU.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

PCIC Detein Sidadaun Nigeria Na’in-rua ho Objetu Krime Osan Millaun $3

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli-Policia Ciêntífica e de Investigação Criminal (PCIC), Kuarta (24/07/2024), hale’u tuku 20:00 Otl, detein sidadaun Nigeria na’in-rua ho inisial VD no USN tanba deskonfia envolve iha kazu Kríme Brankeamentu Kapitál no Burla Informátika.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Kazu Fujitivu Kalumban Mali Aseguradu no Prosesu La’o Ona iha MP

Published

on

Hatutan.com, (23 Jullu 2024), Díli- Ministru Justisa (MJ), Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, informa kazu Fujitivu Kalumban Mali iha ona Ministériu Públiku nia liman no Prokuradoria-Jerál Repúblika (PGR) sei uza kompeténsia tomak atu haree no lori prosesu ne’e ba oin.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending