Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Halo Diskursu Ódiu, Polísia Bolu Amaro Susar

Published

on

Hatutan.com, (23 Maiu 2024), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Investigasaun Kriminál (DIK),  Kinta (23/05/2024), bolu ona Amaro da Costa “Susar”tanba halo diskursu ódiu hodi sadik Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no ameasa Ministru Obras Públikas (MOP), Samuel Marçal, liuhusi gravasaun audio ne’ebé espalla rede média sosiál Facebook no WhatsApp.

Lee Mós: Tribunál Aplika TIR no Aprezentasaun Periódika ba Amaro “Susar” da Costa

Amaro da Costa “Susar” hato’o deklarasuan bá jornalista sira hafoin marka prezensa iha Kuartel Jerál PNTL, Caicoli, Díli, Kinta (23/05/2024). Foto/Tome da Silva

Informasaun ne’ebé Hatutan.com rekolla hosi Ajente PNTL iha Kuartél Jerál PNTL, informa katak, atuasaun polísia nian hasoru Susar ne’e hodi presta ka fó ninia deklarasaun sira liga  ho gravasaun audio  ne’ebé espalla iha média sosiál sira ne’ebé hasai mós liafuan kro’at ka diskursu ódiu hasoru Xefe Governu iha IX Governu Konstitusionál.

Hafoin presta deklarasaun bá Investigadór sira iha sala Departamentu Investigasaun Kriminál nian Amaro da Costa “Susar” atuál na’in ba Empréza Berloik Alas Kota Unipessoal L.da, hateten nia prezensa iha kuartél Polísia  tanba relasaun ho gravasaun audio ne’ebé nia ko’alia liuhosi de’it telefone, no ikus mai viral iha média sosiál, iha ne’ebé nia hato’o lamentasaun sira liga ho ninia kompañia to’o oras ne’e MOP seidauk halo aprovasaun no hasai lisensa servisu.

Advertisement

“Ha’u mai tanba ema posting, hanesan ha’u ko’alia kona-bá ami nia projetu ne’ebé nu’udár ami emprezáriu, ami hala’o. Buat ne’e ha’u hanesan nervozu, ne’e ha’u ko’alia de’it. Mais atu posting, espalla, ha’u laiha. Ne’e zero kortadu, ha’u laiha,” Amaro Susar hateten.

Susar rekoñese katak, gravasaun audio ka voive ne’ebé espalla ne’e ninian duni, maibé, la’ós nia mak fó sai iha média sosiál. Grvasaun ida ne’e nia ko’alia de’it liuhosi telefone dezde kedas semana ida liu ona. Maibé, derrepente ema halo postájen sai fali média sosiál sira.

Amaro Susar konsidera Xanana hanesan nia aman Xanana, Veteranu sira nia aman no aman bá nasaun, nia la kontra. Mas, nia kontra mak ema sira ne’ebé asume kargu hanesan tuur iha ne’ebá, sira mak halo fo’er Xanana nia naran, hodi ohin loron ema tolok Xanana, tolok Veteranu sira, tanba ministru sira mak halo hahalok hanesan ne’e.

“Ha’u dehan, bá Maun-boot Xanana, ha’u respeitu, ne’e ha’u nia aman bá nasaun. Laiha Xanana, laiha RDTL. Ha’u defende Xanana to’o mate, defende Timor to’o mate, ha’u Timoroan,” Susar hateten.

Tuir Susar, pesoál sira ne’ebé oras ne’e okupa kargu hanesan ministru, barak mak broker no tanba bainhira na’in bá kompañia sira fó osan ka persentajen mak foin bele manán projetu.

Advertisement

“Ó fó osan, mak sira fó kontratu ó. Mais kompañia lokál, hein lai, hein lai. hein to’o bainhira?, hein to’o mate mohu ka? Hein to’o mate mohu. Mais Xina, ministru fó asina nafatin. Ha’u krítika Samuel Marçal, nia tenke hadi’a nia lisan aat ida ne’e. Nia tenke hadi’a,” Susar lamenta.

Gravasaun Audio Ne’ebé Virál

Iha gravasaun audio Susar nian ne’ebé espalla iha mídia sosiál  hatete katak nia deside tiha ona ninia aan, bá mate ka komarka. Nia hili dalan rua ne’e de’it.

Iha gravasaun audio ne’e mós Susar  sura hotu kolen sira ne’ebé mak durante ne’e nia ho nia maluk hamutuk iha Klibur Tane Aas Obra Maun-Boot Kay Rala Xanana (KTAOMBX) halo, hodi fó apoiu maka’as bá Xanana iha atividade kampaña no Eleisaun Parlamentár 2023, to’o ohin loron manán.

La’ós ne’e de’it, KTAOMBX mós apoiu bá Ramos-Horta, iha Eleisaun Prezidensiál 2022, to’o manán hodi  eleitu bá prezidente repúblika. Ikus mai, Ministru Obras Públika, Samuel Marçal sai ministru taka fali matan bá nia.

Advertisement

“Okey. Klibur la-hamriik, Xanana la manán, Ramos-Horta la manán. Ha’u sadik sira. Ha’u sadik Samuel Marçal, to’o Xanana, kualker sé, ha’u sadik hotu, Timor ne’e. Hakarak koko, ita koko malu. Labele halimar ho situasaun agora. Ha’u sadik kedas. Moris tenke mate. Ha’u deside ha’u nia aan ohin kalan, para mate, bá komarka,” Hatutan.com sita gravasaun audio ne’ebé viral iha média sosiál,

Iha gravasaun audio ne’ebé virál, Susar hasai liafuan ‘kro’at’ katak, sé iha tinan ne’e mak nia la aproveita (karik nia kompañia kaer la manán projetu ruma), sé de’it mak atu bá book nia, ema ne’e mós sei la aproveita kedas.

“Keta halimar, keta halimar. Labele simu persen iha Xina, tanba Xina osan boot, simu persen, halo kompañia lokál laiha direitu, kuidadu, kuidadu, Timor ne’e ki’ik, kuidadu,” Susar hateten ho hirus.

Gravasaun audio ne’ebé espalladu, dezafia Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, atu bele bá kesar iha Militár sira, to’o Xanana, ka bá kesar iha sé sé mós, kesar de’it, tanba nia la ta’uk.

“Xina mate. Bele fó sai iha média, ha’u dehan, Xina mate. Ha’u Susar mak ko’alia. Ha’u la’ós traidór, ka milísia, lae. Ida Xanana asina 2017, to’o Samuel Marcal asina 2017, ó husik hela, ó la aprova. Ida nunka apoiu Xanana, ó fó fali projetu bá?, Xina ó fó tiha bá, bé ha’u ne’e sé? Horibainhira mak Xina mai halo funu iha Timor. Ha’u mós iha direitu atu ko’alia, ha’u nia moris fatin Alas, ha’u nia lokasi, ha’u mak iha direitu atu koalia. Laiha ida korta, korta, mate,” Susar afirma iha gravasaun audio ne’e.

Advertisement

Prontu Koopera no  Buka Tuir Autór Ne’ebé Espalla Voice

Iha biban ne’e, Amaro da Costa “Susar” deklara prontu  koopera ho instituisaun PNTL ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hodi hatán bá notifikasaun ne’ebé mak iha, maibé, prontu mós atu buka tuir autór ne’ebé espalla ninia voice iha média sosiál.

“Ohin, ha’u ko’alia tiha ona ho polísia sira hotu. Ha’u sei hamutuk ho sira atu buka ema ida ne’ebé posting ida-ne’e. Sira ne’e mak atu estraga nasaun, sira ne’e mak milísia kontra ukun-aan mak halo buat ne’e. Atu soran ita ho ita, atu han malu de’it, nasaun la-hakmatek. Ida ne’e mak ita sei buka, ha’u rasik sei buka,” Susar hateten.

Kona-bá Projetu

Kona-bá Susar nia kompañia ne’ebé to’o oras ne’e seidauk hetan aprovasaun hosi MOP, atu bele ezekuta obra ruma Susar esplika, molok ne’e iha kompañia lokál hamutuk 62, inklui ninian rasik, hala’o projetu reabilitasaun no konstrusaun estrada iha kedas 2017 atinje tiha ona 25%.  Maibé, tanba altura ne’ebá mosu Governu foun, situasaun polítika ladún di’ak, nune’e, projetu hirak ne’e paradu, no Governu mós deside pendente tiha to’o ohin loron. Tanba ne’e maka iha IX Governu Konstitusionál ida-ne’e Primeiru-Ministru mak Kay Rala Xanana Gusmão, ikus mai MOP halo re-verifikasaun no fó sai tiha ona lista naran projetu 62 ne’e iha Jornál Repúblika nian, hodi hein desizaun governu nian atu sira bele asina kontratu.

Advertisement

Ikus fali, empreza internasionál balun mak hetan fali autoriza atu bá kontinua obra estrada ne’e hodi la tau konsiderasaun bá kompañia lokal. Nune’e, Susar husu bá PM Xanana atu tau matan bá ema sira ne’ebé nia nomeiadu bá ministru ho didi’ak.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

 

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

PCIC Detein Sidadaun Nigeria Na’in-rua ho Objetu Krime Osan Millaun $3

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli-Policia Ciêntífica e de Investigação Criminal (PCIC), Kuarta (24/07/2024), hale’u tuku 20:00 Otl, detein sidadaun Nigeria na’in-rua ho inisial VD no USN tanba deskonfia envolve iha kazu Kríme Brankeamentu Kapitál no Burla Informátika.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Kazu Fujitivu Kalumban Mali Aseguradu no Prosesu La’o Ona iha MP

Published

on

Hatutan.com, (23 Jullu 2024), Díli- Ministru Justisa (MJ), Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, informa kazu Fujitivu Kalumban Mali iha ona Ministériu Públiku nia liman no Prokuradoria-Jerál Repúblika (PGR) sei uza kompeténsia tomak atu haree no lori prosesu ne’e ba oin.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Governu iha Seriedade Harii Sentru Juveníl Hodi Eduka Labarik Sira Halo Krime

Published

on

Hatutan.com (23 Jullu 2024), Díli- Governu iha  seriedade  harii sentru juveníl hodi akumula no eduka labarik “kriminozu” sira ne’ebé komete krime iha sosiedade.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending