Hatutan.com, (08 Jullu 2024), Díli– Bankada Opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), kompostu husi Bankada FRETILIN ho Bankada PLP kontínua tau duvida bá Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés), Rui Pereira atu bele hala’o servisu ho independente no imparsialidade.
Lee Mós: Komisáriu CAC Rui Pereira Sei Hadi’a Uluk Uma Laran Antes Halo Buat Seluk

Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres ho Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento halo konférensia imprensa iha sala Bankada FRETILIN. Foto/Dok.Zita Menezes
Hosi deklarasaun Komisáriu CAC, Rui Pereira nian hafoin simu posse, Sesta (05/07/2024), hateten sei halo investigasaun bá kazu pendente sira hotu, inklui kazu Ró Haksolok, Aviaun ZEESM no kazu rezidénsia Fulolo, Oé-Cusse, tuir Bankada Opozisaun FRETILIN katak deklarasaun ne’e hatudu momoos Komisáriu Rui Pereira bá ho orientasaun husi partidu polítiku sira atu kebra de’it kestaun Ró Haksolok ho rezidénsia Fulolo.
Membru PN husi Bankada FRETILIN, Maria Anabela Savio, apresia tebes deklarasaun Komisariu CAC nian ne’e, maibé keta haluha mós kazu seluk hanesan;
- Projeitu Sistema Kadastrais ka sukat rai ne’ebé mak hasai osan Estadu ho millaun $50 bá kompañia kontraktor Grupo Média Nacional (GMN) Holding’s ne’ebé rezultadu laiha nafatin.
- Projeitu jardin Lifau Oebau ho kustu millaun $4 presiza investiga mós
- Sosa jeradór 4 ho valór orsamentu millaun $36 agora jeradór sira ne’e rai iha ne’ebé presiza investiga
- Orsamentu millaun $17 mout iha Portu Naval-Hera to’o agora laiha rezultadu
- ,Orsamentu millaun $200 bá uma MDJ nakfila bá animal nia fatin ida-ne’e mós presiza investiga
- Projetu 114 bá estrada urbana kapitál Díli fahe de’it bá grupu balun mezmu viola Lei Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA)
- Partisipasaun iha Greater Sunrise ne’ebé sosa asaun husi kompañia Conocco Philips nian folin loloos millaun $150 tanba saida mak Xanana Gusmão bá hola sai fali millaun $650
- Osan millaun $855 bá auto estrada iha Suai agora sai fali natar
Iha fatin hanesan Bankda PLP móskonsidera IX Governu mós enfrakeza lei CAC liuhosi segundu altersaun bá lei nu 8/2009, 15 Jullu kona-bá lei Komisaun Anti-Korrupsaun nune’e loke espasu bá Governu atu interfere iha indepedénsia CAC nian iha nomeasaun no ezonersaun bá komisáriu CAC.
Lee Mós: Rede Bá Rai Konsidera Projetu Sistema Nasionál Kadastru Gasta Millaun $57 Laiha Rezultadu
“Segundu altersaun bá lei CAC ne’e iha motive atu muda rekejitu bá maiória simples husi deputadu sira ne’ebé mak presenti bá iha eleisaun komisáriu CAC, alersaun hanesan ne’e hamihis indepedénsia no integridade instituisionál CAC nian iha ninia efikasia hodi luta kontra korrupsaun, loke espasu ne’ebé boot bá Governu para atu halo intervensaun politika ho partidariza luta kontra korrupsaun,” Xefe Bankada PLP Maria Angelina Sarmento hateten iha plenária PN, Segunda (08/07/2024).
Xefe Bankada FRETILIN Aniceto Guterres Lopes iha deklarasaun Politíka Bankada FRETILIN hateten, IX Governu kompromete atu halo reforma iha setór Justisa depois tinan ida akompañia saida mak akontese, la’os reforma maibé sobu no harahun sistema justisa, liuhosi halo alterasaun bá lei sira, la ho objetivu atu servi Estadu no povu maibé altera lei hodi servi interese grupu no salva malu. Uza maiória hodi kontra prinsípiu Estadu Direitu Demokratika, hakanek no hamihis orden konstitusionál kona-bá seperasaun podér no interpendénsia estre orgaun soberanu sira.
“Halo alterasaun bá lei CAC liuhosi ezersísiu organizada no sistematizada hodi hafraku independénsia no halakon integridade institusionál CAC nian, hodi nomeia kuadru CNRT lidera CAC, halo CAC nakfilak bá Komisi Amankan Kawan, hamate no hafraku tiha kumprimisiu Estadu nian ba luta kontra korrupsaun. Ida-ne’e mak reforma Justisa ne’ebé IX Governu kompromete,” Xefe Bankada FRETILIN Aniceto Guterres Lopes, afirma tán.
Jornalista Estajiária : Zita Menezes