Hatutan.com, (10 Outubru 2024), Díli-Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu bá nasaun sira membru organizasuan rejionál Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) atu sai hanesan modelu internasionál bá unidade perante situasaun konflitu no funu iha mundu ohin loron.
Lee Mós: Xanana Partisipa Simeira ASEAN bá dala-44 iha Laos

PM Xanana Gusmão partisipa iha okaziaun 44ª no 45ª Sessaun Plenária Kúpula ASEAN nian iha Viensiana, Repúblika Populár Demokrátika (RPD) Laos, Kuarta (09/10/2024). Foto/Mídia GPM
Primeiru-Ministru hato’o nia rekomendasaun ida-ne’e durante halo intervensaun jerál iha Okaziaun 44ª no 45ª Sessaun Plenária Kúpula ASEAN nian iha Viensiana, Repúblika Populár Demokrátika (RPD) Laos, Kuarta (09/10/2024).
“Iha momentu sira difísil ne’e, ASEAN sai hanesan modelu internasionál ne’ebé importante-liu atu servisu hamutuk, unidade no konfiansa,” Xanana Gusmão hateten.
Xanana Gusmão konsidera sesaun plenária Kúpula ASEAN nian bá dala-44 no 45 iha Viensiana ne’e, sai hanesan oportunidade ida ne’ebé ho priviléjiu no ónra boot ida tanba dala ida-tán bele mai hamutuk ho iha Simeira importante ASEAN nian.
Tanba ne’e maka Xefe Governu RDTL ne’e hato’o agradesimentu ua’in bá Governu Laos nian, bá ninian ospitalidade no progressu ne’ebé atinje ona durante mandatu bá Prezidénsia ASEAN nian iha tinan ida-ne’e.
Kay Rala Xanana Gusmão konsidera 2024 hanesan tinan ne’ebé difísil tebes iha asuntu internasionál sira, ho aumentu tensaun sira, ostilidade, konflitu no ho funu.
Xanana deskreve katak, ema hotu-hotu asiste hela frakasu sira ne’ebé la’o iha sistema internasionál nian iha ne’ebé nasaun dezenvoldidu no nasaun jigante sira la preokupa no ignora tiha direitu internasionál nian tuir sira-nia hakarak. La’os ne’e de’it, nasaun dezenvolvidu sira la susesu atu fó resposta bá efeitu sira mudansa klimátika nian no ne’e hanesan problema ida ne’ebé mosu, ikus mai mosu situasaun ne’ebé lori efeitu boot bá Nasaun sira ne’ebé menus menus dezenvolvimentu no Estadu Illa Kiik Dezenvolvidu sira.
“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u hakarak hato’o ami-nia profunda sentidu kondolénsia bá família no komunidade ne’ebé mak sofre bá anin Tufaun foin lalais ne’e iha iha Tailándia, Filipina, Laos, Vietname no Myanmar. Ami hamriik ho pozisaun firme nakonu ho solidariedade hamutuk ho Governu no povu ne’ebé mak sofre iha momentu ne’ebé sira halo esforsu bá rekoperasaun no dezenvolve an fila-fali,” Xanana hateten.
Xanana mós observa katak, oras-ne’e mosu aumentu dezigualdade to’o ona nível perigozu, no iha biban ne’eb’e mak hanesan mundu luta hela oinsá atu alkasa Objetivu Dezenvolvimentu Estratéjiku.
Timor-Leste ne’ebé sei hanesan nasaun observadór, Xanana ezíje bá ASEAN atu adopta vizaun globál no hatudu bá mundu kona-bá saida mak bele alkansa bainhira promove diálogu, servisu iha solidariedade, no luta bá pás.
“Ba ami-nia nasaun, ami aprosima ona kapítulu signifikativu ida iha ami-nia prekursu nasionál. Oras-ne’e daudaun ami besik ona atu bele adere bá ASEAN, ami kompriende kona-bá responsabilidade hanesan nasaun membru no poténsia boot ASEAN nian,” nia hateten tán.
Oras-ne’e daudaun, hamutuk hateke bá futuru iha ne’ebé Timor-Leste bele la’o hamutuk ho nasaun sira iha Sudeste Aziátiku no hamutuk bele fó kontribuisaun signifikativa bá pás no dezenvolvimentu.
Ho sentidu gratidaun Xanana hato’o obrigadu bá apoiu hosi nasaun membru sira ASEAN nian no parseiru diálogu sira, ne’ebé liu-hosi sira-nia apoiu ajuda ona TL iha ninia jornada integrasaun nian.
Xanana hato’o sinseru votus esperansa bá Reinu Malázia ne’ebé prepara-an hela atu assume Prezidénsia ASEAN nian iha tinan oin.
Partisipa iha simeira ne’e Prezidente ASEAN no Primeiru-Ministru bá Repúblika Demokrátika Populár Laos, Sonexay SIPHANDONE, Líder sira ASEAN nian, Sekretáriu-Jerál ASEAN no konvidadu importante sira.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres