Hatutan.com, (18 Juñu 2025), Díli—Kalumban Mali, fujitivu husi Prokuradoria Timor Osidentál nian ka Nusa Tenggara Timur (NTT)-Indonézia, halai husi justisa hodi mai haksumik tinan barak ona iha Timor-Leste no dezde tinan 2023 hetan ona nasionalidade Timorense.
Lee Mós: Kazu Fujitivu Kalumban Mali Aseguradu no Prosesu La’o Ona iha MP

Família kondenadu ba kazu korrupsaun adubu NTT, Kalumban Mali (primeiru karuk) hakuak malu no tanis bainhira atu akompaña Diretór CV Eka Cipta Persada ba karreta detensaun Prokuradoria Distritál Kupang, Sesta 28 fulan-Fevereiru 2014. Photo/Dok.pos-kupang.com
Fó hanoin fila fali katak Kalumban Mali, hetan sentensa husi Painél Juis Tribunál Krime Korrupsaun ka Pengadilan Tindak Pidana Korupsi (Tipikor) Kupang tinan-15 prizaun efetivu iha tinan 2016. Maibé, prosesu julgamentu bá kazu ne’e ho karater in-absénsia ho ajenda akuzasaun final, Kalumban Mali halai lakon to’o ohin loron.
Ho nune’e Kalumban Mali, sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde kedas tinan 2016.
Kalumban Mali, envolve kazu fornesimentu adubu ka pupuk ho kuantidade tonelada 575 ho valor orsamentu millaun Rp. 976. Nia nu’udár Diretór CV Eka Cipta Persada ne’ebé hetan detensaun dezde loron 28 fulan-Fevereiru 2014. Molok ne’e, iha Jullu 2013, Kalumban Mali sai hanesan kandidatu membru lejislativu husi Partidu Amat Nasonal (PAN) bá DPRD-NTT.
Iha Kuarta, 05 fulan-Juñu 2023, hale’u tuku 16:00 Otl, Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) halo kapturasaun no detensaun ba Kalumban Mali iha nia rezidénsia Fomento, Díli.
Autoridade PCIC kaptura no detein fujitivu Kalumban Mali relasiona ho informasaun katak nia kaer ilegalmente dokumentu sidadania Timor nian hodi troka nia naran Leonardo Benigno Tilman husi Munisípiu Bobonaro.
Iha detensaun no kapturasaun ne’e, PCIC asegura dokumentu importante sira hosi Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, hanesan sertidaun Nascimento ne’ebé deaskunfia atribui husi indivíduu ida iha Ministériu Justisa Timor-Leste, Bilhete Identidade Timor-Leste ka KTP no sertidaun kazamentu husi Parókia ida ne’ebé hola parte iha Arkidioseze Metropolitana Díli.
Ministru Justisa, Sérgio da Costa Hornai ne’ebé Hatutan.com konfirma kestaun prosesu kazu fujitivu Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman nian ne’e iha Palásiu Governu, Kuarta (18/06/2025), esklarese katak Ministériu Justisa simu ona pedidu husi Pokuradór Jerál Repúblika (PGR, sigla portugés) hodi buka intende didi’ak kona-bá lei kooperasaun penál internasionál.
“Bom! Desizaun ha’u simu ona tanba ita hanoin katak desizaun Tribunál mai ona iha Prokuradór Jerál Repúblika haruka ona karta ida bá ha’u hanesan Minitru Jutisa atu haree took prosesu sira oinsá maka atu intende pedidu ne’ebé maka mai husi orgaun sentrál hanesan Prokuradór Jerál Repúlika ne’ebé haree kona-bá lei kooperasaun penál internasionál,” Ministru Justisa Sérgio da Costa Hornai hateten hafoin reniaun Konsellu Ministru sira-nian.
Nia hatutan, Governu liu-husi Ministériu Jusitsa nu’udár parte ezekutór bá fujitivu Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, haree dadauk hela situasaun balun, tanba ne’e Governante ne’e sidauk bele fó informasaun kle’an, liga bá fujitivu Kalumban Mali ne’ebé deskofia falsifika dokumentu hodi hetan nasionalidade Timor ho naran Leonardo Benigno Tilman.
“Mais ein-prinsípiu ha’u sidauk bele fó informasaun detallu, maibé ha’u simu tiha karta ne’ebé mai husi autoridade sentrál, Prokuradór Jerál Repúblika kona-bá desizaun definitive husi Tribunál Timor-Leste nian,” Ministru Sérgio da Costa hornai hateten.
Kona-bá fujitivu ne’e fasil loos asesu dokumentu hodi hetan nasionalidade Timor, Ministru Sérgio Hornai hateten nia la bele hateten buat ruma lai ho razaun tanba nia foku hodi haree bá iha situasaun kona-bá desizaun ne’ebé triubnál hasai ona.
“Ha’u sei haree bá desizaun ne’ebé tirbunál hasai ona, ha’u sei hetan pareser ida kompletu relativamente bá iha fujitivu ida-ne’e nian,” Sérgio Hornai hateten.
Kona-bá komunikasaun Governu Timor-Leste ho Govenu Repúblik Indonézia atu haree kestaun fuzutivu Kalumban Mali ne’e, tuir nia katak estadu Timor-Leste iha instrumentu júridiku rasik atu haree bá kestaun ida-ne’e.
Nia dehan, estadu ne’ebé hetan areditasaun iha Timor-Leste, sira hotu-hotu bele hato’o saída de’it bá iha Governu Timor depois halo kooperasuan hodi bele fó ezekusaun liuhosi kooperasaun husi Governu ida bá Governu seluk.
Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC, sigla portugés) konfirma prova dokumentu sira husi Kalumban Mali hatudu katak nia iha dupla sidadania ka sidadania rua; ida, nia hanesan sidadania Indonéziu no ida seluk hanesan sidadania Timor-oan.
Iha entrevista ida ho Hatutan.com, Kinta 27 fulan-Jullu 2024, Diretór Nasionál PCIC, Vicente Fernandes e Brito, hateten PCIC seidauk konklui buat ida hosi kazu ne’e. Faze investigasaun talvés la’o hela depois mak haree took iha konkluzaun ikus ne’e bazeia ba indísiu ba prova ne’e hatudu saida, sidadaun Timoroan ka sidadaun Indonézia.
Diretór Nasionál PCIC, Vicente Fernandes e Brito, haktuir prosesu fujitivu Kalumban Mali nian ne’e iha hela Autoridade Judisiál, remete ona ba Tribunál tan ne’e PCIC seidauk simu delegasaun kompeténsia hodi halo investigasaun iha faze enquire, ida ne’e mak faktu sumáriu ne’ebé mak bele fó sai ba públiku.
“Maske kazu ne’e la’o ho prosesu ida ne’ebe kleur, maibé PCIC la iha kompeténsia atu akompaña bá kazu ne’e rasik tanba ne’e PCIC nia kompeténsia ida maka iha prosesu inisia depois lori ba iha autoridade judisiária, agora prontu autoridade judisiária mak sei deside ba destinu kazu ida-ne’e atu akuza ka arkiva ne’e sira mak hatene, maibé prosesu hotu-hotu la’o tuir nia tempu,” Diretór Nasional PCIC, Vicente Fernandes e Brito informa.
Vicente Fernandes e Brito hateten tuir prova sira ne’ebe PCIC hatene katak Kalumban Mali ne’e fez parte iha sidadania rua; ida mak sidadaun Indonéziu no ida seluk mak sidadaun Timor.
Kalumban Mali Orijen Lamaknen-Atambua
Fujitivu Kalumban Mali nia orijen husi Lamaknen, Postu Administrativu Atambua, Provínsia Kupang, Timor Osidentál ka NTT (Nusa Tengara Timur).
Tuir família balun Kalumban Mali nian ne’ebé Hatutan.com hasoru (tanba kestaun seguransa la bele publika fontes ne’e nia identidade) iha Díli, Kuarta 26 Juñu 2025, informa katak nia koñese Kalumban Mali tanba sira-na’in rua nia inan bin-alin. Maibé nia lahatene paradeiru fujitivu Kalumban Mali nian iha Timor-Leste.
Família husi Kalumban Mali haktuir iha tinan kotuk (2024), Kalumban Mali sei vizita nia, maibé to’o agora lakon ona kontaktu no nunka vizita nia.
“Uluk mak mai vizita, ikus ne’e kontak laiha, mai dala hira ne’e hau haluha ona, maibe pernah mai,” fontes ne’e hateten.
“Kalumban Mali ne’e nia iha Indonézia. Ami nia relasaun, inan bin-alin. Ha’u nia inan mak boot, Avó ketak-ketak tanba nia apa ne’e nia postura atu hanesan Xinés ne’ebé sira mós iha família balun iha Timor, liuliu iha Palaka-Bobonaro ho Lolotoe,” fontes ne’e haktuir tan.
Fontes ne’ebé konseidera nia família ho Kalumban Mali ne’e agora hetan ona nasionalidade Timor tanba nia kaben ho Timoroan ida iha oan-na’in tolu (3); feto rua no mane ida.
Fontes ne’e iha maun-alin na’in-ualu (8); na’in-rua mate no moris hela na’in-neen (6) agora hala’o vida iha Indonézia.
Jornalista: Marcelino Tomae