Hatutan.com, (30 Jullu 2025), Díli– Peskizadór Legál Programa Monitorizasaun Sitema Judiasiál (JSMP), Luís Sampaio, konsidera deklarasaun Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes nian ne’ebé dehan nia la hatene irregularidade sira ne’ebé deskonfia akontese iha prosesu konkursu ppubliku ba servisu fornesimentu kombustivel no servisu fornesimentu manutensaun ba karreta sira Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P) hatudu katak SEKOMS tenta “fase-liman”, finje lahatene no soe responsabilidade.
Lee Mós: Kazu Projetu Fornesimentu Kombustivel ho Manutensaun Karreta RTTL,E.P, PM Xanana Orienta SEKOMS Expedito Ximenes Responde

SEKOMS Expedito Dias Ximenes hi’it-liman hapara jornalista sira husu pergunta ba PM Xanana Gusmão, foin lalais ne’e, iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli. Foto/Repro
Eis-Adjuntu Komisáriu Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) ne’e esplika, deklarasaun SEKOMS Expedito Dias Ximenes nian ne’e ignora tiha Dekretu-Lei N.º 10/2025, loron 30 Abríl ne’ebé koa’lia kona-bá rejime tutela no superintendénsia ba ema kolektiva públika sira ne’ebé parte iha administrasaun indireta husi Estadu.
Peskizadór legál Programa Monitorizasaun Sitema Judiasiál (JSMP), Luís Sampaio hateten atitude SEKOMS kontradis ho nia obrigasaun legál tuir Dekretu-Lei N.º 10/2025, ne’ebé estabelese rejime tutela no superintendénsia bá entidade públiku sira ne’ebé iha natureza administrasaun indireta husi Estadu.
“Mézmu inisialmente prosesu hahú konkursu públiku sira iha RTTL,E.P, SEKOMS Expedito Dias Ximenes la hatene, parese laiha koñesimentu, tanba RTTL, E.P mós iha nia autonomia administrativa finanseira ka autonomia ierarkia ne’ebé deside tuir prosedimentu, maibé bainhira iha ona kazu hanesan ne’e, ema deskobre katak iha problema iha RTTL,E.P entaun SEKOMS iha obrigasaun Lei atu buka hatene,” Luís Sampaio hateten bá Hatutan.com iha nia knaar fatin, Tersa (29//07/2025).
JSMP konsidera SEKOMS Expedito Dias Ximenes viola lei rejime tutela bá estadu tanba finji la hatene prosesu hothotu bá konstrusaun edifisiu sentrál RTTL,E,P no kazu deskonfia mosu abuzu podér, nepotizmu no korrupsaun iha desizaun ba projetu servisu fornsimentu kombustivel no servisu manutenssaun karreta ba RTTL,E.P.
Nia esplika SEKOMS ne’e hanesan entidade ida ne’ebé RTTL,E.P tutela bá, tanba ne’e, SEKOMS la bele dehan la’e ka lahatene, tanba SEKOMS tenke buka hatene, la signifika atu akuza ema ka fó sala bá ema, maibé SEKOMS iha kompetensia ida buka hatene alegasaun sira ne’e loos ka lae.
“Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál hatudu nia ignoransia no laiha rekoñesimentu bá Dekretu-Lei númeru 10/2025, tanba ne’e nia labele dehan, lae, no nia labele dehan ha’u nunka hatene buat ruma kona-bá problema sira-ne’e sira iha RTTL,E.P,” Luis Sampaio kestiona.

Dezretu-Lei N.º 10/2025, loron 30 Abríl. Foto/Repro
Nia informa, iha buat rua, ne’ebé nia lee iha notisia Hatutan.com kona-bá Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão orienta Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál hodi responde bá pergunta jornlaista Hatutan.com nian tanba Primeiru-Ministru hanesan Xefe Governu orienta nia sub-ordináriu sira, hanesan membru Governu ida nia atu hatene ka la hatene nia tenke obdese, bainhira simu orden. Katak bainhira Primeiru-Ministru orienta verbalmente indika bá SEKOMS atu buka hatene, tenke hatan bá Primeiru-Ministru katak nia sei buka hatene kazu ka integridade ruma no preokupasaun ne’ebé mídia ka públiku kestiona kona-bá problema iha RTTL, E.P hanesan institusaun estadu nian.
“SEKOMS la bele hatan katak ha’u la hatene buat ida, hanesan membru Governu nia tenke kumpri orden, se lae, hatudu dezobidensia bá nia superior hanesan Xefe Governu orienta atu responde bá pergunta sira ne’ebé jornalista sira halo,” Luis Sampaio esplika.
Nia haktuir tan iha dekretu lei ida ne’ebé ko’alia kona-bá rejime tutela superitendénsia ba pesoal koletiviu públiku ne’ebé integra direita bá administrasaun estadu nian, ne’e hatudu momoos hodi ko’alia kona-bá kompetensia, no delegasaun kompetensia bá entidade Governu nian ne’ebé responsavel atu halo supervizaun no halo fiskalizasaun ka halo kontrollu bá entidade públiku sira ne’ebé administrativa indireita Estadu nian, ne’e ida maka RTTL,E.P.
Dekretu-Lei kona-ba órgaun tutela iha artigu 4 katak relasiona ho kestaun tutela ne’e iha poder husi orgaun ida husi entidade juridika tutela nian atu interfere, signifika inteven bá asaun sira husi entidade juridika nian ne’ebé sira superviziona kona-bá méritu.
Prosesu hothotu tenke tuir méritu hanesan rekejutu ida-ne’ebé lei dehan ka legalidade husi asaun ne’ebé sira halo, poder ne’e inklui atu bele bele substitu, muda, troka ka anula aktu sira ne’ebé relasiona ho prosesu sira ne’ebé la’o hela.
Luis Sampaio fó ezemplu, karik sei iha keixa ruma, ka iha lamentasaun ruma alegasaun ruma kona-bá integridade ne’ebé akontese iha prosesu ruma hanesan konstrusaun edifisiu sentrál RTTL,E.P no mós kazu forensimentu fombustivel no manutenssaun karreta iha RTTL,E.P, lei ne’e iha fó dalan bá SEKOMS atu intervein.
“SEKOMS labele dehan ha’u la hatene buat ida tanba hanesan membru Governu, Primeiru-Ministru orienta ne’e atu buka hatene kompetensia to’o iha ne’ebé, saida maka bele halo, konsulta, buka dalan no diskusaun atu haree, labele dehan laiha loos, satan dekretu lei númeru 10/2025 ne’e fó fatin bá SEKOMS atu buka hatene problema sira ne’ebé akontese hanesan entidade públiku hanesan RTTL,E.P ne’ebé administrativamente orgaun indireita estadu nian,” nia hateten.
Molok ne’e, iha arredores Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, iha Segunda 28 fulan-Jullu 2025, SEKOMS Expedito Dias Ximenes responde Hatutan.com katak nia la hatene no laiha koñesimentu sira ba projetu sira iha RTTL,E.P hanesan projetu servisu fornesimentu kombustivel no servisu manutensaun karreta RTTL,E.P ne’ebé deskonfia mosu irregularidade, má-jestaun, nepotizmu no viola Rejime Jurídiku Aprovizionamentu (RJA).
“Ooooh, ne’e husu bá RTTL sira, tanba ami la hatente, ami SEKOMS nein hatente buat ida, o (jornalista-red) arbiru de’it, RTTL ne’e iha nia autóridade rasik atu deside, la’ós SEKOMS, ami nein tama pedasuk ida mós laiha, dala ida tan nein tama iha ne’ebá,” Expedito Dias Ximenes hateten.
Relativa ho projetu konstrusaun edifísiu sentrál foun RTTL,E.P ne’ebé deskonfia PT Aulia Multi Sarana la partisipa iha konkursu públiku bá projetu ne’e no irregularidade lubun iha lala’ok projetu ne’e mós SEKOMs Expedito Dias Ximenes, hateten nia la hatene buat ida kona-bá sasán sira-ne’e.
Informasaun ne’ebé Hatutan.com rekolla husi fontes oioin haktuir katak iha konkursu internasionál ba projetu konstrusaun edifísiu sentrál foun RTTL,E.P ne’e empreza PT Aulia Multi Sarana la partisipa, maibé teki-teki de’it mosu mai PT Aulia Multi Sarana maka hetan kontratu husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (UNDP) nu’udár implementadór hodi ezekuta obra ho nia kustu US$3,760,405.00.
Informasaun ne’ebé iha katak ba konkursu internasionál projetu edifísiu foun RTTL,E.P ne’ebé konsentra iha UNDP ne’e empreza haat mak partisipa kompostu husi Bonavide Unipesoál, Lda, Baderlema Unipesoál, Lda, Ezma Unipesoál, Lda ho PT Relis Sapindo Utama.
Derrepente de’it, PT Aulia Multi Sarana mak manan projetu ne’e tanba deskonfia indika husi SEKOMS Expedito Dias Ximenes. Mézmu nune’e, SEKOMS Expedito Dias Ximenes, dezmente hodi dehan nia la hatene buat ida kona-bá konkursu públiku ba projetu konstrusaun edifísiu sentrál RTTL,E.P tanba Governu ho RTTL,E.P hanesan benefisiáriu la’ós owner ka la’ós na’in ba projetu ne’e.
“Ne’e bá husu bá UNDP. Sira (UNDP-red) maka halo ne’e, la’ós Governu maka halo, tanba ne’e osan husi Governu Japaun atu fó bá UNDP atu halo aprovizionamentu , Governu liu-husi Primeiru Ministu ne’e bá halo de’it lansamentu,” SEKOMS Expedito Dias Ximenes hateten.
Lee Mós: SEKOMS Lahatene Buat Ida Kona-bá PT Aulia Multi Sarana iha Konkursu Bá Projetu Edifísiu Foun RTTL,E.P
Jornalista: Marcelino Tomae