Hatutan.com, (25 Setembru 2025), Díli— Parlamentu Nasionál (PN), Kita (25/09/2025,) halo diskusaun iha plenária atu halakon totál lei pensaun mensál vitalisasia (LPMV).
Lee Mós: CNRT, PD ho KHUNTO Submete Projetu Lei Halakon Pensaun Vitalisia ho Efeitu Retroativa

Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres ho Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento halo konférensia imprensa iha sala Bankada FRETILIN. Foto/Dok.
Iha diskusaun ne’e, membru PN presensa na’in-61 halo diskusaun ba proposta rua; ida aprezenta husi Bankada FRETILIN ho PLP ho nia karater halakon Lei Pensaun Mensal Vitalísia maibé la iha efeitu retroativu no proposta ida seluk aprezenta husi Bankada CNRT, PD ho KHUNTO ho nia efeitu retroativu.
Proposta husi Bankada FRETILIN ho PLP nu’udár projetu Lei 10/VI(3º) kona-bá Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberanu sira (la ho efeitu retroativu), iha faze votasaun hetan de’it votu a-favor 22, kontra 38, no votu abstensaun ida (1).
Proposta husi Bankada CNRT- PD no KHUNTO kona-bá Projetu No. 11/VI (3º) – Revoga pensaun mensál vitalísia Deputadu no Eis Titulár Órgaun Soberanu sira nian no prevee medida sira seluk retroativu hahú husi 20 Maiu 2002, pasa ho ho votu unanimidade a-favor 61, kontra zero no abstensaun zero.
Ambitu diskusaun ne’e, reprezentante povu hosi bankada parlamentár lima, iha Parlamentu Nasional (PN) konsege aprova ho votu 61 ba projetu lei númeru 11/VI (3a) hodi halakon total lei pensaun mensal vitalisia ba deputadu, eis-titular iha órgaun soberania inklui priviléjiu sira seluk ho efeitu retroativu.
“Projetu lei númeru 10/VI (3a) vota a-favor 22, kontra 38 no abstensaun 1, la pasa. Rezultadu votasaun ba projetu lei númeru 11/IV (3a) a-favor 61, kontra zero no abstensaun zero, ho nune’e pasa iha jeneralidade,” Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Fernanda Lay deklara hafoin votasaun iha plenária estraordinária, Kinta (25/09/2025).
Bankada FRETILIN, Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri, hateten iha Parlamentu Nasionál katak tema pensaun vitalisia mak sai asuntu ida ne’ebé iha hela ema hotu nia fuan.
Nia hakutuir durante tinan barak, eis-prezidente, eis-ministru no eis-reprezentantepovu sira simu osan ba moris tomak, no osan ne’e mak mai hosi povu nia bolsu: hosi faan iha merkadu, hosi servisu rai, hosi profesór, agrikultór, vendedor merkadu, kondutór táxi, nune’e mós hosi traballador seluk sira.
“Maioria ema halo servisu maka’as loron-loron de’it atu asegura famólia iha foos no kafé. Ne’e maka halo joven barak konsidera injustisa, no sira halo manifestasaun loron tolu atu hakotu pensaun vitalisia,” nia hateten.
Projetu Lei atu hakotu Pensaun Vitalisia, Deputada Nurima esplika katak Projetu Lei n.10 ne’e mosu hanesan Parlamentu nia resposta ba manifestasaun povu. Projetu ne’e propoin atu hakotu total pensaun vitalisia no priviléjiu sira; lori polítiku no sidadaun hotu-hotu tama iha sistema ida de’it: Seguransa Sosiál; Fó prioridade ba igualdade, transparénsia no justisa.
Nia dehan, seguransa sosiál sei funsiona hanesan fundu komún nasionál, ne’ebé traballador hotu kontribui kada fulan, hodi fó fila-fali ba katuas, moras ka dezempregu.
Deputada opozisaun ne’e afirma, lei la bele muda deit tanba ódiu ka presaun momentu polítiku. Lei tenke metin hanesan fundasaun uma: se fórte, sei suporta anin bo’ot; se fraku, sei monu.
“Pensaun vitalisia tenke hapara total duni. Polítiku sei parte de’it iha sistema hanesan sidadaun hotu-hotu. Sira sei kontribui, no hetan apoiu hanesan traballador seluk,” Nurima Alkatiri deklara.
Nia mós hateten katak mudansa presiza halo ho responsabilidade, labele hanesan ahi ne’ebé lakan lalais no mate tiha. Sistema seguransa sosiál mak garante justisa, estabilidade no konfiansa.
Deputada Nurima subliña katak projetu lei ida ne’e mós reforma boot ida, hanorin katak bele muda laiha destruisaun. FRETILIN mós admite iha falla sira ne’ebé presiza atu hadi’a, hodi hadomi kontribuisaun hotu.
“Dalan ida mak halibur povu, duké fahe sira: hakotu total pensaun vitalisia, fó igualdade ba ema hotu, no harii estadu ida ne’ebé fórte no bele fiar,” nia hateten.
Membru Bankada PLP Maria Angelina Sarmento Lopes haktuir ba fundamentu Konstitusionál Artigu 56.1 & 2, Konstituisaun sidadaun hotu-hotu iha direitu ba seguransa no asisténsia sosial tuir lei, no Estadu tenke organiza sistema seguransa sosial konfórme disponibilidade nasionál.
Nia afirma, artigu 24.1 alina 2, Konstituisaun limitasaun ba direitu, liberdade no garantia sira bele halo de’it ho lei, iha karáter jerál no abstratu, la bele hamenus kontéudu esensial, no la bele aplika ho retroatividade.
Artigu 16.1, Konstituisaun: Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, goza direitu hanesan no sujeitu mos ba dever hanesan.
Nia subliña, lei atuál halo desigualdade, tanba fó priviléjiu espesiál de’it ba eis-titulares Órgaun Soberania.
“Polítika públika tenke haklean dezigualdade sosial no assegura katak sidadaun hotu-hotu la lakon nia direitu báziku ba vida sosio-ekonómika. Revogasaun Lei Pensaun Vitalísia sei fó serteza jurídika no halo ekilibríu entre direitu no dever,” nia hateten.
Nia haktuir , sistema kontributivu ba seguransa sosial sei fó oportunidade ba sidadaun hotu-hotu sente Estadu nia prezensa nu’udár entidade responsavel atu promove no proteje direitu báziku.Fó serteza jurídika ba longo prazu. Enkoraja sidadaun kumpre dever molok husu nia direitu.
Nia apresia Relatóriu Komisaun A, ne’ebé fó pareser favorável ba Projetu Lei nú.10/VI (3ª). Relatóriu ne’e rekomenda klarifikasaun ba artigu balun hodi evita redundánsia.
“Ami hein katak, iha debate jeral ne’e, deputadu sira sei hetan kórajen atu vota a-favor ba PJL nú.10/VI (3ª), hodi revoga total Lei Pensaun Mensál Vitalísia, tanba refórma ida ne’e sei kontribui ba sosiedade ida ne’ebé justa no igualitáriu, no sei garante katak rekursu Estadu fahe ba benefísiu públiku,” nia dehan.
Bankada KHUNTO, Deputada Olinda Guterres, hateten lee maka fóin kompriende saida maka deputadu sira, saida maka eis-titular no saida maka lei pensaun mensal vitalisia.
“Ha’u hanoin, ha’u ko’alia kona-bá projetu lei númeru 11/VI (3a), katak hapus total pensaun vitalisia, labele kait fali buat selu-seluk,” Olinda Guterres hateten.
“Momentu ha’u assume knaar nu’udar Deputada hatete kedas, ha’ulakohi, ita altera tiha ona LPV iha tinan 2017, maibe sei natoon nosei sikat hela uitoan. Tanba ne’e, povu agora barak maka terus.”
“Ha’u konvida kolega sira hosi CNRT no PD onsa ita bele hamutukhasai tiha pensaun vitalisia labele iha, iha projetu rua ida haloalterasaun no ha’u tuir maka hamoos total ne’e, ha’u hakarakhapus neʼe dala ida, labele adia ba aban no bain-rua”, nia deklara.
Bankada CNRT, Deputadu Gabriel Soares hateten nu’udar reprezentante povu hanesan matan, tilun no ibun hosi povu lian laek sira, nune’e deklara apoiu total proposta númeru 11/VI (3a) LPV atu apaga total ho regalia sira hotu.
Hamoos total LPV no regalia sira hahú hosi primeira lejizlatura to’oikus ba mundu, buat aat ne’e labele mosu tan iha rai-doben Timor-Leste.
“Ha’u apoiu total, kolega sira balun ohin dehan, konsensu-konsensu, konsensu kona-bá saida, konsensu para ibun temi apaga pensaun vitalisia, maibé liman sorin hakuak hela, ne’e ami laiha konsensu, so bele konsensu ho povu, povu maka boot liu iha TL”, nia dehan.
Jornalista: Marcelino Tomae