Hatutan.com, (31 Outubru 2025), Díli— Organizasaun Naun Governamentál Asia Justice And Rights (AJAR) husu Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, halo remodelasaun ba membru Governu sira ne’ebé laiha kapasidade, inklui Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) Expedito Dias Ximenes.
Lee Mós: Expedito Dias Ximenes “Hakfodak” Jornalista Sira Husu PM Xanana Nia Avaliasaun Ba Dezempeñu Servisu SEKOMS

Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão asina termu posse perante Prezidente Repúblika no Prêmio Nobel da Paz José Ramos-Horta, iha loron serimónia fó knaar ba IX Governu Konstitusionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Díli, loron 01, fulan-Jullu, tinan-2023. Foto/Dok.
Peskizadór AJAR, Inocéncio de Jesus Xavier fó nia observasaun bá membru Governu da-sia sira-nia prestasaun servisu, liuliu SEKOMS Expedito o Dias Ximenes nia prestasaun servisu la di’ak, tanba belit de’it iha Xefe Governu ninia atividade hanesan fali protokolu ka sekretáriu privadu PM Xanana nian.
“SEKOMS, ita la hatene nia servisu. Nia halo saída. Nia la’o tui-tuir de’it iha Primeiru-Ministru nia sorin, la hatene nia halo saída, hili malu de’it buat sira ne’e hotu kontribui bá saída iha efisiénsia ka má-gastu iha Governasaun, ” peskizodór AJAR, Inocéncio de Jesus Xavier bá Hatutan.com iha nia nka’ar fatin Faról Díli Sesta (31/10/2025),
Nia hatutan, Xefe Governu presiza ona halo avaliasaun ba membru governu sira tanba Timor-Leste presiza ema meritokrásia maka xavi bá dezemvolvimentu.
Nia preokupa maka SEKOMS Expedito Dias Ximenes tuir loloos halo polítika diak ida ba interese no dezenvolvimentu mídia sira, agora halo meet the press, kada fulan atu hatudu deit nia kontribuisaun ba gvoernasuan ida ne’e, mas la iha efisiénsia ba foku servisu ne’ebé merese SEKOMS atu halo ba apoiu dezenvolve média nasional sira.
Nia esplika, tuir loloos iha meet the press halo planu prioridade no konvida ministériu xavi sira ne’e hodi ko’alia saída prioridade no atinjimentu sira durante ne’e. Atu nue’e, bele bele sukat kapasidade Governu ne’e nian no halo avaliasaun públiku hodi kontribui bá Governasaun ne’e.
AJAR pesemista ho deklarasaun Prezidente Repúblika José Ramos-Horta ne’ebé husu Primeriu-Ministru halo remodelasaun bá Membru Governu sira, ne’e tanba to’o ohin loron, mandatu Governu ida-ne’e mós atu hotu ona seidauk akontese remodelasaun no Primeiru-Ministru rasik kauze la halo avalaisaun ba nia membru Governu sira ne’ebé servisu la di’ak.
“Dezde hahú iha 01 fulanJullu 2023 Pirmeiru Ministru Atuál ne’e fó sai ninia deklarasaun forte dehan servisu ho sériu, ténke ida-ne’e no ida-ne’ebá to’o ikus rezultadu ministru barak halo problema boot, iha ezijénsia barak husi povu ho sidadaun baibain, sosiedade sivíl atu tau atensaun di’ak bá membru Governu sira ne’e,” nia hateten.
Sosiedade Sivíl nia haree prestasaun membru Governu sira la di’ak mak hanesan Ministra Saúde, Élia A. A. Amarál, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál Expedito Dias Ximenes.
Nia afirma, Ministériu Obras Públiku, ne’ebé halo kompromisiu barak liu-bá Estrada Munisípiu Ermera to’o agora laiha andamentu.
“Ita ténke transforma protesu públiku nu’udar solusaun bá ita-nia Governasaun, sé maka iha kompténsia, Primeiru-Ministru. Ita hein deklarasaun Prezidente Repúblika nian, ha’u hanesan pesemista uitoan, ho deklarasaun ne’e tanba iha fukun rua, ida manán bá eleisaun nu’udar Prezidensiál repúblika hetan apoiu hosi partidu CNRT, tanba ne’e maka atu uza kompténsia hanesan Prezidente Repúblika difisil,” nia hateten.
Inocéncio mós dehan, Prezidente Repúblika sai hela de’it ba estranjeiru, sei iha buat ruma Parlamentu Nasionál liu-liu Bankada Governu bele trava ninia viajen sira tanba Prezidente Repúblika nia mandatu ne’e viajen maka barak liu, agora husu Primeiru-Ministru atu halo remodelasaun bá Governu, maibé nia sai pasiar barak liu.
Nia haktuir tán, kestaun seluk maka Prezidente Repúblika José Ramos Horta keixa tiha SEATOU ikus fó rekoñesimentu hanesan mellor Governante ida.
“Ita atu fiar ida ho deklarasaun ne’e, maibé bá ha’u pesemista uitoan ho Prezidente Repúblika nia deklarasaun ne’e, tanba ema ko’alia diplomátiku, ohin ko’alia buat ida, aban ko’alia buat seluk,” Inocéncio hateten.
Tanba ne’e tuir nia katak laiha serteza bá Governu ida-ne’e sei iha remodelasaun, ka hasai membru Governu sira, tanba tuir loloos hasai antes ona.
Fó hanoin fila kaktak liuhosi konférensia imprensa iha W Otél iha Kuala Lumpur, Malázia, Tersa 28 fulan-Outubru 2025, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta husu Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu labele halimar no demite membru governu sira ne’ebé laiha kapasidade, atu halo servisu sira ne’ebé iha ligasaun ho ASEAN.
Ramos-Horta hateten, Timor-Leste adere ba ASEAN ne’e hanesan estadu ida nian, maibé Timor-Leste labele kria pozisaun ida ne’ebé unilateral. Tanba iha planu domestiku kada nasaun halo nia planu domestika iha área oin-oin.
Horta hateten Timor-Leste sei partisipa iha reuniaun lubuk ida, tanba ne’e presiza hatudu disiplina, respeitu, se membru governu no embaixadór sira mak la mosu iha reuniaun ruma tenke presiza tau atensaun.
Jornalista: Marcelino Tomae