Justisa & Krime
Janeiru 2022, Kargu Xefia 5.774 iha Instituisaun Estadu Dekalara Riku-soin
Published
4 years agoon

Hatutan.com (14 Outubru 2021), Dili—Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun, Comissão Anti Corrupção (CAC), simu ona lista Funsionáriu Públiku na’in 5.774 ne’ebé ho kargu xefia, mai hosi Instituisaun Estadu hamutuk 100, no oras-ne’e halo hela arrolamentu, hodi prepara atu deklara sira-nia riku-soin iha Janeiru 2022.

Adjuntu Komisáriu CAC ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio. Foto/Hatutan.com
Durante prosesu arrolamentu, CAC identifika iha Instituisaun Públiku hamutuk 100, kompostu hosi Ministériu-sira hanesan Ministériu Obras Públika (MOP), Prezidénsia Repúblika (PR), Ministériu Turizmu (MT), Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), Ministériu Ordenamentu Teritoriál (MOT), no instituisaun autónomu ne’ebé iha jestaun rasik, hanesan Timor Gap, Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika Sanitária no Alimentér, Institutu Públiku (AIFAESA, I.P.), Servisu Rejistu Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE,I.P), Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE) no seluktan.
Notísia iha Relasaun:CAC sériu akompaña kazu Ró Tranship II iha MP
Daudaun-ne’e iha Instituisaun hamutuk 80 mak aprezenta ona deklarasaun kompletu, hela Instituisaun 20 mak sei halo hela kontaktu koordenasaun hodi kompleta arrolamentu.
“Sira ne’ebé ho kargu xefia hamutuk 5.774 ne’ebé sai hanesan kandidatura no sujeita iha prosesu arrolamentu ba deklarasaun rendimentu iha Janeiru 2022,” Adjuntu CAC ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio, hateten ba Hatutan.com iha knaar fatin, Praia dos Coqueiros, Dili, Kinta (14/10/2021).
Iha artigu 34 hosi lei númeru 7/2020 kona-bá Deklarasaun Rikusoin husi kargu xefia, kobre hosi rendimentu inklui saláriu, remodelasaun, asesoria, honoráriu, pensaun-sira, atividade negósiu, empréstimu, idenfikasaun pesoál, kargu.
Alende ne’e, bens no móveis hanesan uma, rai, karreta, motór, aviaun, sasan eletróniku no osan me’an ne’ebé ho folin $1.500 ba leten.
Iha mós deklarasaun ba investimentu iha rai-laran no rai-liur, viajen partikulár ho despeza $2.500 no prémiu hosi kargu rasik.
Iha fali artigu 32 hosi lei númeru 7/2020, tipu deklarasaun mak hanesan, deklarasaun inisiál, ne’ebé deklara dentro de loron 30 depois de simu kargu foun, deklarasaun anuál dentro de tinan ida, deklarasaun finál dentro de loron tolu, deklarasaun pós ezersísiu depois de termina kargu durante períudu tinan tolu.
Iha mós deklarasaun voluntáriu bainhira de’it, kuandu akontese mudansa substansiál ba riku-soin ne’ebé iha no deklarasaun athoc, signifika deklarasaun ho tempu ne’ebé urjente.
CAC rasik simu de’it deklarasaun hosi funsionáriu públiku ne’ebé asumi kargu ativu, hanesan kargu xefia, diretór jerál, inklui majestradu, juiz, prokuradór, funsaun públiku, maibé iha funsionáriu balun ne’ebé servisu iha área aprovizionamentu, kontratasaun públiku no sira ne’ebé iha ligasaun ho kobransa taxa no impostu-sira mós sei deklara riku-soin tinan tolu dala ida, inklui instituisaun-sira hanesan Terras no Propriedade, Alfándega no sira seluktan.
Iha mós regra no sansaun ba Funsionáriu Públiku ne’ebé ho kargu xefia bainhira komete infrasaun, relasiona ho tempu ne’ebé determina ba deklarasaun riku-soin ne’ebé hatuur iha artigu 48, ema ne’ebé aprezenta deklarasaun riku-soin tarde sei aplika sansaun koima 25% hosi saláriu, falta aprezentasaun depois de notifikasaun durante fulan tolu ho koima 30%.
Bainhira subar atividade negósiu iha liur mak komete krime dezobediénsia tuir artigu 244 hosi kódigu penál, sansaun ba deklarasaun inkompletu, aplika koima 25% hosi saláriu, no bainhira subar informasaun kona-bá sasan ne’ebé uza, sei aplika koima tuir sasán ne’e.
CAC iha kompeténsia atu foti riku-soin hosi Funsionáriu Públiku, bainhira laiha justifikasaun, maibé deklarante iha direitu atu halo justifikasaun iha Tribunál.
Desde lei CAC númeru 7/2020, kona-bá Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) tama iha vigór iha 22 Fevereiru 2021, CAC hahú kedan halo prosesu arrolamentu, hodi identifika no rejista kandidatura no Funsionariu Públiku (FP) hosi Instituisaun Públiku no Instituisaun Autónomu ba deklara rendimentu.
Diseminasaun Hela Munisípiu Tolu
CAC halo ona diseminasaun na lei númeru 7/2020, ba instituisaun Estadu no órgaun autónomu-sira to’o iha fulan Agostu tinan ne’e, konsege kobre ona Munisípiu hotu-hotu, falta de’it Aileu, Ermera no Manatuto.
Durante diseminasaun, CAC rejista mós preokupasaun hosi funsionáriu públiku-sira ne’ebé ho kargu xefia, iha opiniaun oi-oin no hatudu rezeisaun no deskontente, maibé iha barak mak kontente tanba bele kontrolla ema hotu-hotu nia riku-soin, atu bele evita akuzasaun falsa.
CAC konsidera Lei númeru 7/2020, primeiru, hanesan instrumentu hodi proteje no dignifika Funsionáriu Públiku ne’ebé ho kargu xefia atu salva mós sira, tanba bele evita akuzasaun falsu hosi média sosiál liu-liu hodi prevene konflitu interese.
Segundu, atu monitoriza mudansa ne’ebé signifikativu no justifikadu ba riku-soin ne’ebé iha.
Terseiru, promove transparénsia no hasa’e konfiansa públiku ba servisu administrasaun públiku, maski CAC rekoñese korupsaun iha, maibé ema ida ka rua de’it, tanba iha mós ema seluk ne’ebé dignifika an ba interese Estadu, tanba ne’e sira tenke hetan protesaun liuhosi lei ne’e.
Lei MPKK prevee iha kapitulu II Rejime Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese hosi artigu 27 to’o 58.
Jornalista: Carmelita Isaac
You may like

Deskonfia, Korrupsaun iha Projetu Konstrusaun Memórial Masakre Santa Krús

Governu Presiza Haree Komisáriu CAC Foun Ne’ebé Bele iha Konsensu Bankada Parlamentár

Funsionáriu Na’in-38 iha CNA Nomeia De’it Hosi MF

Kazu Abuzu Podér iha RAEOA Tama Ona Faze Ezame Telefónika

CEPAD Husu Ministériu Públiku Imparsiál iha Investigasaun ba Kazu Projetu Set Top Box RTTL,E P

CAC Submete Ona Kazu Projetu Set top Box RTTL,E P Bá Ministériu Públiku
Justisa & Krime
Suspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat
Published
1 day agoon
10/02/2026
Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Díli kontinua hakle’an investigasaun ba kazu violasaun no koasaun seksuál ne’ebé akontese iha Hera iha loron 28 fulan-Dezembru tinan 2025.
Justisa & Krime
PDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Published
2 days agoon
09/02/2026
Hatutan.com, (09 Fevereiru 2026), Díli- Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, Segunda (09/02/2026), informa PDHJ submete ona karta ba Ministériu Interiór husu anula no suspende prosesu rekrutamentu kadetas Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi hein prosesu investigasaun relasiona ho diskriminasaun sira ne’ebé akontese iha prosesu rekrutamentu nian laran.
Justisa & Krime
PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál
Published
5 days agoon
06/02/2026
Hatutan.com, (06 Fevereiru 2026), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Díli, ezekuta mandadu Tribunál NUC: 0487/25.DIBCR kaptura suspeitu na’in-rua husi Munisípiu Lautém ho inisial JG no husi Ainaro ho inisial UF relasaun kazu violasaun no koasaun seksuál ho raptu ne’ebé akontese iha loron 28 Dezembru 2025, iha Postu Administrativu Kristu-Rei, Hali Dólar, Hera.

Ministra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha

Governu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025

Komisaun E Identifika Projetu Uma Dignu 25 iha Manatuto La’o Atrazu

Suspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat

FM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili1 week agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime1 week agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Dili1 week agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Nasionál1 week agoImpede Jornalista Hatutan.com, AJAR Konsidera SEKOMS ho Nia Subordináriu Prátika Rejime Ditadura Soeharto
Polítika1 week agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira
Nasionál6 days agoHahalok Ofisiál Mídia SEKOMS Bele Fó Impaktu Ba Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste
Nasionál1 week agoKandidatu PNTL Na’in-10.597 Aprovadu Ba Faze Teste Médiku
Nasionál7 days agoImpede Jornalista Hatutan.com, Conselho de Imprensa Konsidera Ofisiál Mídia SEKOMS Komete Violasaun Grave Ba Konstutisaun RDTL














