Connect with us
Pakote Ahi

Edukasaun

Dadus KNDL, Labarik 300 Envolve iha Traballu Apoia Família

Published

on

Hatutan.com, (19 Outubru 2021), Díli-Levantamentu dadus ne’ebé Komisaun Nasionál Direitu Labarik (KNDL) halo durante ne’e ba labarik sira envolve iha traballu apoia família hamutuk na’in 300.

Labarik hirak ne’e maioria hala’o serbisu apoia família  iha Díli laran, hanesan fa’an manu-tolun, fa’an-pentolan, fa’an-modo, fase-karreta no atividade serbisu sira seluk tan ne’ebé sira halo iha fatin públiku no merkadu.     

Labarik fa’an manu-tolun iha estrada entre Supermerkadu Leader, Timor Plaza no Delta Nova. Foto/Hatutan.com

“Ami sidauk bele hateten sira involve iha traballu infantíl, tanba Timor-Leste sidauk iha lei atu define serbisu ida oinsá mak tama iha kategoria traballu infantíl no sidauk iha lei protesaun ba labarik, tanba ne’e sira tama iha kategoria apoia família,” Komisária Direitu Labarik, Dinorah Granadeiro, haktuir hodi responde Hatutan.com iha ámbitu halo sensibilizasaun kona-ba konvensaun direitu labarik iha Eskola Sekundária Jerál 5 Maiu, Becora, Díli, Tersa (19/10/2021).

Advokasia ne’ebé durante ne’e KNDL halo primeiru, fó asesmentu hodi ko’alia ho labarik sira, segundu, serbisu hamutuk ho Komisaun Kontra Traballu Infantíl hodi dudu dekretu lei kona-bá traballu infantíl hodi tau iha planu asaun nasionál traballu infantíl ne’ebé daudaun iha ona Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE) nia meza, terseiru, dudu lei protesaun labarik no juventude ne’ebé daudaun iha ona diskusaun espesialidade Komisaun F Parlamentu Nasionál (PN) hodi fó espasu no podér ba KNDL hodi ezerse funsaun ho di’ak no atua labarik ne’ebé kontinua halo serbisu.

Advertisement

Kauza loloos husi labarik ne’ebé involve iha traballu apoiu família, tuir levantamentu KNDL nian katak tanba situasaun ekonomia família ne’ebé obriga tenke servisu no sira rasik hakarak aprende buka osan hodi sosa kadernu, brinkedu sira no seluk-seluk tan.

KNDL rekoñese sidauk bele rezolve problema traballu apoiu família  tanba sidauk iha lei no mekanizmu própriu ne’ebé fó kompeténsia ba KNDL hodi atua situasaun sira-ne’e.

Sensibiliza Konvensaun Direitu Labarik

Atu proteje no asegura labarik sira-nia direitu no husi violénsia bazeia ba jéneru, mekanizmu ne’ebé KNDL utiliza mak liu husi sensibilizasaun iha kada eskola, nune’e bele hasa’e konsiénsia estudante.

“Objetivu prinsipál husi programa ne’e mak hasa’e konsiénsia liu-liu estudante kona-bá direitu labarik, violénsia bazeia ba jéneru, free online ba labarik inklui traballu infantíl nune’e bele proteje an hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál,” Dinorah Granadeiro hateten.

Advertisement

Oradór principal husi sensibilizasaun ne’e, mai husi KNDL, Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Komisaun Nasionál Kontra Traballu Infantíl no Plan Internasionál.

Matéria prinsipál hat maka aprezenta iha sensibilizasaun ne’e maka  direitu labarik, violénsia bazeia ba jéneru, traballu Infantíl no Programa free online ba labarik ho partisipante hamutuk 100 durante loron ida.

SEII rejista 30% violénsia bazeia ba Jéneru

Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII) rejista 30% violasaun bazeia ba jéneru ho tipu tolu; violénsia seksuál, violénsia bazeia ba jéneru no violénsia fíziku ne’ebé dalabarak akontese ba feto no labarik feto iha sosiedade no família nia let.

“Iha tinan 2011-2016 SEII rejista 38 % violasaun bazeia ba Jéneru, maibé númeru ne’e konsege tun ba 30% iha tinan 2016-2020 ho esforsu husi entidade hotu liu husi polítika Planu asaun Nasionál ba Violénsia bazeia ba Jéneru,” Konsultór Nasionál Programa Inisiativa Spotlight SEII, Abílio Barreto hateten.

Advertisement

Kauza husi violénsia mak dezigualdade, tanba bainhira laiha balansu entre knar no responsabilidade feto no labarik feto sira mak implika no kontribui ba violénsia bazeia ba jéneru.

Mekanizmu ne’ebé SEII uza hodi redús violénsia bazeia ba jéneru, maka primeiru liu husi Planu Asaun Nasionál ba violénsia bazeia ba Jéneru ne’ebé atribui knaar no kompeténsia ba ministériu idak-idak hodi asume responsabilidade oinsá atu redús violénsia.

Tuir mai liu husi dalan prevensaun, sensibilizasaun no kampaña ba implementasaun polítika asaun annual kada ministériu hodi konsidera sira-nia atividade kada tinan bele kombate violénsia bazeia ba jéneru iha Timor Leste.

Jornalista : Carmelita Isaac

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Edukasaun

Bankada FRETILIN Konsidera Governu Laiha Seriedade Rezolve Eis-Profesór Kontratadu Sira-Nia Problema

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli-Bankada Parlamentár FRETILIN, Kuarta (17/04/2024), levanta problema eis-profesór kontratadu sira-nian no kestiona mós seriedade Governu nian atu fó solusaun bá situasaun ensinu aprendizajen iha eskola sira iha territóriu Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

Hapara Profesór Kontratadu La Tetu ho Konsekuénsia bá Estudante Sira

Published

on

Hatutan.com, (26 Marsu 2024), Díli– Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) kontinua kestiona desizaun IX Governu Konstitusionál nian ne’ebé hapara profesór kontratadu sira iha territóriu  nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e

Edukasaun

IX Governu Haluha Ona Sidade Universitária Aileu, Dezenvolve De’it Politékniku Sira

Published

on

Hatutan.com, (21 Marsu 2024), Díli—IX Governu Konstitusionál haluha ona sidade universitária iha munisípiu Aileu tanba konsidera gasta osan barak liu, nune’e sei konsentra de’it hodi promove no dezenvolve programa politékniku sira.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending