Connect with us

Edukasaun

CET Nomeia Padre Justino Tanec ba Reitór ISFIT

Published

on

Hatutan.com, (22 Novembru 2021), Dili—Conferênsia Episcopal Timorense (CET) nomeia Padre Justino Tanec nu’udár reitor Instituto Superior Filozofia no Teolojia (ISFIT) D. Jaime Garcia Goulart Fatumeta, Dili ba períudu 2021-2026.

Reitór foun ISFIT hamutuk ho estrutura iha serimónia pose ne’ebé hala’o iha salaun São Pedro no São Paulo, Fatumeta, Segunda (22/11/21). Foto/ISFIT.

Iha serimónia posse, parte sekretariadu CET lee karta terminasaun mandatu ba reitór sesante Padre Domingoa Alves ho númeru referénsia 28/CET/X/2021 ne’ebé agradese ba serbisu no dedikasaun hodi dezelvolve institutu akadémiku ISFIT to’o termina funsaun.

Alende ne’e, lee mós karta provizaun ho númeru 29/CET/X/2021, Prezidente CET no atuál Bispu Dioseze Maliana Dom Norberto do Amaral deside fó mandatu ne’e ba reitór foun Padre Justino Tanec, hodi kontinua implementa no asegura funsionamentu di’ak instituisaun ne’e tuir kualidade no kompeténsia ne’ebé reitór foun iha, nune’e instituisaun akadémika ne’e la’o ba oin ho susesu liu tán konta ho buat ne’ebé reitór sesante halo ona.

Iha mós despaixu hosi Comissão Nasional Educação Catolica Timor Leste (CONECTIL) ho númeru 15/CONECTIL/XI/2021, hateten CONECTIL estabelese iha tinan 2014 hosi CET ho objetivu atu administra no tau-matan ba eskola Katolika sira iha territóriu nasionál hahú hosi Pré-Primária to’o nível as-liu hanesan Ensinu Superiór.

Advertisement

Konsidera ISFIT nia ejizénsia atu bele apoia rekursu umanu ba Timor Leste, tanba ne’e nesesáriu tebes atu hola desizaun hodi nomeia hikas reitór foun ho estrutura sira, tuir baze legál iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste (RDTL) artigu 59, lei baze edukasaun 14/2008, 29 Outubru, dekretu númeru 32/2009 kona-bá rejime jurídiku ensinu superior no estatutu ISFIT.

Iha provizaun hosi CONECTIL ne’e nomeia padre Justino Tanec hanesan Reitór ho Padre António Quenser do Carmo hanesan Vise Reitór I asuntu ekonómiku, Elídio Agusto Guterres Vise Reitór III Asuntu Estudantil no koopersaun.

Mandatu estrutura atuaá ba tempu períudu ida no iha posibilidade hetan extensaun bazeia ba avaliasaun hosi CONECTIL.

Reitór foun ISFIT hamutuk ho estrutura no mós estrutura sesante iha serimónia pose ne’ebé hala’o iha salaun São Pedro no São Paulo, Fatumeta, Segunda (22/11/21). Foto/ISFIT.

Iha diskursu Reitór sesante Padre Domingos Alves, hateten hafoin husik knaar nu’udár Reitór iha Semináriu Maiór Interdiosezanu São Pedro no São Paulo, simu kedan knaar nu’udár Prezidente Komisaun Instaladora ISFIT nian hodi hahú asentua servisu balun nu’udár aliserse dahuluk ba ISFIT nia ezisténsia.

“Servisu sira ba instalasaun ISFIT nian kompleta ho kriasaun dekretu kona-bá institutu superiór númeru 1/2013. Servisu ho estrutura ida kiik no simplest tebes, maibé ikus mai lori susesu ba ISFIT ne’ebé hetan akreditasaun instituisionalmente ho autorizasaun provizóriu ba funsionamentu ho karater exepsionál no temporál hosi Ajénsia Nasionál Avaliasaun no Akreditasaun Akadémika (ANAAA) bazeia ba diploma ministeriál númeru 37/GN-ME/XII/2016/,” Padre Domingos Alves, hateten.

Liu tiha situasaun insusesu ne’e, ekipa reitoria no gabinete tomak hosi unidade sira ne’ebé eziste iha ISFIT, halo esforsu hodi submete hikas pedidu akreditasaun iha 2017 no hetan akreditasaun iha 2019 ne’ebé ikus mai realiza primeira graduasaun iha tinan 2020 ba departementu filozofia no Teolojia.

Advertisement

Reitór sesante agradese mós ba funsionáriu no dosente hotu ne’ebé durante períudu naruk ida servisu hamutuk hodi lori susesu ba ISFIT no husu atu kontinua servisu hamutuk ho estrutura foun hodi servi Uma Kreda no sosiedade Timor-Leste liu hosi edukasaun ida kualidade no garante moris di’ak ema nian.

“Obrigadu ba hotu-hotu, ba vise reitór sira, ba dekanu fakuldade sira, ba funsionáriu sira iha administrasaaun, funsionáriu sira iha bioblioteka, pessoál limpeza no mós ema hotu ne’ebé ho domin no dedikasaun servisu ba ISFIT. Hau prontu no konta nafatin ho ha’u ba susesu tomak ISFIT nian,” Padre Domingos Alves agradese.

Hafoin simu posse, Padre Justino Tanec hato’o vizaun ba oin hakarak ISFIT sai hanesan imajen Igreja akolladora. Signifika Igreja ida akumulativu la’ós de’it Padre no Madre sira nian, maibé sarani sira hotu nian.

“Imi hotu nia matenek, imi nia konsellu no imi nia amizade liu hosi dedikasaun kotidiana ho Espiritu fiar nian iha umildade sai hanesan ami nia forsa atu lori susesu tomak iha nonok nia laran ba Igreja no rai ne’e nia di’ak,” Padre Justino Tanec, hateten.

Reitór foun ne’e sei kontinua obra sira ne’ebé Reitór sesante ho estrutura halo ona no sei mellora di’ak liután servisu atu servi sosiedade no Igreja liu hosi edukasaun.

Advertisement

Tuir relatóriu finansas, ISFIT iha saldo atuál $318.426.47 iha banku komersiál rua ne’ebé estudante sira ba halo pagamentu direta sira nia propinas no ida seluk atu depozita osan ISFIT nian.

Padre Justino Tanec moris iha knua Oelcaem, Suku Taiboko Sub Rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), iha loron 10 fulan Agosto tinan 1980.

Padre Justino Tanec hanesan oan mane dahuluk hosi maun alin na’in ualu hosi aman Carlos Tanec no Maria Taec (Inan+).

Iha tinan 1996 to’o 1999 hahú formasaun sai nailulik iha Semináriu Menór Nossa Senhora de Fátima Balide (SENOFA) no hala’o nia estudu iha Eskola Secundária Católica Colégio São José Balide.

Frekuenta formasaun Anu Propedeútiku iha Semináriu SENOFA, hosi tinan 1999 to’o 2000. No kontinua hala’o formasaun Anu Espiritualidade iha Semináriu São João Maria Vianney Dare, iha  tinan 2000 to’o 2001.

Advertisement

Formasaun ba Filozofia no Teolojia iha Semináriu Maiór Interdiosezanu São Pedro no São Paulo Fatumeta (SPEPAL), hosi tinan 2001 to’o 2008.

Iha loron 29 fulan Juñu tinan 2010, simu Ordenasaun Diakonál hosi maktoban Dom Alberto Ricardo da Silva, Bispu Dioseze Dili iha Sé Katedral Dili.  

Iha loron 8 fulan Dezembru tinan 2010, simu Ordenasaun Saserdotál hosi liman lulik maktoban Dom Alberto Ricardo da Silva, iha Sé Katedrál Dili.

Padre Justino Tanec mestradu iha Liturjia ne’ebé frekuenta iha Bacerlona (España), hosi tinan 2014 to’o 2017.

Atualmente assume knaar nu’udár Moderadór Espirituál iha Semináriu Maiór Interdiosezanu Fatumeta, hala’o servisu mós nu’udár Dekanu Filozofia iha ISFIT  no hola parte mós iha Comissão Liturgia nasionál iha CET.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Edukasaun

Segunda, Timor-Leste hala’o ezame nasionál ba estudante finalista nivel sekundáriu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes 

(more…)

Continue Reading

Edukasaun

Kobransa Ilegál iha UNTL, Komisaun Instrusaun InvestigaDosente Na’in Rua

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubru 2026), Díli– Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL), liuhusi Komisaun Instrusaun, hala’o hela investigasaun ba dosente na’in rua iha Fakuldade Edukasaun no Humanidade, ne’ebé hetan alegasaun kona-ba kobransa ilegál ba estudante sira.

Pró-Reitor Asuntu Jurídiku, José Tomás Alves, ne’ebé nu’udar membru Komisaun Instrusaun, hatete katak kazu ne’e hahú bainhira estudante sira hato’o keixa ba estrutura kompetente iha UNTL. Depois, kazu ne’e refere ba Konsellu Disiplinár, ne’ebé kria Komisaun Instrusaun atu hala’o investigasaun.

José Tomás esplika katak Komisaun Instrusaun nomeia ona iha loron 17 Jullu 2026 no hahú servisu kedas. Tuir nia, suspensaun temporária ba dosente na’in rua ne’e importante atu evita interferénsia durante prosesu investigasaun no fó oportunidade ba estudante sira atu hato’o sira-nia deklarasaun ho liberdade.

“Nomeasaun husi Komisaun Instrusaun ne’e tun kedas iha loron 17 Jullu. Ami halo kedas servisu, tanba bainhira investigasaun la’o, profesór sira ne’e kontinua hala’o sira-nia atividade letiva, hanesan orientasaun no hanorin, ida-ne’e bele afeta estudante sira, tanba ne’e, Komisaun Instrusaun propoin ba Konsellu Disiplinár atu emite suspensaun ba dosente na’in rua,” José Tomás hatete iha Kampus Liceu, kuarta-feira, 14 Outubru 2026.

Advertisement

Nia hatutan, Konsellu Disiplinár emite karta suspensaun iha loron 8 Setembru 2026, ho prazu fulan ida, suspensaun ne’e atu para temporariamente atividade dosente sira ne’ebé hetan alegasaun viola sira-nia dever profisionál, no atu fasilita prosesu rona deklarasaun husi estudante sira.

“Karta suspensaun ne’e nia objetivu atu suspende temporariamente atividade profesór sira ne’ebé hetan alegasaun viola sira-nia dever, atu nune’e estudante sira bele ko’alia ho livre no fó oportunidade ba Komisaun Instrusaun atu rona sira-nia deklarasaun,” nia esplika.

Maski prazu suspensaun ne’e remata ona iha loron 8 Outubru 2026, ida-ne’e la signifika katak kazu ne’e rezolve ona. Tuir nia, prazu investigasaun bele estende se Komisaun Instrusaun konsidera katak kazu ne’e kompleksu no presiza tempu tan atu halibur evidénsia.

Nia hatete, komisaun sei kontinua rona testemuña no suspeitu sira, no halibur prova relevante sira atu bele konklui investigasaun ho kuidadu.

“Investigasaun ne’e sei kontinua, tanba ami presiza rona testemuña no suspeitu sira, no halibur prova sira. Hare’e ba komplesidade kazu ne’e, ami presiza tempu atu asegura katak prosesu investigasaun la’o ho di’ak,” nia afirma.

Advertisement

José Tomás hatete, depois Komisaun Instrusaun konklui relatóriu investigasaun, relatóriu ne’e sei submete ba autoridade kompetente iha UNTL, se hetan katak dosente sira viola duni sira-nia dever profisionál, Reitór sei foti desizaun tuir kompeténsia ne’ebé mak iha.

To’o agora, prosesu investigasaun sei kontinua, no alegasaun kona-ba kobransa ilegál ne’e sei presiza hetan konfirmasaun liuhusi rezultadu investigasaun.

Jornalista: Felix Fernandes

Advertisement
Continue Reading

Edukasaun

Estudante ne’ebé konkore ba ezame nasionál tenki iha dukumentu kompletu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes (more…)

Continue Reading

Trending