Connect with us
Pakote Ahi

Baucau

Xanana Hato’o Planu Paz ba ONU Hakotu Konflitu Liuhosi Referendu

Published

on

Hatutan.com, (28 Novembru 2021), Baucau-Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres “Lu-Olo”, liuhosi diskursu serimónia aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba dala-46 (28 Novembru 1975-2021), iha Aldeia Darasula, Suku Gariuai, Postu Administrativu Baucau Villa, Munisípiu Baucau, afirma katak Komandante Frente Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), Kay Rala Xanana Gusmão, maka hato’o karta ba Organizasaun Nasaun Unidas (ONU), kona-bá planu da paz, hodi hakotu konflitu armadu iha Timor-Leste liuhosi Referendu, ikus mai akontese konsulta popular iha 30 Agostu 1999.

Serímonia Isar Bandeira hodi komemora loron Proklamasaun Independensia ba dala-46 iha Darasula, Baucau, 28 Novembru 2021. Foto/Hatutan.com

Lú Olo esklarese katak hanesan tinan hirak liubá, serimónia selebra Proklamasaun Independénsia TL nian sempre fó hanoin ba timoroan sira-nia pasadu istóriku, ne’ebé fó orgullu ba ema hotu, tanba timoroan konsege afirma aan iha mundu nu’udár povu ida ho identidade no hakarak rasik.

Lú-Olo, konvida kompatriota sira hotu, liu-liu joven sira atu reflete ohin ba oin, hanoin furak ida, hahú hosi grupu joven ki’ik iha dékada 70, tanba lema ba selebrasaun loron istóriku maka, “a união e a luta conjunta para vitória de todos”. Signifika, hamutuk luta no hetan vitória ba ema hotu.

Biar TL iha rai ki’ik tebes, fahe ba reinu oioin, ho nia lian oioin, no ho dezenvolvimentu ki’ik loos iha tempu ne’ebá. Maibé, grupu joven ida-ne’e, hakuak mehi boot ida, katak TL tenke ukun rasik aan.

Advertisement

Liuhosi kampaña boot ida hala’o hosi lider polítiku sira, no mós joven nasionalista sira hafoin 25 fulan-Abríl 1974, nia iha nia nakfilak ba hakarak koletivu ida bainhira sentidu povu no pátria, kuda no hametin iha territóriu Timor-Leste tomak.

Mehi no hakarak atu kore aan hosi kolonializmu nakfilak tebes realidade, bainhira Prezidente Repúblika, Francisco Xavier do Amaral, iha tempu ne’ebá, ho naran Comite Centrál Fretilin (CCF), proklama TL iha 28 Novembru 1975, nu’udár estadu ida ho karákter republikanu.

Lú-Olo hateten, aktu proklamasaun ne’e iha tempu ne’ebá, reprezenta konkista boot ida iha TL nia istória luta libertasaun nasionál, tanba hahoris liután sentidu pertense ba povu ida, pátria ida. Maibé, liu tiha loron sira, invazaun Indonézia akontese iha 07 fulan-Dezembru 1975, biar TL hatuur aan tiha ona nu’udár país soberanu, livre no independente ho konstituisaun rasik, no governu rasik. Ho naran RDTL, mak TL nia diplomata no ativista timoroan, hamutuk ho belun sira, hatutan TL nia luta brani no determinadu iha mundu tomak.

Iha rai-laran,  Lú-Olo tenik, timoroan sira hatuur baze apoiu, nu’udár riin ba rezisténsia tomak, iha ne’ebá maka timoroan sira haforsa serbisu organizasaun, sentidu organizasaun, sentidu rezisténsia, espíritu sakrifísiu no ajuda malu.

Ho baze  apoiu mak TL haforsa liután nia identidade no unidade nasionál no hasa’e liután nia matenek, brani no determinasaun atu hasoru luta naruk no difisil tebetebes. Iha pasadu difisil, nakonu ho terus, susar no mate, Igreja Katólika sai nafatin forsa boot ida hosi vertente sosiál no kulturál, no halo defeza povu nia direitu ba identidade rasik.

Advertisement

“Kompatriota hotu-hotu, feto no mane sira, ho fiar katak, povu sei hili dalan ukun rasik aan, komandu da luta, lidera hosi Xanana Gusmão, hato’o ba ONU, planu de paz ida atu hakotu konflitu iha Timor-Leste liuhosi referendu,” Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterrs “Lu Olo”, liuhosi diskursu serimónia aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba dala-46, iha Aldeia Darasula, Gariuai, Postu Administrativu Baukau Villa, domingu (28/11/21).

Liuhosi karta ne’ebé komandante Kay Rala Xanana hato’o ba ONU, ikus mai, TL realiza duni referendu ne’ebé hala’o iha 1999, ho supervizaun nasaun unidas nian, no maioria povu, la hili autonomia ho Indonézia. Signifika katak hamriik mesak nu’udár estadu soberanu ida, tanba ne’e timoroan sira restaura nia independénsia iha 20 Maiu 2002, ho rekoñesimentu internasionál.

Serimónia Restaurasaun Independénsia, tama iha TL nia istória, nu’udár konkista boot ida hosi kombatente libertasaun nasionál sira, hosi frente hotu-hotu, hosi mós solidariedade internasionál, ikus liu, konkista duni hosi povu.

Hosi esforsu tomak timoroan hotu-hotu nian, maka TL hetan vitória boot ida-ne’e moris ho liberdade tomak iha nia rai doben, nu’udár timoroan, ho nia hanoin no hakarak rasik.

“Ha’u ho onra no orgullu, kondekora ohin, ho naran estadu nian ita nia asuwa’in na’in 39 ho orden Timor-Leste nian. Nune’e mós onra no orgullu, mak ha’u kondekora hamutuk asuwa’in 19 ne’ebé mate iha funu laran, ka hafoin ita restaura ita nia independénsia,” Lú-Olo hateten tán.

Advertisement

Ho naran estadu TL nian, Lú-Olo fó omenajen espesiál ba eroína, eroi no martir sira hotu, instituisaun relijioza sira hotu iha rai-laran, no ba timoroan nia diplomata na’in-lima, ho dedikasaun eskluziva no mós ba ativista timoroan iha rai-li’ur, ne’ebé hala’o serbisu ho fiar metin katak, TL sei ukun aan fila-fali.

Ho laran haksolok mak Lú-Olo hato’o nia omenajen, no mós ba organizasaun solidariedade no TL nia belun ida-idak ne’ebé luta hamutuk ho timoroan sira, atu hetan nia direitu ba ukun rasik aan.

Xefe Estadu ne’e, hato’o agradese ba governu ne’ebé apoiu kedas TL nia luta, ho meius oioin, liu-liu ba iha sira ne’ebé iha ligasaun istórika no ko’alia lian Portugés, no hola parte iha CPLP (Comuniddae dos Paises de Lingua Portuguêsa).

“Iha loron ida ohin, ha’u hakarak hasa’e aas no hato’o agradesimentu mós ba esforsu hotu-hotu ne’ebé Portugal halo iha ONU, nu’udár poténsia administrante atu ita manan direitu hili rasik ita nia destinu liuhosi referendu ida,” Lú-Olo, tenik.

Estadu Kondekora Timoroan sira 

Advertisement

PR Lú-Olo kondekora Timoroan sira ne’ebé dedika aan ba luta Libertasaun Nasionál ho Oden Timor-Leste. Foto/Hatutan.com

Ernesto Fernandes “Dudu”, ne’ebé simu kondekorasaun hosi PR “Lú-Olo” ho prémiu orden TL, sente kontente tanba estadu bele fó kondekorasaun ba nia, hodi rekoñese nia luta durante funu iha ai-laran, no moris to’o TL hetan vitória. Maibé uluk mak sira mate karik, sira manan de’it ho minutu de silénsiu.  

“Kondekorasaun, governu ida ne’e kan iha ona, bele fó tan saida. Sé karik iha uluk ami mate, ohin loron ami manan maka minutu de silénsiu ne’e. Sé karik ami sei moris, tenke fó oitoan-oitoan, to’o loron ida bainhira ami mate tenke hotu ona. Kondekorasaun ka buat seluk mós, ami nu’udár ema veteranus, ami tenke kontente. Ami kontente tanba, sé uluk ami lakon karik, la konsege ativu ida. Sé ohin loron ami sei moris, sei hetan kondekorasaun, ba ami kontente. Kontente mós baa mi nia oan, ba ami nia bei-aon sira. Ba ami kontente tanba buat nasaun nian mak ida ne’e,” Veteranu tinan 24, Ernesto Fernandes “Dudu”, hateten.

Dekretu prezidente repúblika númeru 102/2021, 25 novembru. Kondekorasaun sidadaun nasionál sira iha ámbitu selebrasaun Proklamasaun Independénsia, 28 novembru 2021.

Iha 2021 ne’e, prezidente repúblika kondekora sidadaun sira ne’ebé mak uluk halo funu liuhosi frente armada, ho durasaun entre tinan 15 to’o 19, no kondekora mós sidadaun balu ne’ebé mak mate iha funu laran, no balu mate depois ukun-aan.

Sidadaun hotu-hotu iha devér atu rekoñese no valoriza asaun patriotizmu, dedikasaun no sakrifísiu boot hirak ne’e, ne’ebé mak sidadaun sira ne’e hatudu ona durante tempu luta ukun-aan. Sira sakrifika sira nia tempu juventude no husik oportunidade atu ba tuir edukasaun formal iha eskola, tanba sira hakarak liberta sira nia rai doben TL.

Ohin, 28 novembru 2021, estadu no nasaun tomak fó rekoñesimentu no valorizasaun liuhosi kondekorasaun orden TL ba kna’ar importante hirak ne’ebé mak sidadaun nasionál sira ne’e hatudu tiha ona.

Advertisement

Orden TL mosu hosi dekretu lei númeru 20/2019, 06 Maiu, atu rekoñese ema estranjeiru ka sidadaun nasionál ne’ebé mak liuhosi sira nia atividade profisionál, sosiál ka asaun espontánea ne’ebé  nakonu ho korajen, fó ona kontributu boot ba TL, ba timoroan ka ba umanidade. Nune’e, Prezidente Repúblika, bazeadu ba kompeténsia ne’ebé temi ona iha aliña (j), hosi artigu 85 konstituisaun RDTL, konjuga mós ho artigu 02, artigu 04, númeru 01, ho artigu aliña (a), hosi dekretu lei númeru 20/2019, 06 maiu, dekreta.

Sidadaun nasionál sira ne’ebé hetan kondekorasaun kolár orden Timor-Leste ka títulu postu mak hanesan;  

  • David Alex “Daitula”, kargu sub-xefe estadu maiór FALINTIL grau kolár
  • Afonso da Conceição Xávio, kargu sekretáriu rejiaun ponta leste, grau kolár.
  • Roque Soares Baptista “Sai La Fila”, kargu Adjuntu polítiku militár, grau kolár.
  • Moizes Freitas de Aráujo “Donu Kakila”, kargu Delegadu Komisariadu, grau kolár.
  • Rosalina Goveia Leite “Bertebara”, kargu Segundu Komandante setór sentru Súl, grau kolár.

Sidadaun sira ne’ebé hetan kondekorasaun kolar orden TL maka hanesan;

  • Cesar dos Santos da Silva “Merak”, kargu Adjuntu Polítiku rejiaun, grau kolár.
  • Kondekorasaun ordém TL ba títulu postu Sadia Moruk “Mamera”, kargu Segundu komandante kompañia, grau medulla.
  • Fortunato Amaral “Aspada”, kargu Segundu komandante kompañia, grau medulla.
  • João da Costa Cruz Tavares “Tama sai”, kargu Segundu vise sekretariadu sub-rejiaun, grau medalla.
  • Justo Valente da Cruz “Hoke”, kargu Komandante seksaun, grau medalla.
  • Moises Vicente “Makikit”, kargu Kolaboradór komandante zona, grau medalla.
  • Mantos de Araújo “Sakunar”, kargu Primeiru vise sekretáriu sub-rejiaun, grau medalla.
  • Paulina Ribeiro “Bibrani”, kargu membru OPMT, grau medalla.
  • DJafar Bin Amude Alkatiri, nu’udár membru CCF, no fundadór lokutór iha Rádiu Maubere, grau medalla.
  • Ernesto Fernandes “Dudu”, kargu, komandante unidade, grau medalla.
  • António da Costa e Silva “Terra Maubulak”, kargu, Asistente polítiku rejiaun, grau medalla.
  • Juliana de Sousa Henrique Boavida Soares “Birozas”, kargu Asistente polítiku rejiaun, grau medalla.
  • Alváro Madeira “Maukaru”, kargu, komandante seksaun, grau medalla.
  • Cipriano Gusmão da Silva “Tonelu”, kargu komandante seksaun, grau medalla.
  • Mateus da Silva “Makikit”, kargu komandante seksaun, grau medalla.
  • Adelino Gomes “Saibada”, kargu komandante seksaun, grau medalla.

Gracinda Rosa de Almdeia “Birosa”, Eulalia Xavier “Bi’eu”, Maria Joana da Costa “Bikara”, Bemvinda Gusmão Filipe “Bikiak”, Ermelinda Vitór, Angelina Vilanova Cabral, Arminda Garcia Ribeiro, “Miliana”, Bauvila de Conceição “Waru-lahaluha”, sira hotu nu’udár membru OPMT, no Raúl Pinto “Timor Lemorai”, postu Mateiru, grau medalla.

Arlindo da Costa Tilman “Kadafi”, Domingos dos Santos “Manu-ruin hadomi”, António de Araújo “Nikar água”, Manuel Ferreira “Laritin”, Sebastião Soares “Maukuri”, José Soares “Kiak mesak”, Domingos Pinto “Maurui”, Armindo Martins “Kilik”, António Ferrira “Oan Timur”, postu Soldadu, grau medalla.

Nélio Maukinta “Lagarto”, Teotónio Soares “Kuitadu”, Tomé Lemos “Ili-bui Kakarlele”, Manuel Locateli Gusmão Soares “Lotuk”, Eurico Cerezial dos Anjos “Eukay”, Luis da Costa “Resile”, Carlos da Costa “Resilafu”, Gilberto Lopes “Mate-moris”, Horáçio dos Santos, Mateus Ximenes, José Madeira, Tomas dos Santos Pires “Uporatu”, Julio dos Santos Ribeiro “Setiara”, sira hotu iha postu Soldadu, ho grau medalla.

 Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Baucau

Komunidade Uma-Kain 60 iha Uma-Ana-Iku Triste ho Atitude Autoridade BTL,E.P Baucau Tesi-Kotu Kanu Distribuisaun Bee-Moos bá Sira

Published

on

Hatutan.com, (23 Janeiru 2024), Baucau-Komunidade uma-kain 60 ne’ebé horik iha área Uma-Ana-Iku, Suku Bahu, Postu Administrativu Baucau Vila, Munisípiu Baucau, lamenta no triste ho atitude Diretora Bee Timor-Leste, Empreza Publika (BTL,E.P) Munisípiu Baucau, ne’ebé ho ‘arrogánsia’ tesi-kotu kanu distribuisaun bee-moos bá sira-nia horik fatin, Segunda (22/01/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Baucau

MS Kontinua Implementa Servisu Integradu Saúde Iha Baucau

Published

on

Hatutan.com (24 Novembru 2023), Baucau—Ministeriu Saúde (MS) liu hosi programa servisu integradu saúde kontinua koordena ho liña sektorais iha sentru saúde sia (9)  iha munisipu Baucau.

(more…)

Kontinua Le'e

Baucau

Sentru Saúde Quelicai Enfrenta Problema Barak-liu

Published

on

Hatutan.com (24 Novembru 2023), Baucau— Sentru Saúde iha Postu Admistrativu Quelicai, munisípiu Baucau enfrenta problema barak liu.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending