Connect with us
Pakote Ahi

Dili

Lei no Ukun Laek, Ligasaun Bee-Moos Ilegál Akontese iha Kintu-Kantu

Published

on

Hatutan.com, (20 Dezembru 2021), Díli—Maski Governu troka ba da-ualu ona (2002-2021), maibé kestaun fasilidade bee-moos kontínua sai problema ba populasaun ne’ebé hela iha Munisípiu Díli nu’udár kapitál nasaun.

Komunidade Lori jerigen tula iha karrosa ba buka bee-moos iha área Tasi Tolu, Díli. EPA-EFE/ANTÓNIO DASIPARU

Hosi dadus Bee Timor-Leste, Empreza Publika (BTL,E.P) hatudu katak,  ema ho  80% maka  kontribui ba ligasaun ilegál hodi halakon bee no situasuan hirak-ne’e mosu tanba autoridade kompetente sira la implementa ho rigór Lei aplikavél ba utilizasaun bee-moos tuir padraun BTL,E.P nian.

Problema seluk tán ne’ebé BTL,E.P deteta katak, kanu distribuisaun bee ne’ebé mai hosi rezervatóriu bee-moos, ema ida bele liga to’o sanak tolu, depois la taka bee.  Tanba ne’e, pasu kontrata BTL, E.P nian atu rezolve situasaun bee ba komunidade sira iha TL tomak, primeiru maka tenke kontrola ligasaun ilegál, no sei regula tuir padraun no tenke kanaliza tuir  padraun dezeñu detalladu ne’ebé oras ne’e daudaun sei finaliza hosi konsultór Don Shu Korea nian.

Diretór Operasaun no Manutensaun Água no Saneamentu iha BTL,E.P, João de Piedade, ba Hatutan.com, foin lalais ne’e, iha nia knar fatin, hateten bainhira Governu transforma Diresaun Jerál Água no Saneamentu (DGAS), ba BTL, E.P, enfrenta  ona problema iha koneksaun ilegál hosi komunidade sira. Tanba koneksaun ilegál iha sidade Díli, iha  80% no komunidade ho 10% to’o 20% mak liga tuir padraun tékniku.

Advertisement

Situasaun ida ne’e, halo BTL tenke asume responsabilidade ida boot, tanba atu hadi’a, tenke presiza tempu, maibé presiza fó korajen nafatin konsumidór sira, liu-liu komunidade sira iha sidade Díli, tanba sá mak ligasaun ilegál ne’e mosu, no oinsá mak halo kanalizasaun tuir padraun.

Realidade komunidade kapitál Timor-Leste nian ne’e susar asesu ba bee-moos ho di’ak enfrenta direita hosi abitante sira ne’ebé horik  iha Aldeia Lirio, Suku Motael, nu’udar suku ida ne’ebé iha kedas Díli nia-fuan, maibé komunidade aldeia refere ho totál abitante 300-resin la asesu ba bee-moos tanba falla iha kanalizasaun.

Xefe Suku Motael, Luís António Candido Gusmão Viegas, hateten kanalizasaun bee-moos ne’e tékniku liu, maibé imposivel bee-moos ba ukun na’in-sira iha no ba povu laiha, hanesan povu sente triste maibé ne’e mak realidade.

Komunidade Lori jerigen tula iha karrosa ba buka bee-moos iha área Tasi Tolu, Díli. FOTO EPA-EFE/ANTÓNIO DASIPARU

“Dalaruma kanalizasaun bee-moos ne’e prioridade liubá ukun na’in-sira iha área Motael de’it tanba ne’e mak komunidade Aldeia Lirio enfrenta problema ba bee-moos. Situasaun ne’e lori tristeza boot tanba komunidade tenke buka bee enkuantu ukun na’in sira bee-moos la falla iha oras 24 nia laran,” Luis António Candido Gusmão Viegas hateten ba Hatutan.com iha Motael, foin lalais ne’e.

Iha fali Aldeia Halibur iha Suku Motael  mós enfrenta problema hanesan ho komunidade iha aldeia Lirio, tanba ne’e obriga komunidade tenke buka bee ho distánsia dook.

Haree ba sofrimentu  ne’ebé komunidade enfrenta, autoridade lokál hosi suku Motael halo ona esforsu másimu liu hosi submete pedidu ba parte kompetente, maibé to’o oras-ne’e laiha solusaun.

Advertisement

“Sira nia razaun mai ami mak dehan seidauk bele halo instalasaun bee ba komunidade tanba ne’e mega projetu. Nune’e, presiza halo estudu uluk molok implementa,” Xefe Suku ne’e salienta.

Xefe suku ne’e sempre ko’alia direta ho parte kompetente liuliu parte Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL,E.P) hodi hato’o preokupasaun no lamentasaun komunidade, maibé laiha solusaun no husik povu moris iha inserteza nia laran.

Suku Motael iha aldeia haat mak hanesan Aldeia Boa Morena, Aldeia Bee Dalan, Aldeia Halibur no Aldeia Lírio. Total abitante permanente bazeia ba rejistu eleitorál hamutuk 6.873 no hosi abitante ne’ebé iha suku ne’e mós rejista uma-ka’in 1.341.

Hosi totál família ne’ebé iha, kuaze família 1.000 mak asesu ba bee-moos enkuantu 341 seidauk asesu bee-moos sufisiente ka ho di’ak.

Kondisaun asesu bee-moos  ne’ebé la di’ak mós enfrenta hosi komunidade sira iha Suku Lahane Osidentál Díli.  

Advertisement

Xefe Suku Lahane Osidentál, Romano Naténcio Rodrigues Pereira hateten komunidade iha suku ne’e enfrenta problema bee-moos hanesan mós ho suku sira seluk iha kapitál Dili tanba ne’e husu atu autoridade kompetente iha seriedade hodi rezolve.

Iha Suku Lahane Osidentál, Aldeia Teka laran de’it mak uza bee-moos hosi BTL,E.P, enkuantu aldeia seluk iha suku Lahane Osidentál uza kanalizasaun tempu Indonézia nian no oras-ne’e kuaze aat hotu, tanba la iha manutensaun hosi parte kompetente.

 Situasaun ne’e obriga komunidade sira iha aldeia lima (5) hanesan Paiol, Bedois Gomes Araujo, Ai Nitas Hun no Ospitál Militár susar ba bee-moos inklui aldeia tolu seluk ne’ebé enfrenta situasaun hanesan.

Suku Lahane Osidentál iha aldeia 11 hanesan Ai Nitas Hun, Bedois, Bela-Vista, Care Laran, Correio, Gomes Araújo, Ospitál Militár, Mota Ulun, Paiol, Rai Cuac, Teca Hudi Laran ho totál uma-ka’in 1.446 no populasaun hamutuk 8.162.

Governu Seidauk iha Kapasidade Prodús Bee-Moos

Advertisement

Prezidente Komisaun E, Abel Pires. Foto/Hatutan.com.

Parlamentu Nasionál (PN) liu hosi Komisaun E ne’ebé trata Asuntu Infraestrutura, konsidera katak, Governu seidauk iha kapasidade atu halo produsaun ba bee-moos hodi kanaliza ba komunidade, tanba liuhosi diskusaun téknika ne’ebé Komisaun E halo ho peritu sira, katak, Timor-Leste nia bee iha rai okos sei barak, maibé problema ida mak oinsá atu prodús.

Prezidente Komisaun E, Abel Pires, hateten, Governu foti ona medida lubuk ida nu’udár esforsu atu hadi’a servisu bee-moos ba iha sidade.

Hosi esforsu sira-ne’e, ida mak oras ne’e, Governu transforma ona Diresaun Jerál Água no Saneamentu, ba kompañia estatál Bee Timor-Leste, Empreza Públika  (BTL, E.P).

“Ami halo diskusaun ho peritu balun, sira dehan katak, bee ninia kuantidade iha rai okos ne’e, natoon hela. Ita nia kestaun mak oinsá atu prodús, ke’e, depois kanaliza ba iha ne’ebá,” Abel Pires hateten ba Hatutan.com iha PN.

Problema seluk tán iha asuntu bee-moos maka komunidade iha Díli ninia kanalizasaun kona-bá bee-moos barak loos, tanba iha tempu Portugés mós sei iha, Indonézia nian mós sei iha, iha tempu UNTAET nian mós halo, no to’o fali Timor ukun-aan mós Governu halo.

“Ne’ebé ita lahatene komunidade ida ne’e, uza  kanalizasaun ida ne’ebé. Tanba ne’e, ha’u hanoin tenke komesa hosi ne’ebá. Ha’u hanoin BTL iha ona planu ba ida-ne’e, espera katak iha tempu besik ne’e bele rezolve. Difisil liu fali eletrisidade, mais ita hotu hatene, bee ne’e direitu umanu, entaun tenke tenta atu rezolve ida-ne’e,” Deputadu Abel Pires, hateten.

Advertisement

Tuir kalkulasaun téknika hosi BTL katak, atu solusiona problema bee-moos iha territóriu TL tomak, dala-ruma sei presiza tán orsamentu hamutuk biliaun $1.3. Maibé, presiza hadi’a ho neineik, tinan lima ka sanulu mai, la’ós biliaun ida ne’e foti dala-ida, tanba osan boot no ida-ne’e difisil.

Deputadu Abel, halo komparasaun katak esforsu atu hadi’a problema bee-moos ba komunidade hotu, difisil liu ho eletrisidade. Tanba ne’e, presiza ho neineik, no Governu mós iha ona pasu balun ne’ebé mak komesa atu hadi’a.

To’o oras ne’e, Komisaun E PN la halo estudu tékniku ruma atu oinsá mak bele uza hodi kanaliza bee ba komunidade, tanba atu halo estudu ne’e, kabe ba BTL ho IPG (Instituto Geológia e Petróleo), no mós instituisaun barak tán mak atu halo peskiza ba asuntu ne’e. Maibé, hosi organizasaun internasionál JICA mós konfirma katak, fontes bee iha kapitál Díli sei sufisiente, problema iha kanalizasaun mak barak.

“Ne’ebé jestaun ne’e mak ita tenke hadi’a, no pasu tenke neineik,” Deputadu Abel Pires subliña tán.

Kona-bá solusaun atu rezolve problema bee-moos ba komuniddae sira iha área rurál, Abel Pires informa, iha sira nia relatóriu paresér ba orsamentu tinan 2022 nian, sira husu ba Governu atu aumenta tán orsamentu iha bee-moos nian, no sira mós halo duni ona proposta ba asuntu ne’e, ho valór orsamentu hamutuk millaun $8-resin.

Advertisement

Komisaun E mós komunika ona ho Ministru Administrasaun Estatál (MAE), atu bele aloka tán orsamentu ba asuntu bee-moos nian, liuhosi Programa Nasionál ba Dezenvolvimentu Suku (PNDS), nune’e bele foka ba suku sira hotu iha TL.

BTL,E.P Rekoñese Maioria Populasaun Seidauk Asesu Bee-Moos

BTL, E.P apoiu fornese bee-moos ba Komunidade Aldeia Fomento 2, Díli tamba bomba-bee Comoro A avaria, 14 Dezembru 2021. Foto/BTL,E.P

Governu liuhosi Ministériu Obras Públikas (MOP), Diresaun Bee Timor-Leste  Empreza Públika (BTL, E.P), rekoñese katak, durante ne’e, maioria populasaun iha Timor-Leste (TL) seidauk asesu bee-moos ho di’ak. 

Diretór Operasaun no Manutensaun Água no Saneamentu iha BTL,E.P, João de Piedade, hateten, problema bee-moos iha TL, liu-liu iha sidade Dili no mós sidade sira seluk sai hanesan dezafiu boot ba BTL,E.P

Dezafiu tanba BTL,E.P foin maka estabelese no foin mós maka atu halo instalasaun ba nia tékniku sira hodi destaka ba kada munisípiu. Prosesu rekrutamentu oras-ne’e la’o hela, balun asina ona kontratu, balun sei rekruta tán, no agora iha ona 2021 nia rohan.

“Ami mós iha limitasaun materiál, la’o hanesan ladún normál, tanba ita atravesa COVID-19. Entaun, ida ne’e hanesan dezafiu ida. Ita foin mak retender fali materiál sira ne’ebé atu atende ba sidade no mós ba territóriu tomak,” João de Piedade, hateten ba Hatutan.com.

Advertisement

Durante ne’e, BTL, E.P  simu proposta hosi tékniku sira iha munisípiu 11, la inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), tanba iha nia jestaun rasik, maibé BTL,E.P nafatin fó nia asisténsia téknika.

“Atu suporta  ami nia servisu ho efikásia no efisiénsia téknika ne’e maka sasán laiha. Entaun, ida-ne’e ita konsidera hanesan dezafiu. Iha tempu badak, tinan oin hanesan ne’e, kuandu sasán sira mai hotu, ita mellora neineik, ita bele hadi’a sistema sira ne’ebé durante ne’e hetan estragus,” João de Piedade, hateten.

Inundasaun iha loron 04 fulan-Abril liubá, BTL, E.P identifika sistema kanalizasaun bee, iha fatin balu mak hetan estragus, iha munisípiu sira no inklui Díli. Tanba ne’e, tékniku sira tenta hela hadi’a neineik atu populasaun sira bele asesu ba bee.

Kona-bá kanu tranzmisaun, iha sidade Díli, uza Sistema gravitasaun tolu. Ida maka, Sistema Comoro I, Sistema Bee Namauk no Sistema Nahek, ne’ebé lokaliza iha área Lahane Osidentál nian. Maibé, inundasaun liubá, halo estragus totál.

Atu rekupera fali estragu sira ne’e, daudaun ne’e Austrália ho Japaun sira, iha 23 fulan-Novembru ne’e, komesa halo ona estudu iha bee-matan sira, tanba molok ne’e,  Governu halo ona akordu ho nasaun rua ne’e, hodi hetan subsídiu, nune’e bele rezolve problema bee iha Díli.

Advertisement

Bee-matan ne’ebé oras ne’e tékniku sira halo hela estudu mak hanesan, tohu-metan mai to’o tranzmisaun sira ne’ebé uluk hetan estragus iha loron 04 fulan-Abril liubá. Iha Bee-Namauk tékniku sira hadi’a ona, nune’e mós parte Lahane Osidentál-Nahaek nian.

Labarik na’in–rua ajuda inan-aman ba kuru bee-moos. Foto EPA/ANTÓNIO DACIPARO

“Kanu sira hola tiha ona, agora sira hein de’it kontratu uitoan ida tan ba kompañia para sira hadi’a di’ak liután. Ita-boot hatene, iha Lahane Osidentál ne’e, iha bee-matan tolu. Ida mak Lacoto, ida mak Mutu-Dare nian, no ida maka Nahaek. Nahek mak la estraga, mais bee-matan rua ne’e estraga totál,” João de Piedade, informa.

Nia husu ba komunidade sira atu labele iha ligasaun ilegál. Kanaliza tenke padraun BTL.E.P nian, no mós tenke kontribui taxa ba Governu. Bainhira komunidade sira kontribui ona, sei bele mellora di’ak liután sustentabilidade bee iha Díli, no mós iha territóriu nasionál.

BTL,E.P halo ona retender ba kompañia sira atu bele sosa material bee nian hosi nasaun li’ur mai TL hodi hadi’a sistema kanalizasaun bee ba komunidade.

Planu BTL, E,P nian ne’ebé atu sosa tán material sira ne’e, bazeia ba pedidu hosi ekipa BTL iha munisípiu sira, liu-liu simu preokupasaun hosi komunidade sira nian, kona-bá bee-moos laiha.

Espetativa BTL nian maka, bainhira material sira ne’e to’o ona iha TL, ekipa tékniku sira uza hodi hadi’a sistema hotu. La’ós de’it iha urbana, maibé mós iha área rurál sira atu asesu bee ho di’ak.

Advertisement

BTL, E.P sei sosa tán kanu ho kuantidade hamutuk 1000-resin, tanba sei halo instalasaun hotu ba konsumidór bee sira iha TL.

Iha mós kanu bee nian balu ne’ebé mak apoia hosi JICA, no tuir planu iha fulan-Fevereiru 2022 sei to’o TL. Nune’e, mós doadór sira hosi Austrália mós, sosa tiha ona, kanu bee nian kuaze lolon 300, no oras ne’e iha ona armazén BTL nian.

Kanu sira-ne’e, sei prepara ba kanaliza bee-matan iha Lacoto, Mutu-Dare no Nahaek nian, no kanu sira-ne’e ho diámetru ida , iha polegada (ins) 8. Maibé, material sira -e’e sei la to’o,

Kanu hamutuk rihun 1 resin ne’ebé BTL, propoin atu sosa tán iha tinan oin 2022 ne’e, ho Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2021  nian ho montante hamutuk $900.000-resin. Maske tuir kalkulasaun ba nesesidade téknika nian atu rezolve total ne’e presiza osan boot.

Diretór Operasaun no Manutensaun bee, informa, iha OJE hamutuk millaun $17 ne’ebé, propoin iha tinan oin 2022, verba balu sei utiliza hodi sosa sasán, balu hahú ba projetu foun sira. Maibé, antes ne’e, BTL, aloka osan hamutuk millaun $10 hodi uza ba de’it sasán hodi dezloka ba munisípiu sira, tanba iha ona planu atu melloramentu sistema bee iha área rurál.

Advertisement

Baze Legál Kontrola Dada Bee Ilegál

Ekipa tékniku Diresaun O&M BTL, E.P hatún ona bomba bee foun Iha estasaun bomba Cendana-Becora Díli. Iha tempo badak sei abastese bee-moos ba komunidade iha área Suku Camea, Becora, Díli, 11 Novembru 2021. Foto/BTL,E.P

Bainhira DGAS transforma ba BTL, E.P  baze legál ne’ebé uza hodi kontrola no regula konsumidór bee ne’ebé dala ilegál, bazeia ba lei númeru 04/2004, kona-bá abastesimentu. Nune’e,  oras ne’e mós lejizladór sira haree hela atu kria tán regulamentu interna ida ba BTL, E.P, atu sai  forsa liután, liu-liu atu aplika sansaun  komunidade sira.

“Bainhira iha tempu DGAS, aplikasaun lei ne’e ba sidadaun sira ladún ho másimu, entaun BTL mós kuandu estabelese ona, ita mós rekruta unidade legál ida, atu tenke haree ida ne’e. maibé la signifika ami mesak de’it, ida ne’e kabe mós ba instituisaun Autoridade Nasional Água e Saneamentu (ANAS), sira nia servisu mak atu haree buat sira ne’e hotu,” nia hateten.

Tuir estudu tékniku BTL, E.P nian solusaun ida adekuadu liu, hodi rezolve problema bee ba komunidade sira tenke halo uluk estudu ida, liu-liu kria dezeñu detalladu foun ba sidade, atu bele halo hafoun fali sistema kanalizasaun bee ba komunidade.

Dezeñu detalladu ida ne’e, iha kapitál Dili nian remata ona, no oras ne’e la’o hela iha Manufahi, Baucau, Lautem, no Viqueque. Nune’e mós estudu planu mestre ba Ermera, Aileu, Bobonaro, Covalima, kompañia sira halo hela estudu.

Iha proposta orsamentu jerál estadu ba tinan 2022 nian, ne’ebé aloka ba iha setór bee nian, iha BTL, E.P, ho montante hamutuk millaun $17, maibé orsamentu ida ne’e rasik la sufisiente, tanba asuntu bee-moos, governu presiza halo investimentu ida-boot.

Advertisement

Munisípiu Tolu Uza  Metru-Kontadór

Metru-kontadór mak sistema bee modern ida ne’ebé tékniku sira halo montajen ba iha komunidade sira kada uma-kain, hodi kontrola bee no uza bee tuir nesesidade. Sistema ida-ne’e regula hosi governu TL, liu-liu BTL, E.P atu bele kontrola sidadaun sira kanaliza bee no uza bee tuir padraun BTL nian.

Dadus husi BTL,E.P durante ne’e, munisípiu tolu hanesan, Manatuto, Bobonaro ho Covalima  mak komunidade balu uza ona metru-kontadór no kada fulan selu taxa ba Estadu. Maibé, iha Covalima rasik, to’o oras ne’e, seidauk asesu bee-moos ho di’ak.

Relatóriu husi BTL,E.P hatudu mós katak Munisípiu Bobonaro no Manatuto kada  fulan kontribui ona $10.000 to’o $12.000 liuhusi konsumidór bee-moos sira.  infelizmente, ho inundasaun iha loron 04 fulan-Abril liubá, estraga tiha kanalizasaun balu iha Manatuto, no oras ne’e iha hela prosesu tenderizasaun hodi halo melloramentu ba sistema ne’ebé  uluk Xineza sira administra, liuhosi grande ADB fó ba TL.

“Ita estabelese bomba, maibé bee la to’o, entaun kuaze 12 mill pesoa, ka 20 mill metru-kontadór, hosi 80% tun ba 50%, entaun problema boot tanba bee laiha,” nia hateten.

Advertisement

Metru-kontadór ne’ebé instala ona iha Manatuto, kuaje rihun 15 liu, ho família hamutuk rihun 10. Maibé, daudaun ne’e tun ona ba família uma-kain rihun ualu  mak asesu bee uza metru-kontadór.

Iha Bobonaro, família kuaze rihun 6 to’o rihun 7 mak instala, no iha Díli, monta ona metru-kontadór hamutuk rihun 15 ba família sira iha kada uma-kain.

“Ita-boot hatene, sidade Díli ne’e kuaze 250 populasaun. Sé ba Xefe família karik, ita hetan 20 mill, maibé ita foin maka xefe familia 10.000. Entaun parte sorin, ema uza bee ho avontade. Ema ne’ebé la kontribui sentavu ida ba bee ne’e maka estraga bee barak liu. Ema ne’ebé kontribui hela kada fulan, mai selu, sira kalma hela,” diretór João de Piedade hateten.

Kona-bá komunidade sira ne’ebé durante dada bee uza sanyo, BTL,E.P kompromete ona katak, iha sidade Díli, primeiru, tenke hakotu ligasaun ilegál. Segundu, kontrola likidés ka kanu-kuak, tanba ligasaun ilegál. Terseiru, kontrola ema labele uza dap ka sanyo  no tenke tuir padraun.

 2025-2030 Sei Instala Hotu Metru-Kontadór

Advertisement

Metru-Kontadór ba konsumidór sira BTL.E.P. Foto/BTL,E.P

Atu eduka komunidade sira bele konsumu bee ho di’ak, no utiliza tuir nesesidade no padraun BTL, maka BTL,E.P planeia ona atu iha tinan 2025 to’o 2030 sei instala hotu sistema kontrola bee ka metru-kontadór iha kada uma-kain.

“Ami nia alvu maka iha 2025 to’o 2030, iha Dili ami tenke instala hotu District Metteran Area (DMA) ne’e kada zona, para ami monta metru-kontadór ba ita nia inan-aman sira sei selu, kada uma-kain,” João de Piedade afirma tan.

Métodu instalasaun ba sistema ne’e, tuir kategoria sira mak hanesan, Uma-kain doméstika ka sosiál, katak  ema ne’ebé riku ka loke loja sira. Uma-kain vulneravel karik, selu oinsá, tanba define ona iha polítika BTL, E.P  nian.

“Ita nia inan-aman sira ne’ebé mak durante ne’e asesu bee hosi BTL, di’ak liu mai rejistu, para tékniku sira ba haree, halo ligasaun tuir padraun. Labele ida-idak ba liga ninian, depois halo konfuzaun iha distribuisaun ba sistema, no ema balu la hetan. Ikus liu, husu ba ita nia inan-aman sira labele ligasaun ilegál, tanba ida-ne’e kontribui 80% bee lakon iha rai okos de’it,” João de Piedade, fó hanoin tán.

Jornalista: Rogério Pereira/Vito Salvadór

 

Advertisement

 

Dili

APC Sei Instala Postu Bombeiru Hitu iha Área Protejida Sira no Rekruta Kadete Na’in-146

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli-Ministériu Interiór liuhosi Autoridade Protesaun Sívil (APC-sigla portugés) sei instala ka estabelese tán postu bombeiru hamutuk hitu (7) bá iha área protejida sira iha territóriu nasionál, nune’e bainhira mosu inséndiu ruma, membru sira bele responde no kombate.

(more…)

Kontinua Le'e

Dili

Uma-Kain 40 iha Bidau Santa-Ana Ne’ebé Hetan Evikasaun Seidauk Simu Indenizasaun

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli – Uma-kain 40 ne’ebé hetan evokasaun obrigatóriu hosi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) iha Suku Bida Santa-Ana, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisípiu Díli, seidauk hetan indenizasaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Dili

Konstrusaun Edifísiu TJPID Hela Porsentu Ida

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli- Prosesu konstrusaun bá edifísiu Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID)  hela de’it porsentu ida no tama ona bá faze finishing.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending