Hatutan.com, (04 Marsu 2022), Díli-Timoroan na’in-89 sai vítima ba mensajen falsa husi ema deskoñesidu liuhusi WhatsApp no Facebook.

Mensajen Falsa liuhusi WhatsApp habosok Timoroan hodi haruka osan. Foto/Repro
Posivel sei iha vítima barak liután husi númeru vítima timoroan ne’ebé arrola ka rejistu husi Polícia Científica e de Investigação Criminal (PCIC) ne’e, tanba mensajen sira lia-bosok kona-bá sorteiu manan osan liuhusi WhatsApp ho Facebook.
Daudaun ne’e PCIC rejistu kazu 89 kompostu husi kazu ativu 76 no kazu 13 identifikadu liuhusi krime burla ka habosok ne’ebé akontese iha media social liu husi modus operandi tolu.
Husi númeru refere maioria involve autór sidadaun Indonéziu iha Indonézia ne’ebé haruka mensajen husi WhatsApp ho mensajen Facebook kona-bá manan prémiu fantástiku (osan ho valor boot) ka karreta.
PCIC mós rejistu Timoroan balun sai vítima ba mensajen bosok husi ema balun kona-bá predisaun númeru jogu lotaria popular (SDSB/Sumbnagan Dana Sosial Berhadiah).
Timoroan balun mós sai vítima ba publisidade kona-bá fa’an motoriza no sasán eletróniku ho folin ne’ebé baratu, no modus operandi ne’ebé uza hodi halo estorsaun liuhusi dalan utiliza fotografia feto ka mane ne’ebé fizikamente atrativu iha média sosiál, ne’ebé ikus mai hahú ho konversa vulgár ka pornográfiku hodi atrai vítima hodi hatudu isin lolon ka órgaun vital sira no bainhira vítima simu vídeo call hosi autór sei grava no halo editasaun ba Vídeo ka imajen ne’ebé nia grava ona ikus mai sei manda fila fali vídeo ka imajen refere ba vítima hodi hata’uk no husu atu manda osan ruma.
“Ikus liu modus operandi liu husi krime ezebenismu seksuál ne’ebé akontese liu husi media sosiál hodi hatudu órgaun vital ba labarik feto, maibé PCIC mós halo identifikasaun ba kanál YouTube ida ne’ebé uza modus operáriu ne’e,” Xefe Investigadór PCIC, Mario Tavares, informa ba Hatutan.com iha ninia knar fatin, Caicoli, Dili, Sesta (04/03/2022).
Asaun ne’ebé PCIC foti maka husu taka account ne’e, karik involve autór timoroan maka sei hato’o ba Ministériu Públiku no prosesu kontinua lao, maibé dalaruma mós to’o de’it iha PCIC liga ho kazu burla ka habosok hodi hetan osan, tanba ne’e bainhira autór hakarak devolve fali prejuizu vítima nian liga ho osan.

Xefe Investigadór PCIC, Mario Tavares. Foto/Hatutan.com
Mario Tavares esplika, krime ne’e akontese liuhusi kompartisipasaun ema nain rua nian liuhusi media sosiál, no fo prejuizu ba vítima liu-liu osan no dignidade.
“Ba oin iha mós prevensaun ne’e liuhusi dalan halo pakote lejizlativa ne’ebé daudaun ami prepara hodi lori ba Parlamentu Nasional (PN) no liu husi ami nia pájina apela ba komunidade sira atu ignora karik lá koñese no presiza halo konfirmasaun antes fiár,” Mario Tavares hateten.
PCIC husu ba Governu atu aselera lalais lei Cybercrime hodi fasilita servisu PCIC hodi responde ba situasaun refere.
Mensajen balun haruka husi WhatsApp hanesan tuir mai ne’e;
INFO RESMI
Kapada ibu/Yth;
Kami meminta ma’af karena tidak sempat menghubungi Anda untuk menyampaikan perihal bahwa numer WhatsApp yang anda gunakan terlah terpilih mendapatkan hadiah senilai $10,000 USD
Dari (PT PERTAMINA)Tahun (2022) Untuk Warga Timor Leste
Untuk mengaktifkan hadiah yang anda terima hari PERTAMINA silahkan laingsung hubungi WhatsAppdi bawah ini..
+6282195130325
Bpk.Yogya Pretama (notaris Bank Indonesia)
Alamat: Jl. Medan Merdeka Barat No.3 Jakarta Pusat 10110.
Informasaun ne’ebé Hatutan.com hetan ho fontes balun ne’ebé simu mensajen ne’e katak nia parte konsege pasa mensajen liuhusi WhatsApp ho númeru ne’ebé haruka mai.
“Iha ami nia mensajen ba malu ne’e, ema refere husu uluk atu osan ne’e haruka liuhusi ajénsia Western Union ka liuhusi konta bankária ruma. Nune’e, ha’u dehan haruka de’it husi Western Union no nia husu tan se nune’e fó identidade kompletu no diresaun klaru,” haktuir fontes ne’ebé iha esperiénsia simu mensajen WhatsApp husi ema anónimu ho númeru telefone Indonézia nian.
Fontes ne’ebé lakohi publika nia identidade ne’e hatutan, bainhira nia haruka tiha naran kompletu ho diresaun hela fatin nian. Ema ho númeru refere WhatsApp hikas mai husu kedas osan administrasaun ho valor $150.00 nudár prosedura administrasaun.
“Tempu ne’ebá ha’u dehan ba ema ne’e katak tanba ha’u hetan prémiu ho valor $10,000.00 bele ko’a osan ne’e de’it atu bele fasilita administrasaun tranferesnai nian. Maibé ema ne’e dehan la bele no tenke haruka kedas $150.00 para sira bele prosesa. Ne’ebé ha’u responde fali ba dehan, ita-boot bosok ten no halo hoax. Husi ne’e kedas ema ne’e la mensajen mai ha’u to’o agora,” fontes ne’e konta tuir nia istória rasik.
Jornalista: Carmelita Isaac