Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Felizberto Prioritiza Reforma Ekonómika ho Justisa

Published

on

Hatutan.com, (15 Marsu 2022), Díli—Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ho númeru sorteiu 15, Felizberto Duarte Araújo sei fó prioridade ba programa rua mak hanesan, reforma iha seitór ekonómika, ho Justisa, bainhira eleitu nu’udár Prezidente Repúblika periúdu 2022 to’o 2027.

Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ho númeru sorteiu 15, Felizberto Duarte Araújo. Foto Espesiál.

Programa Reforma Ekonómika, nakfahe ba programa hamutuk 10, no programa dahuluk nian, sei  hari’i mós programa ida kona-bá kréditu ba eskola sira. Sidadaun Timor oan hotu iha direitu hetan kréditu atu kontinua sira nia eskola.

Notisia iha Relasaun:Rogério Lobato Promete Fó Atensaun ba Joven Servisu iha Estranjeiru

“Estadu selu hotu kustu propinas no sei fó tán osan natón ba han, hemu, aluga kóst, internet, telemóvel, transporte, livru ba kada estudante kada fulan. Bainhira eskola hotu ona no servisu ona mak sira foin bele selu fali,” Hatutan.com, sita kompromísiu polítika Felizberto Duarte nian iha brosura ne’ebé kandidatu uza durante kampaña eleisaun nian.

Advertisement

Governu mós iha obrigasaun tenke buka servisu ba estudante sira atu garante sira bele selu fali kréditu ne’e no Timor-oan seluk mós bele nafatin hetan kréditu hodi ba kontinua eskola.

Programa ida-ne’e sei benefisia mós povu tomak inklui membru sira iha FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

Daruak, sei estabelese presu minímu ba produtu nasionál ne’ebé iha poténsia ba esportasaun hanesan kafé. Tanba tuir kandidatu nia haree katak, durante tinan 21 ona seidauk iha présu mínimu ba kafé no ida-ne’e prezudika agrikultór sira, tanba sira-nia kafé iha présu ki’ik liu no esportadór sira fa’an kafé ba iha rai-liur hodi hetan lukru ne’ebé boot tebes.

Iha programa datoluk, présu kafé kilograma ida menus hosi $2, maibé iha estranjeiru kafé Timor fa’an iha xikara ida kompostu ho kafé musan 3 ka 4 ho presu $5 ka liu tán.

“Povu Ermera no munisipiu seluk fa’an kafé tinan ba tinan sei ki’ak nafatin hanesan mós povu iha munisípiu seluk.  Tanba ne’e, presiza estabelese presu mínimu ba produtu nasionál liuhosi halo lei,” subliña.

Advertisement

Ba dahaat nian, sei servisu hamutuk ho Governu, embaixada no misaun diplomátika sira iha Timor-Leste no iha estranjeiru hodi lori nafatin investór estranjeiru sira atu bele kria empregu ba Timor-oan hotu.

Kandidatu PR independente ne’e, fó ezemplu katak, fábrika Heineken ne’ebé prodús bebidas iha área Hera, ne’ebé hari’i iha 2015 investe millaun $45, bainhira Felizberto asume knaar nu’udár Prezidente Ajénsia Espesializada Investimentu (AEI).

Iha programa da-lima, kandidatu PR ne’e sei estabelese kuota ka hapara importasaun ba produtu sira ne’ebé mak povu Timor-Leste prodús ona hanesan hapara ka hemenus importasaun manu no produtu agríkola seluk tán.

Tanba tuir nia haree katak, durante ne’e Timoroan haki’ak hela manu, maibé manu kontentór ba kontentór nafatin tama mai rai laran.

Ba da-neen, sei estabelese lei atu obriga Governu selu multa bainhira tarde halo pagamentu ba emprezáriu sira.

Advertisement

Governu labele deve emprezáriu sira hodi dada naruk to’o tinan barak mak foin selu emprezáriu sira-nia direitu. Tuir nia, bainhira laiha lei ruma hodi regula ida-ne’e, emprezáriu sira sei la dezenvolve.

Programa ba dahitu nian, Felisberto sei hari’i Banku Dezenvolvimentu Nasionál ida, nune’e projetu hotu Governu nian Timoroan sira bele kaer nomós bele halo rasik investimentu ne’ebé boot iha área oi-oin.

Iha 2014, Kandidatu PR Felizberto rasik ko’alia ho parseiru internasionál sira hodi harii Banku Dezenvolvimentu Nasionál, dezeñu kompletu, osan konstrusaun kompletu hodi hari’i banku refere iha Palásiu Prezidente nia kotuk, maibé bainhira iha mudansa Governu, Banku ne’e lakon tiha de’it no nunka hari’i to’o agora.  

Ba programa da-ualu, sei estabelese lei konkorrensia (Undang-Undang Persaingan Sehat) hodi evita ekonómia TL nian ema ida ka rua de’it mak bele totál. Signifika, iha setór ekonomia hotu-hotu ema ida de’it mak kontrola.

Programa ba da-sia, sei hari’i mós merkadu finanseiru ida, atu posibilita ema barak bele hetan oportunidade hodi halo investimentu hanesan ezemplu, Banku BNCTL, atualmente Governu nian, maibé iha futuru 49% saham hosi BNCTL bele fa’an ba públiku no kada sidadaun iha direitu ba sosa saham ne’e no sai na’in ba banku BNCTL.

Advertisement

Programa ba da-sanulu, sei hari’i sentru ba matenek na’in sira atu bele akumula ekonomista no matenek sira hodi halo estudu kustu no benefísiu ba programa no lejizlasaun sira husi Governu atu asegura katak desizaun hotu tenke iha maior benefisiu ba povu.

Programa Reforma Justisa

Iha programa ne’e, kualkér ema ne’ebé hakarak sai juiz, prokuradór, inspetór-jerál, no Provedória dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), labele mete polítika durante tinan 5 ka 10 antes aplika ba vaga ba pozisaun hirak mak temi iha leten.

Nune’e mós, instituisaun seluk tán ne’ebé ligadu ho asuntu justisa ninian. Tanba ne’e, presiza iha lei ida hodi asegura katak autór justisa sira foti desizaun labele bazeia ba interese polítika.

La’ós ne’e de’it, reformasaun ba setór justisa ne’e, sei reforma mós lei ne’ebé ligadu ho estatutu funsaun públika nian.

Advertisement

Revoga ka hasai artigu ne’ebé permite hasai funsionáriu públiku hosi sira-nia kargu bazeia ba polítika. Bainhira funsionáriu sira aplika ba kargu xefia liuhosi teste pur-méritu, labele hasai bazeia ba desizaun polítika.

Sei estabele prinsipiu de não regressão katak Prinsipiu Labele Fila Fali ba Kotuk, iha direitu ambientál Hukum Lingkungan Hidup. Prinsipiu ida-ne’e asegura katak Governu futuru labele halo lei ne’ebé mak bele permite fali impaktu negativu hasoru ambiente bainhira Governu atuál halo ona lei hodi proteze ambiente. Bandu revoga lei ne’ebé proteje ona ambiente hodi prejudika fali ambiente iha futuru.

Iha tinan sanulu liubá, Felizberto hatama ona Embaixadór Timor-Leste nian, ba Nasaun Unidas, tanba komete krime korrupsaun, na’ok osan no nia kondena ona iha Tribunál Distritál Díli (TDD) ho pena prizaun tinan 2 no fulan 6. Nia tenke selu fali osan Estadu nian por volta $50.000.

Molok ne’e, nia lori tiha ona investidór estranjeiru hanesan Heineken hodi hari’i fábrika iha área Hera no fó ona emprégu ba ema rihun ba rihun, kios no mós loja sira bele fa’an sira nia produtu no fó moris ba ema atuas ba atus.

Felizberto Duarte lisensiadu iha Bankária no Finanseiru iha Austrália, Pos Graduasaun iha Jestaun Organizasionál hosi Inglaterra, Mestradu iha Polítika Públika hosi Korreia do Sul, no Pos-Graduasaun iha Direitu Konstitusionál, Administrasaun no Tributária hosi Brazil.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Membru PN Levanta iha Plenária Kona-bá Gafañotu Atake Hare no Batar iha Raimea

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál hosi  Bankada CNRT, Saul Salvador, liuhosi sesaun plenaria PN, Tersa (23/04/2024),  aprezenta preokupasaun agrikultór sira   Suku Raimea, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima, kona-bá fenómenu peste gafañotu atake hare ho batar sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Bankada FRETILIN Solidariza Komunidade Ne’ebé Hetan Eviksaun

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) liu hosi deklarasaun politika hato’o solidariedade bá vitima eviksaun ne’ebé okupa espasu públiku iha Ai-mutin, Merkadu Comoro, Bidau Sengol, Bidau Santa Ana no Ai-tarak laran, ne’ebé halo hosi Sekretáriu Estadu Assuntu Toponímia Organisazaun Urbana (SEATEOU).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending