Connect with us

Polítika

Felizberto Prioritiza Reforma Ekonómika ho Justisa

Published

on

Hatutan.com, (15 Marsu 2022), Díli—Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ho númeru sorteiu 15, Felizberto Duarte Araújo sei fó prioridade ba programa rua mak hanesan, reforma iha seitór ekonómika, ho Justisa, bainhira eleitu nu’udár Prezidente Repúblika periúdu 2022 to’o 2027.

Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ho númeru sorteiu 15, Felizberto Duarte Araújo. Foto Espesiál.

Programa Reforma Ekonómika, nakfahe ba programa hamutuk 10, no programa dahuluk nian, sei  hari’i mós programa ida kona-bá kréditu ba eskola sira. Sidadaun Timor oan hotu iha direitu hetan kréditu atu kontinua sira nia eskola.

Notisia iha Relasaun:Rogério Lobato Promete Fó Atensaun ba Joven Servisu iha Estranjeiru

“Estadu selu hotu kustu propinas no sei fó tán osan natón ba han, hemu, aluga kóst, internet, telemóvel, transporte, livru ba kada estudante kada fulan. Bainhira eskola hotu ona no servisu ona mak sira foin bele selu fali,” Hatutan.com, sita kompromísiu polítika Felizberto Duarte nian iha brosura ne’ebé kandidatu uza durante kampaña eleisaun nian.

Advertisement

Governu mós iha obrigasaun tenke buka servisu ba estudante sira atu garante sira bele selu fali kréditu ne’e no Timor-oan seluk mós bele nafatin hetan kréditu hodi ba kontinua eskola.

Programa ida-ne’e sei benefisia mós povu tomak inklui membru sira iha FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

Daruak, sei estabelese presu minímu ba produtu nasionál ne’ebé iha poténsia ba esportasaun hanesan kafé. Tanba tuir kandidatu nia haree katak, durante tinan 21 ona seidauk iha présu mínimu ba kafé no ida-ne’e prezudika agrikultór sira, tanba sira-nia kafé iha présu ki’ik liu no esportadór sira fa’an kafé ba iha rai-liur hodi hetan lukru ne’ebé boot tebes.

Iha programa datoluk, présu kafé kilograma ida menus hosi $2, maibé iha estranjeiru kafé Timor fa’an iha xikara ida kompostu ho kafé musan 3 ka 4 ho presu $5 ka liu tán.

“Povu Ermera no munisipiu seluk fa’an kafé tinan ba tinan sei ki’ak nafatin hanesan mós povu iha munisípiu seluk.  Tanba ne’e, presiza estabelese presu mínimu ba produtu nasionál liuhosi halo lei,” subliña.

Advertisement

Ba dahaat nian, sei servisu hamutuk ho Governu, embaixada no misaun diplomátika sira iha Timor-Leste no iha estranjeiru hodi lori nafatin investór estranjeiru sira atu bele kria empregu ba Timor-oan hotu.

Kandidatu PR independente ne’e, fó ezemplu katak, fábrika Heineken ne’ebé prodús bebidas iha área Hera, ne’ebé hari’i iha 2015 investe millaun $45, bainhira Felizberto asume knaar nu’udár Prezidente Ajénsia Espesializada Investimentu (AEI).

Iha programa da-lima, kandidatu PR ne’e sei estabelese kuota ka hapara importasaun ba produtu sira ne’ebé mak povu Timor-Leste prodús ona hanesan hapara ka hemenus importasaun manu no produtu agríkola seluk tán.

Tanba tuir nia haree katak, durante ne’e Timoroan haki’ak hela manu, maibé manu kontentór ba kontentór nafatin tama mai rai laran.

Ba da-neen, sei estabelese lei atu obriga Governu selu multa bainhira tarde halo pagamentu ba emprezáriu sira.

Advertisement

Governu labele deve emprezáriu sira hodi dada naruk to’o tinan barak mak foin selu emprezáriu sira-nia direitu. Tuir nia, bainhira laiha lei ruma hodi regula ida-ne’e, emprezáriu sira sei la dezenvolve.

Programa ba dahitu nian, Felisberto sei hari’i Banku Dezenvolvimentu Nasionál ida, nune’e projetu hotu Governu nian Timoroan sira bele kaer nomós bele halo rasik investimentu ne’ebé boot iha área oi-oin.

Iha 2014, Kandidatu PR Felizberto rasik ko’alia ho parseiru internasionál sira hodi harii Banku Dezenvolvimentu Nasionál, dezeñu kompletu, osan konstrusaun kompletu hodi hari’i banku refere iha Palásiu Prezidente nia kotuk, maibé bainhira iha mudansa Governu, Banku ne’e lakon tiha de’it no nunka hari’i to’o agora.  

Ba programa da-ualu, sei estabelese lei konkorrensia (Undang-Undang Persaingan Sehat) hodi evita ekonómia TL nian ema ida ka rua de’it mak bele totál. Signifika, iha setór ekonomia hotu-hotu ema ida de’it mak kontrola.

Programa ba da-sia, sei hari’i mós merkadu finanseiru ida, atu posibilita ema barak bele hetan oportunidade hodi halo investimentu hanesan ezemplu, Banku BNCTL, atualmente Governu nian, maibé iha futuru 49% saham hosi BNCTL bele fa’an ba públiku no kada sidadaun iha direitu ba sosa saham ne’e no sai na’in ba banku BNCTL.

Advertisement

Programa ba da-sanulu, sei hari’i sentru ba matenek na’in sira atu bele akumula ekonomista no matenek sira hodi halo estudu kustu no benefísiu ba programa no lejizlasaun sira husi Governu atu asegura katak desizaun hotu tenke iha maior benefisiu ba povu.

Programa Reforma Justisa

Iha programa ne’e, kualkér ema ne’ebé hakarak sai juiz, prokuradór, inspetór-jerál, no Provedória dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), labele mete polítika durante tinan 5 ka 10 antes aplika ba vaga ba pozisaun hirak mak temi iha leten.

Nune’e mós, instituisaun seluk tán ne’ebé ligadu ho asuntu justisa ninian. Tanba ne’e, presiza iha lei ida hodi asegura katak autór justisa sira foti desizaun labele bazeia ba interese polítika.

La’ós ne’e de’it, reformasaun ba setór justisa ne’e, sei reforma mós lei ne’ebé ligadu ho estatutu funsaun públika nian.

Advertisement

Revoga ka hasai artigu ne’ebé permite hasai funsionáriu públiku hosi sira-nia kargu bazeia ba polítika. Bainhira funsionáriu sira aplika ba kargu xefia liuhosi teste pur-méritu, labele hasai bazeia ba desizaun polítika.

Sei estabele prinsipiu de não regressão katak Prinsipiu Labele Fila Fali ba Kotuk, iha direitu ambientál Hukum Lingkungan Hidup. Prinsipiu ida-ne’e asegura katak Governu futuru labele halo lei ne’ebé mak bele permite fali impaktu negativu hasoru ambiente bainhira Governu atuál halo ona lei hodi proteze ambiente. Bandu revoga lei ne’ebé proteje ona ambiente hodi prejudika fali ambiente iha futuru.

Iha tinan sanulu liubá, Felizberto hatama ona Embaixadór Timor-Leste nian, ba Nasaun Unidas, tanba komete krime korrupsaun, na’ok osan no nia kondena ona iha Tribunál Distritál Díli (TDD) ho pena prizaun tinan 2 no fulan 6. Nia tenke selu fali osan Estadu nian por volta $50.000.

Molok ne’e, nia lori tiha ona investidór estranjeiru hanesan Heineken hodi hari’i fábrika iha área Hera no fó ona emprégu ba ema rihun ba rihun, kios no mós loja sira bele fa’an sira nia produtu no fó moris ba ema atuas ba atus.

Felizberto Duarte lisensiadu iha Bankária no Finanseiru iha Austrália, Pos Graduasaun iha Jestaun Organizasionál hosi Inglaterra, Mestradu iha Polítika Públika hosi Korreia do Sul, no Pos-Graduasaun iha Direitu Konstitusionál, Administrasaun no Tributária hosi Brazil.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Opozisaun kestiona prioridade orsamentu sira kontinua konsentra de’it ba setór petroliferu

Published

on

By

Jornalista: Felix Fernandes

(more…)

Continue Reading

Polítika

FRETILIN Kestiona no Duvida, Sé Mak Benefisiáriu Direta OJE 2027

Published

on

By

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Programa Uma Dignu Avansa, Uma 25 Prontu atu Inaugura

Published

on

By

Hatutan.com (15 Outubro 2026), Díli-Governu sei halo inaugurasaun ba uma dignu hamutuk 25 iha munisípiu Manatuto, Postu Administrativu Natarbora, no Munisípiu Manufahi postu administrativu Fatuberliu, nu’udar parte husi programa uma dignu ne’ebé sei kontinua dezenvolve iha munisípiu sira seluk.

Inaugurasaun ne’e sei fó prioridade ba uma sira ne’ebé konstrusaun kompletu ona no prontu atu hetan utilizasaun husi família benefisiária, atu nune’e sira bele hahú hela iha uma foun ne’ebé seguru no dignu.

“Iha loron 22 agora ne’e ita sei halo inaugurasaun ba uma dignu primeiru iha Fatuberliu no depois tuir mai sei iha Natarbora, no restu ne’e sei iha prosesu, uma sira ne’ebé atu inaugura ne’e tenki prontu 100%. Ita tenki inaugura ona uma ne’e para ema bele hela ona, lae hein fali uma ne’ebé mak seidauk hotu dala ruma ema labele hela lalais, uma ne’ebé kompletu los ona mak iha Fatuberliu, dau-daun ne’e iha uma 25 mak ita sei halo inaugurasaun,” Dehan Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ba Hatutan.com iha Ministérii Finansas, Aitarak-laran, Kuarta14/10/2026.

Iha faze tuir mai, iha mós planu atu halo estudu kona-ba konstrusaun uma tanba sei halo uma ho vertikál.

Advertisement

Programa uma dignu ne’e sai parte husi prioridade iha planu ministériu, depois durante tinan 20 independénsia, Governu fó atensaun bo’ot ba infraestrutura bázika, hanesan estrada, eletrisidade no bee-moos.

Agora, Governu hakarak aumenta investimentu iha setór uma, liu-liu atu garante katak juventude ho idade 18 ba leten bele asesu ba uma dignu.

“Ita iha moto katak ha’u nia uma mak ha’u nia moris mak sai nu’udar mensajen prinsipál husi programa ne’e. Uma la’ós de’it fatin atu hela, maibé mós símbolu dignidade, seguransa no estabilidade ba moris família ida,” Hatete Vise-Primeiru-Ministru

Programa ne’e sei kontinua to’o responde ba nesesidade populasaun, tanba iha konstituisaun hatete katak sidadaun hotu-hotu iha direitu atu asesu ba uma ne’ebé dignu no apropriadu.

Além husi fornese uma ne’e integra mós ho atividade ekonómika no dezenvolvimentu rurál, atu ajuda família benefisiária hasa’e rendimentu no hadi’a sira-nia kondisaun moris.

Advertisement

“Uma dignu ne’e integra mós ho oinsá mak atu hamenus kiak tanba ne’e mak ita integra ho atividade ekonomika, dezenbolvimentu rurál sei fasilita oinsá para sira bele iha rendimentu, tanba uma dignu sira ne’e sei selu la’os gratuita, selu mais kuandu nia rendimentu ne’e to’o ona $500 ba leten, katak tenki hadia nia ekonomia para ita halo uma nia dihnu iha laran tanba nia ekonomia komesa iha ona para bele halo manutensaun ba uma no bele iha sustentabilidade,” Assanami informa

Programa uma dignu ne’e mós sei liga ho edukasaun, liuhusi AHHA Education, ne’ebé sei oferese kursu lian Inglés no Portugés gratuitu ba labarik sira husi família benefisiária.

Além ne’e, kondisaun edukasaun no asesu ba eskola ne’ebé di’ak sei sai parte importante atu prepara labarik sira ba futuru, no ajuda sira iha oportunidade atu dezenvolve an no kontribui ba família no sosiedade.

“Konstrusaun uma ne’e tekniku sira hare’e katak maximu tau iha $40.000 mil mais agora sira atu hadia fali parese sei liu uitoan husi ida ne’e, mais realidade ne’e uma kuartu 4, uma ne’e se ita halo privadu mós ho $40.000 ne’e mós dala ruma ita la halo uma hanesan ne’e. Tanba ne’e mak ha’u husu ba tékniku sira tenki seriedade, survey no kompañia mós tenki iha lukru, tanba ne’e mak difikuldade kompañia mós dala ruma sira menan tiha tender mais la iha benefisiu, ida ne’e tékniku sira tenki hare’e para kada programa ka projetu ne’ebé mak ita halo tenki iha benefisiu ba kompañia para sira bele esforsu halo servisu,” Termina Assanami.

Jornalista: Maria Angelita Sandi Belo

Advertisement

Continue Reading

Trending