Polítika
Felizberto Prioritiza Reforma Ekonómika ho Justisa
Published
4 years agoon

Hatutan.com, (15 Marsu 2022), Díli—Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ho númeru sorteiu 15, Felizberto Duarte Araújo sei fó prioridade ba programa rua mak hanesan, reforma iha seitór ekonómika, ho Justisa, bainhira eleitu nu’udár Prezidente Repúblika periúdu 2022 to’o 2027.

Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) ho númeru sorteiu 15, Felizberto Duarte Araújo. Foto Espesiál.
Programa Reforma Ekonómika, nakfahe ba programa hamutuk 10, no programa dahuluk nian, sei hari’i mós programa ida kona-bá kréditu ba eskola sira. Sidadaun Timor oan hotu iha direitu hetan kréditu atu kontinua sira nia eskola.
Notisia iha Relasaun:Rogério Lobato Promete Fó Atensaun ba Joven Servisu iha Estranjeiru
“Estadu selu hotu kustu propinas no sei fó tán osan natón ba han, hemu, aluga kóst, internet, telemóvel, transporte, livru ba kada estudante kada fulan. Bainhira eskola hotu ona no servisu ona mak sira foin bele selu fali,” Hatutan.com, sita kompromísiu polítika Felizberto Duarte nian iha brosura ne’ebé kandidatu uza durante kampaña eleisaun nian.
Governu mós iha obrigasaun tenke buka servisu ba estudante sira atu garante sira bele selu fali kréditu ne’e no Timor-oan seluk mós bele nafatin hetan kréditu hodi ba kontinua eskola.
Programa ida-ne’e sei benefisia mós povu tomak inklui membru sira iha FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL).
Daruak, sei estabelese presu minímu ba produtu nasionál ne’ebé iha poténsia ba esportasaun hanesan kafé. Tanba tuir kandidatu nia haree katak, durante tinan 21 ona seidauk iha présu mínimu ba kafé no ida-ne’e prezudika agrikultór sira, tanba sira-nia kafé iha présu ki’ik liu no esportadór sira fa’an kafé ba iha rai-liur hodi hetan lukru ne’ebé boot tebes.
Iha programa datoluk, présu kafé kilograma ida menus hosi $2, maibé iha estranjeiru kafé Timor fa’an iha xikara ida kompostu ho kafé musan 3 ka 4 ho presu $5 ka liu tán.
“Povu Ermera no munisipiu seluk fa’an kafé tinan ba tinan sei ki’ak nafatin hanesan mós povu iha munisípiu seluk. Tanba ne’e, presiza estabelese presu mínimu ba produtu nasionál liuhosi halo lei,” subliña.
Ba dahaat nian, sei servisu hamutuk ho Governu, embaixada no misaun diplomátika sira iha Timor-Leste no iha estranjeiru hodi lori nafatin investór estranjeiru sira atu bele kria empregu ba Timor-oan hotu.
Kandidatu PR independente ne’e, fó ezemplu katak, fábrika Heineken ne’ebé prodús bebidas iha área Hera, ne’ebé hari’i iha 2015 investe millaun $45, bainhira Felizberto asume knaar nu’udár Prezidente Ajénsia Espesializada Investimentu (AEI).
Iha programa da-lima, kandidatu PR ne’e sei estabelese kuota ka hapara importasaun ba produtu sira ne’ebé mak povu Timor-Leste prodús ona hanesan hapara ka hemenus importasaun manu no produtu agríkola seluk tán.
Tanba tuir nia haree katak, durante ne’e Timoroan haki’ak hela manu, maibé manu kontentór ba kontentór nafatin tama mai rai laran.
Ba da-neen, sei estabelese lei atu obriga Governu selu multa bainhira tarde halo pagamentu ba emprezáriu sira.
Governu labele deve emprezáriu sira hodi dada naruk to’o tinan barak mak foin selu emprezáriu sira-nia direitu. Tuir nia, bainhira laiha lei ruma hodi regula ida-ne’e, emprezáriu sira sei la dezenvolve.
Programa ba dahitu nian, Felisberto sei hari’i Banku Dezenvolvimentu Nasionál ida, nune’e projetu hotu Governu nian Timoroan sira bele kaer nomós bele halo rasik investimentu ne’ebé boot iha área oi-oin.
Iha 2014, Kandidatu PR Felizberto rasik ko’alia ho parseiru internasionál sira hodi harii Banku Dezenvolvimentu Nasionál, dezeñu kompletu, osan konstrusaun kompletu hodi hari’i banku refere iha Palásiu Prezidente nia kotuk, maibé bainhira iha mudansa Governu, Banku ne’e lakon tiha de’it no nunka hari’i to’o agora.
Ba programa da-ualu, sei estabelese lei konkorrensia (Undang-Undang Persaingan Sehat) hodi evita ekonómia TL nian ema ida ka rua de’it mak bele totál. Signifika, iha setór ekonomia hotu-hotu ema ida de’it mak kontrola.
Programa ba da-sia, sei hari’i mós merkadu finanseiru ida, atu posibilita ema barak bele hetan oportunidade hodi halo investimentu hanesan ezemplu, Banku BNCTL, atualmente Governu nian, maibé iha futuru 49% saham hosi BNCTL bele fa’an ba públiku no kada sidadaun iha direitu ba sosa saham ne’e no sai na’in ba banku BNCTL.
Programa ba da-sanulu, sei hari’i sentru ba matenek na’in sira atu bele akumula ekonomista no matenek sira hodi halo estudu kustu no benefísiu ba programa no lejizlasaun sira husi Governu atu asegura katak desizaun hotu tenke iha maior benefisiu ba povu.
Programa Reforma Justisa
Iha programa ne’e, kualkér ema ne’ebé hakarak sai juiz, prokuradór, inspetór-jerál, no Provedória dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), labele mete polítika durante tinan 5 ka 10 antes aplika ba vaga ba pozisaun hirak mak temi iha leten.
Nune’e mós, instituisaun seluk tán ne’ebé ligadu ho asuntu justisa ninian. Tanba ne’e, presiza iha lei ida hodi asegura katak autór justisa sira foti desizaun labele bazeia ba interese polítika.
La’ós ne’e de’it, reformasaun ba setór justisa ne’e, sei reforma mós lei ne’ebé ligadu ho estatutu funsaun públika nian.
Revoga ka hasai artigu ne’ebé permite hasai funsionáriu públiku hosi sira-nia kargu bazeia ba polítika. Bainhira funsionáriu sira aplika ba kargu xefia liuhosi teste pur-méritu, labele hasai bazeia ba desizaun polítika.
Sei estabele prinsipiu de não regressão katak Prinsipiu Labele Fila Fali ba Kotuk, iha direitu ambientál Hukum Lingkungan Hidup. Prinsipiu ida-ne’e asegura katak Governu futuru labele halo lei ne’ebé mak bele permite fali impaktu negativu hasoru ambiente bainhira Governu atuál halo ona lei hodi proteze ambiente. Bandu revoga lei ne’ebé proteje ona ambiente hodi prejudika fali ambiente iha futuru.
Iha tinan sanulu liubá, Felizberto hatama ona Embaixadór Timor-Leste nian, ba Nasaun Unidas, tanba komete krime korrupsaun, na’ok osan no nia kondena ona iha Tribunál Distritál Díli (TDD) ho pena prizaun tinan 2 no fulan 6. Nia tenke selu fali osan Estadu nian por volta $50.000.
Molok ne’e, nia lori tiha ona investidór estranjeiru hanesan Heineken hodi hari’i fábrika iha área Hera no fó ona emprégu ba ema rihun ba rihun, kios no mós loja sira bele fa’an sira nia produtu no fó moris ba ema atuas ba atus.
Felizberto Duarte lisensiadu iha Bankária no Finanseiru iha Austrália, Pos Graduasaun iha Jestaun Organizasionál hosi Inglaterra, Mestradu iha Polítika Públika hosi Korreia do Sul, no Pos-Graduasaun iha Direitu Konstitusionál, Administrasaun no Tributária hosi Brazil.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like

Ramos-Horta Manan Lú Olo iha Sentru Votasaun Ne’ebé Taur Matan Ruak Vota

Assanami: Xanana-Horta Nia Ukun mak Eletrisidade Hale’u Timor

Antero Hakarak Populariza Demokrasia Liuhosi Forum Permanente ho Povu Kamponéz

Rogério Lobato Promete Fó Atensaun ba Joven Servisu iha Estranjeiru

Pré-Kampaña, CNE Sei Aplika Sansaun Administrativa ba Kandidatu PR no Parpól

TR Verifika Hela Dokumentu Kandidatu Prezidente Repúblika Na’in-17
Polítika
Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL
Published
1 day agoon
06/02/2026
Hatutan.com, (06 Fevereiru 2026), Díli- Komisaun B Parlamentu Nasionál ba asuntu Negosiu Estránjeiru, Seguransa no Defeza, sei buka tuir faktu sira ne’ebé deskonfia iha pratika diskriminasaun ne’ebé mosu iha prosesu rekrutamentu ba kadetas foun Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

Hatutan.com, (02 Fevereiru 2026), Díli– Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál ba asuntu Konstituisaun no Justisa, Deputadu Natalino dos Santos, husu Governu atu tau atensaun ba asesór internasionál sira ne’ebé hala’o servisu iha liña ministeriál sira tanba lei barak mak asesór sira trava hela.
Polítika
Bankada CNRT Kritika Primeiru-Ministru ho Membru Governu Sira Sa’e Karreta Luxu iha Povu Barak Sei Mukit
Published
2 weeks agoon
23/01/2026
Hatutan.com, (23 Janeiru 2026), Díli- Membru Parlamentu Nasionál husi Bankada CNRT, Virginia Ana Belo, kritika Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho nia membru Governu sira ne’ebé daudaun ne’e sa’e karreta luxu iha povu ne’ebé barak sei mukit.

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL

PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál

Kandidatu Ajente PNTL Na’in-50 Submete Keixa Ba PDHJ

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili4 days agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime4 days agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Nasionál1 week agoPM Xanana Aprésia Hatutan.com Kestiona Liberdade Imprensa iha SEKOMS Nia Oin
Saúde1 week agoIha HNGV, Família Kous De’it Pasiente Moras Dengue Tuur iha Kadeira Hodi Baixa no Hetan Tratamentu
Dili5 days agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Saúde1 week agoPrezidente Ramos-Horta Dehan Imposivél Evita Kazu Moras Dengue iha Timor-Leste
Saúde1 week agoMS Élia dos Reis Amaral Husu Komunidade Labele Soe Lixu Arbiru
Polítika5 days agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira














