Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Assanami: Xanana-Horta Nia Ukun mak Eletrisidade Hale’u Timor

Published

on

Hatutan.com, (03 Abríl 2022), Liquiça-Tanba arrogánsia, ignoránsia no ambisaun polítika halo lider sira la konsege dignifika malu, hatún malu hodi dezakredita malu to’o dehan tinan 10 Xanana nia ukun (2007-2017) la halo buat ida no to’o dehan na’ok povu nia osan.

Notísia iha Relasaun: Abertura Kampaña iha Ermera, Lú Olo Fiar ho Prezensa Alkatiri, TMR ho Naimori Fó Kbiit ba Nia Vitoria

Prezidente PD, Mariano Assanami Sabino, lok bua-malus ba Kanidatu PR José Manuel Ramos-Horta iha ámbitu mini kampaña ba loron daruka nian iha Munisípiu Liquiça, Domingu (03/04/2022). Foto/Espesiál

Ba  ida-ne’e, Mariano Assanami Sabino, hanesan prezidente Partidu Demokrátiku (PD) no lider jerasaun foun dískorda no la kontente tanba akuzasaun sira-ne’e mesak falsu. Basa, tuir Assanami Sabino katak, iha Xanana nia ukun hanesan Primeiru-Ministru iha Governu Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) ho José Ramos-Horta hanesan Prezidente Repúblika, maka kondús dezenvolvimentu harii eletrisidade iha Hera ho Betano no loke estrada prinsipál sira liga munisípiu ida ba munisípiu seluk, maske la konsege hale’u territóriu tomak.

“Uluk maun boot Xanana lori planu harii eletrisidade ne’e ba Parlamentu Nasionál, ha’u lembra momoos tebes katak Bankada FRETILIN kontra. Sira-nia deputadu balun agora sei moris to’o akuza katak projetu eletrisidade ne’e maka la’o sei hamosu udan-siin no sei lori dezastre boot ba Timor tanba rai barak la utiliza ona projetu eletrisidade ho modelu agora eziste iha Timor. Atu dehan de’it katak, iha ukun buat balun naksalak, maibé buat balun di’ak, tanba ne’e la bele nega katak Maun Xanana nia ukun mak harii eletrisidade no loke estrada prinsipál sira liga munisípiu ida ba munisípiu seluk no liga estrada husi Dili ba Fronteira to’o Maliana ho kabeer,” Mariano Assanami Sabino  afirma lia-hirak ne’e  bainhira akompaña kandidatu Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta halo  mini kampaña loron daruak iha Munisípiu Liquiça, Domingu (03/04/2022).

Advertisement

Assanami Sabino louva José Ramos-Horta ho Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé  tempu ne’ebá kaer ukun hanesan Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru, konsege halo ona obra barak, povu asesu ba eletrisidade, no estrada husi nasionál ba munisípiu lao kaber, maske la kobre hale’u territóriu Timor-Leste, maibé povu sente.

Assanami mós friza katak ko’alia kona-bá pensaun ba veteranu no idozu sira, bolsa da mãe, programa sira-ne’e mosu iha AMP nia ukun, ne’ebé lideradu husi Xanana Gusmão, hanesna Primeiru-Ministru no Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.

“Bain hira ami ko’alia atu hasae ferik katuas nia osan iha Parlamentu Nasionál, sira ida ko’alia agora no tebe-rai agora ne’e maka vota kontra uluk, agora sira deklara dehan sira maka halo fali ona, tanba ne’e labele sura ema seluk nia ukun halo saida, maibé sura maka a responsabilidade, durante kaer ukun halo ona saida,” Assanami afirma.

Povu Mak Sasin

Iha fatin hanesan, José Ramos-Horta, haktuir, sira bele nega buat di’ak hotu ne’ebé Xanana halo nudár eransa to’o ohin loron. Maibé, povu ida-ne’e maka sai sasin no hatene momoos Xanana maka hamosu pensaun ba veteranu sira, pensaun ba ferik katuas sira no kria bolsa da mãe ba kbiit laek nia oan sira.

Advertisement

“Ita haree balun promete atu sobu Ponte Bekusi iha Dili, maibé realidade iha ne’ebé. Inundasaun 04 Abríl 2021, bee-tama povu nia uma, povu hela ho bee-merak, maibé se mak ba ho povu fase povu nia uma, han hamutuk ho povu iha povu nia susar laran. La’ós maun-boot Xanana. Ita-sira hotu bele nega maun Xanana, maibé povu la nega no povu sai sasin,” José Ramos-Horta tenik.

Promete Lataka Atividade Arte Marsiál

Iha biban ne’e, kandidatura Prezidente  Repúblika ho númeru sorteiu 1, José Manuel Ramos- Horta, promete karik eleitu ba Prezidente Repúblika sei la taka atividade arte marsiál ho arte rituál iha Timor-Leste. 

“Ha’u kontinua sai prezidente repúblika ida besik liu ba povu no loke komunikasaun ho povu no ho buka nafatin  tempu atu ko’alia ho grupu arte marsiál sira hodi kria nafatin pás no kontirubi ba estabilidade,” Ramos-Horta hateten.

Nia mós afirma liu tan katak, karik ema ida ka rua husi arte marsiál maka hlao problema polísia tenke kaer maka ema ne’e, la’ós kaer ema hotu ne’ebé hamahan-an iha arte marsiál.

Advertisement

Iha fatin hanesan Vicente Railos mós husu ba Kandidatura Prezidente da Repúblika José Ramos-Horta, atu labele taka grupu arte marsiál iha rai laran, tanba ema balun hahú lansa propaganda no boatu katak, Ramos-Horta sai PR sei taka hotu, atividade arte marsiál  iha rai laran.

“Ami fair  Ramos-Horta  ema ne’ebé matenek, lider kalibre mundiál  ema ne’ebé iha influensia mundiál, liuliu hanesan Premiadu Nobel ba Pás hatene foti desizaun. Desizaun ida ne’ebé afavór ba timoroan hotu nia di’ak,” Railos tenik.

Vicente Railos ne’ebé hetan kondenadu iha situasaun krize polítika 2006 halo kritika mós hasoru entidade importante iha orgaun soberanu nia laran, ne’ebé hama lisensa hotu halo atividade polítika hodi hakarak mantein deit ukun maibé haluha tiha povu iha situasaun ida ohin loron.

Vicente Railos husu ba Liquiça oan hotu atu servisu maka’as lori vitoria ba José Ramos-Horta ba Palásiu Aitarak Laran nudár Prezidente Repúblika ne’ebé reprezenta Estadu Timor iha nasional no iha internasionál.

“Ita hare órgaun importante sira hanesan Prezidente  Repúblika husik hela nia fatin tun ba halo kampaña, Primeiru-Ministru husik hela nia fatin, tun ba kampaña no Prezidente Parlamentu mós tun hotu ba kampaña. Se mak atu rezolve povu nia halerik iha baze, tanba boot sira tun hotu ona ba kampaña, tan ne’e husu ba estrutura tomak atu servisu maka’as hodi lori vitoria ba Ramos-Horta,” Railos hateten.

Advertisement

Nia mós afirma liu tan katak, loloos nee Prezidente da Repúblika husik mamuk nia nafatin, maka Prezidente Parlamentu ho Primeiru Ministru tenke asegura, maibé realidade sira tun hotu ona ba kampaña hodi apoiu malu.

Iha fatin hanesan Koordenadór Partidu CNRT Munisipiu Liquiça, Domingos da Conceicão hatutan, boot sira ne’ebé kaer pasta iha Governu, Parlamentu Nasionál no Prezidente Repúblika bele tun hotu ba baze hodi halo kampaña, maibé povu maka sei determina ida ne’ebé maka di’ak no iha kapasidade intelektuál.

“Ita boot sira bele husik hela sira nia servisu hodi tun ba apoiu malu, iha kampaña, maibé kandidatu José Ramos-Horta maka sei manan iha segundu volta. Ida-ne’e hakerek nanis ona, la presiza kampaña tan mós manan tiha ona tanba agora povu hakarak ema matenek no influensia iha mundu mak ba Prezidente Repúblika atu restaura fali Timor-Leste nia imajen iha mundu internasionál,”    Domingos da Conceicão tenik.

Iha mini kampaña ne’e hetan observasaun husi observadór Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE, sigla portugés), Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), observadór husi  sosiedade sivíl  no mós observadór sira husi internasionál.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement

 

 

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Alterasaun Lei CAC La Hamihis Kompeténsia Kombate Korrupsaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli- Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, afirma alterasaun bá Lei Komisaun Anti-Korrupsaun  (CAC, sigla portugés), la hamihis kompeténsia CAC  nian atu kombate korrupsaun iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Prezidente Repúblika Rona Opiniaun Hosi Luís Sampaio Kona-bá Papél CAC

Published

on

Hatutan.com, (15 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hala’o enkontru ho eis Adjuntu Komisáriu Comissão Anti Corrupção (CAC), Luís Sampaio hodi rona opiniaun kona-bá servisu no papél sira CAC nian, segunda (15/04/2024).

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

FRETILIN Husu MF Klarifika bá PM Xanana Ne’ebé Sempre Preokupa ho Osan Estadu Lakon

Published

on

Hatutan.com, (15 Abríl 2024), Díli—Deputadu bankada FRETILIN Antoninho Bianco husu Ministériu Finansa (MF) atu halo klarifikasaun bá Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé sempre deklara iha diskursu sira kona-bá orsamentu Estadu ho montante hosi millaun $30 to’o millaun $40 lakon.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending