Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Estudante Barak Nunka Hetan Informasaun Kona-bá Prevensaun Tráfiku Umanu

Published

on

Hatutan.com, (12 Maiu 2022), Díli—Judicial System Monitoring Program (JSMP) kompleta ona formasaun ba dala ikus iha 11 Maiu 2022, kona-bá prevensaun Tráfiku umanu ba estudante Universidade Díli (UNDIL) no Universidade da Paz (UNPAZ) iha salaun enkontru JSMP, Kolmera Díli ho totál partisipante ne’ebé na’in 150.

Judicial System Monitoring Program (JSMP) kompleta ona formasaun ba dala ikus iha 11 Maiu 2022, kona-bá prevensaun Tráfiku umanu ba estudante Universidade Díli (UNDIL) no Universidade da Paz (UNPAZ) iha salaun enkontru JSMP, Kolmera Díli ho totál partisipante ne’ebé na’in 150. Foto/JSMP.

Iha treinamentu prevensaun ba tráfiku umanu, JSMP fasilita matéria mak hanesan definisaun tráfiku umanu, oinsá halo prevensaun hosi risku ba tráfiku umanu inklui oinsá lori krime tráfiku umanu ba iha justisa formál.

Alende treinamentu, JSMP mós fahe informasaun ho tópiku hanesan ba komunidade liuhosi halo publikasaun iha jornál no fahe brosura ba komunidade no estudante universitáriu sira.

“JSMP fi’ar katak, ho treinamentu ba estudante universitáriu sira kona-bá prevensaun ba tráfiku umanu bele hasa’e duni estudente sira nia koñesimentu tanba maioria hosi estudante sira deklara antes ne’e nunka hatene saida loos mak tráfiku umanu. Balun rekoñese depoisde treinamentu sira foin deskobre katak antes ne’e sira haree no rona duni kazu balun akontese iha sosiedade, maibé sira la hatene katak tipu kazu sira hanesan tama ba iha kategoria krime tráfiku umanu,” Hatutan.com sita deklarasaun Diretora Ezekutivu JSMP, Ana Paula Marçal iha komunikadu.

Advertisement

Iha treinamentu nia laran, estudante sira ativu tebe-tebes hodi husu pergunta kona-bá aktu prostituisaun ligasaun ho tráfiku umanu, justisa formál hasoru menoridade ne’ebé envolve iha tráfiku umanu no oinsá ho adultu sira ne’ebé fó sira nia konsentimentu hodi halo prostituisaun no mós traballu forsada tanba razaun laiha serbisu.

Hatán ba kestaun prostituisaun, JSMP esplika katak aktu prostituisaun ne’e nu’udár forma ida hosi krime tráfiku umanu, ezempu feto hosi estranjeiru mai iha Timor-Leste konsente atu halo prostituisaun maibé iha momentu nia mai halo vida prostituta ho manera sira hanesan lohi, bosok, transfere, transporta no aloja nafatin konsidera krime tráfiku umanu ho forma prostituisaun mezmu nia rasik fó nia konsentimentu halo atividade ida ne’e.

JSMP esplika mós katak artigu 174 hosi Kódigu Penál deskreve krime esplorasaun seksuál  deskreve maka aktu hosi ema se de’it ne’ebé ho intensaun atu hetan vantajen liuhosi fasilita atividade prostituisaun hanesan nia serbisu loron-loron no reforsa ho lei Nú. 03/2017 kona-bá Lei ba prevensaun no luta hasoru tráfiku umanu ne’ebé konsidera aktu esplorasaun seksuál ba ema seluk iha kódigu penál nu’udár krime ho forma tráfiku umanu.

Kestaun kona-bá serbisu forsada, JSMP esplika katak iha introdusaun Lei  Nú. 3/2017 kona-bá prevensaun no luta hasoru tráfiku umanu haktuir katak serbisu forsada nu’udár forma hosi esplorasaun ida tanba autór ka trafikante hetan benefísiu serbisu adisionál ka seluk hosi vítima no bain-bain prátika serbisu forsada autór ka trafikante sees hosi kontratu serbisu nian ka liu oras serbisu maibé laiha pagamentu.   

Enkuantu kona-bá vítima sira iha kazu tráfiku umanu ne’ebé konsiente atu hetan esplorasaun tantu iha atividade prostituisaun no mós serbisu forsada ho razaun  laiha kampu serbisu, JSMP esplika katak, aktu sira ne’e nafatin konsidera artigu 174  (a) define katak esplorasaun ne’e sei kondena ho kastigu tinan 4 to’o tinan 12 bainhira halo ba ema sira ne’ebé hasoru abandona.

Advertisement

Nune’e mós kona-bá serbisu forsada ne’ebé regula iha lei nú 3/2017 kona-bá prevensaun no luta hasoru tráfiku umanu ne’ebé altera artigu 163 hosi Kódigu Penál hodi deskreve sei la konsidera vítima sira nia konsentimentu ba kualkér aktu hotu ne’ebé deskreve iha artigu refere kuandu autór ka trafikante uza meiu sira hanesan rekruta, transfere, transporta, aloja ka akolle ho meiu ameasa, koasaun, bosok ka lohi ho objetivu atu halo esplorasaun.

Nune’e, JSMP konsidera matéria treinamentu prevensaun Tráfiku umanu ne’e importante teb-tebes ba estudante no komunidade iha Timor-Leste tanba aktu tráfiku umanu ne’e la’o hela no akontese iha sosiedade no dala barak alvu sira iha tráfiku mak joven no ema vulnerável sira maibé joven no sosiedade konsidera hahalok ne’e normál tanba sira seidauk iha koñesimentu natón kona-bá krime refere no oinsá bele prevene an hosi aktu ida-ne’e.

Atividade sira ne’e realiza ho apoiu orsamentu hosi Embaixada Amérika iha Timor-Leste liu hosi Uma Amérika.

JSMP agradese ba apoiu ida-ne’e no kontinua serbisu hamutuk hodi bele kombate krime tráfiku umanu iha Timor-Leste. 

Jornalista: Elio do Santos da Costa

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Sidadaun Xina Ida Ne’ebé Deskonfia Falsifika Pasaporte Hetan TIR

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), liuhosi Juiz Singulár Afonso Carmona, Kuarta (27/03/2024), deside medida koasaun Termu identidade rezidénsia (TIR) bá arguido ho inisiál ZL nu’udár sidadaun estranjeiru ho nasionalidade Xina tanba deskonfia halo falsifikasaun bá dokumentu pasaporte.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Kazu Beto, MP Alega Krime Rua Hasoru Arguido Na’in-8, no Na’in-2 bá Ona Prizaun Preventiva

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Tribunal Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), Kuarta (27/03/2024), hala’o Primeiru Interrogatóriu Judisiál hasoru arguido na’in-ualu (8)  ho inisial JGL, ZM, EX, AG, LUX, FCG, JS, RC, tanba deskonfia nu’udár autór prinsipál bá kazu konfrontu iha área Betó Leste, Sábadu 24 fulan-Marsu 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Sidadaun Xina Ida Submete Bá Primeiru Interrogatóriu Tanba Halo Falsifikasaun Pasaporte

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli-Sidadaun estranjeiru ida ho nasionalidade Xina ho inisiál ZL,  Kuarta (27/03/2024), hale’u tuku 15:00 Otl, submete bá Primeiru Interrogatóriu Judisiál iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) tanba deskonfia envolve iha krime falsifikasaun dokumentu pasaporte ne’ebé durante ne’e utiliza hodi buka serbisu no hela iha Timor.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending