Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

CNC ho Empreza Di’ak Sei Fó Formasaun no Hakbi’it Ekonomia Grupu Sobrevivente

Published

on

Hatutan.Com, (27 Maiu 2022), Díli—Governu liuhosi, Centro Nacional Chega Institutu Públiku (CNC I.P) hamutuk Organizasaun Sosiedade Sivíl, Empéza Di’ak, iha Kinta 26 maiu selebra akordu kooperasaun, hodi fasilita formasaun no hakbi’it ekonomia ba grupu sobrevivente sira, tanba uluk hatudu ona sira-ninia kontribuisaun ba luta libertasaun nasionál.

Diretór ezekutivu Centro Nasional Chega I.P, Da Memoria A Esperansa, Hugo Maria Fernandes ho Diretora Ezekutiva Empreza Di’ak, Joana da Costa Gusmão, asina nota entendimentu iha Centro Nacional Chega I.P, Balide, Díli. Foto/CNC.

Alvu formasaun ida-ne’e, oferese ba Grupu Sobrevivente sira tanba iha Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor Leste (K-RDTL) artigu 11, númeru 3, ko’alia kona-bá obrigasaun Estadu nian, atu asegura protesaun espesiál ba mutiladu funu nian, sobrevivente, oan ki’ak no mós sira seluk tán ne’ebé fó an tomak ba luta independénsia no soberania nasionál, proteje mós sira hotu ne’ebé partisipa ona iha rezisténsia hodi hasoru okupasaun militár Indonézia, tuir lei haruka.

Lee Mós: 2021, CNC Konstrui Uma 11 ba Sobrevivente

Diretór Ezekutivu Centro Nacionál Chega I.P, Hugo Maria Fernandes esplika, objetivu hosi nota entendimentu ida-ne’e ho intensaun atu utiliza rekursu hosi parte rua ne’e nian, hodi dezeña no implementa atividade sira haktuir iha Rekomendasaun Comissão Acolhimento Verdade E Reconciliação (CAVR) no Comissão Verdade e Amizade (CVA) no Relatóriu Per Memoriam Ad Spem nian, foku liu ba ámbitu reparasaun ba vitima sira, liu-liu ba kapasitasaun ka fortalesimentu ba grupu sobrevivente sira hodi hadi’ak sira nia moris. Ne’ebe sei ko’opera ho organizasaun sosiedade sivil “Empreza Di’ak”.

Advertisement
Monta Publisidade

Centro Nacional Chega I.P ninia responsábilidade iha kooperasaun ne’e maka, buka servisu hamutuk ho parseriu estratejiku sira, liu-liu Organizasaun sosiedade sivil Empreza Di’ak, hodi identifika no rejista sobrevivente vulnerável sira, iha konflitu pasadu.

Fornese dadus Sobrevivente ne’ebé vulneravel liu violasaun direitus umanus Pasadu nia ba organizasaun Sosiedade sivil Empreza Di’ak, hodi fasilita formasaun, relasiona ho programa hakbi’it sobrevivente iha kontestu hasa’e rendimentu ekonomia sobrevivente sira nian.

Centro Chega!  kontinua hala’o no hametin advokasia ba entidade sira hotu inklui sosiedade sivíl hodi hadi’ak tratamentu dignu ba sobrevivente Vulnerável sira.

“Centro Chega! Kontinua ko’opera ho organizasaun sosiedade sivil Empreza Di’ak hodi fasilita formasaun kona-bá negósiu Ki’ik, hodi prodús sobrevivente vulnerável sira ne’ebeé iha koñesimentu di’ak iha negósiu. Centro Chega! Kontinua hala’o monitorizasaun ba organizasaun sosiedade sivíl Empreza Di’ak no grupu benefisiáriu iha implementasaun rekomendasaun Chega! no Per Memoriam Ad Spem! Iha asuntu kapasitasaun ba sobrevivente ka vitima,” Hatutan.com sita deklarasaun Hugo Maria Fernandes iha karta komunikadu.

Hosi parte Empréza Di’ak nian, sei halo reparasaun no fó dignifikasaun ba sobrevivente sira liuhosi kooperasaun ida ne’ebé mak hala’o liu hosi, fasilita formasaun ba grupu sobrevivente ne’ebé vulnerável liu, halo akompañamentu ka monitoriza ba atividade negósiu hosi grupu sira nian, no fortalese ba grupu sobrevivente sira ne’ebé mak hetan apoiu ba negósiu ki’ik nian.

Advertisement
Monta Publisidade

Centro Nacional Chega ho Empéza Di’ak ninia servisu tán maka sei dezenvolve programa konjunta  liuhosi realiza formasaun, akompañamentu ba grupu ka sobrevivente sira ne’ebé mak hetan apoiu hosi Centro Chega! Sei koopera hamutuk hodi kria Standar Operasional Procedure (SOP) kona-bá apoiu grupu sobrevivente ka benefisiáriu hodi hala’o sira nia negósiu.

“Atu hakbi’it Sobrevivente  presiza tebes iha dadus ne’ebé loos nune’e bele sai baze ba dezenvolve politika no desizaun sira ne’ebé sei benefisia ba sobrevivente sira. Atu atinji ida ne’e parte rua sei fasilita malu hodi fo formasaun iha nível suku ne’ebe ezisti. Realiza atividade sira seluk tuir knár prinsipal ka funsaun parte sira nian,” Hugo Fernandes hateten tán.

Kona-bá tividade sira implementasaun nian, parte rua mak hamutuk hodi elabora planu ba formasaun nian, hodi fó formasaun ba grupu sobrevivente identifikadu, elabora Planu Asaun Annual Konjuntu iha tinan ida dala ida no bele halo   revizaun no mudansa sira tuir nesesidade no konkordánsia mútua.

CNC ho Empréza Di’ak, aseita implementa programa no atividade sira bazeia ba Nota Entendementu ida ne’e liuhosi akordu servisu nian bazeia ba Planu Anual entre parte rua nian. La’os ne’e de’it, parte rua ne’e mós aseita atu halo tán parseria ho parte terseiru seluk hodi hetan  tulun iha implementasaun programa no atividade ne’ebé mak tama ona iha Planu Asaun Anuál.

“Nesesidade finanseira hotu-hotu hosi implementasaun Nota Entendimentu ida neʾe, sai nu’udár enkargu iha parte rua ninia responsabilidade nó bele mós mai hosi fontes finansiamentu seluk neʾebé legal liuhosi formulasaun téknika tuir proposta neʾebé parte rua halo hamutuk,” Hugo informa tán.

Advertisement
Monta Publisidade

Akordu kooperasaun entre parte rua válidu durante tinan rua, hahú hosi loron selebra akordu. Maibé, akordu ne’e bele halo extensaun ba nia tempu, bele muda ká hafoun ninia konteúdu tuir nesesidade haruka nó bele mós hakotu liuhosi akordu eskritu hosi parte rua.

Selebrasaun ba nota entendimentu ne’e, asina direta hosi diretór ezekutivu Centro Nasional Chega I.P, Da Memoria A Esperansa, Hugo Maria Fernandes ho Diretora Ezekutiva Empreza Di’ak, Joana da Costa Gusmão, iha Centro Nacional Chega I.P, Balide, Díli.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement
Monta Publisidade
Kontinua Le'e
Advertisement
Monta Publisidade
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Portadór Defisiénsia 150 Iha Bobonaro Hetan Apoiu Hosi Prezidénsia Repúblika

Published

on

Hatutan.com, (24 Marsu 2023), DíliPrezidénsia Repúblika liu hosi Diresaun Inkluzaun Sosiál oferese nesesidade bázika hanesan pakote alimentasaun bá ema ho defisiénsia na’in 150 iha Postu Administrativu Atabae, Maliana, Bobonaro, Lolotoe, Balibo no Cailaco, Munisípiu Bobonaro.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Ahi-Han Edifísiu MAE, PNTL Investiga Bada’en Oecusse Oan Na’in-11

Published

on

Hatutan.com, (24 Marsu 2023), Díli—Insidende ahi-han mutuk edifísiu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) ne’ebé akumula diresaun ka unidade hamutuk lima iha loron 23 fulan Marsu 2023 oras 23:40, no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) foti obrigatóriu traballadór (bada’en) Oecusse Oan na’in-11 bá komandu Munisípiu Díli hodi foti informasaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Autoridade Protesaun Sivíl Preparadu Enfrenta Tsunami

Published

on

Hatutan.com, (23 Marsu 2023), Díli—Autoridade Proteção Cívil (APC), hahú halo preparasaun hodi antesipa no enfrenta, bainhira mosu dezastre naturál hanesan Tsunami ka tasi-sa’e iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement Monta Publisidade

Trending