Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Proposta OJE 2023 Ignora Realidade Situasaun Finansas Estadu

Published

on

Hatutan.com, (19 Outubru 2022), Díli- Koordenadór La’o Hamutuk, Cesaltino Gusmão Pereira, hateten proposta orsamentu jerál estadu tinan fiskál 2023 ignora realidade no la reflete situasaun finansas estadu.

Konferénsia imprensa La’i Hamutuk, Kuarta (19/10/2022). Foto/Elio dos Santos da Costa

Liuhosi konferénsia imprensa, Kuarta (19/10/2022), koordenadór La’o Hamutuk, Cesaltino Gusmão Pereira, informa katak iha loron 18 fulan-Outubru 2022, ONG La’o Hamutuk hato’o submisaun ida bá Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál (PN) kona-bá proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) bá tinan 2023.

La’o Hamutuk hakarak atu kontribui bá avaliasaun no diskusaun kona-bá OJE 2023 hodi bele realiza orsamentu ne’ebé sustentável no haktuir nesesidade povu nian.

Debate Parlamentár durante períodu orsamentál kada tinan, tenke sai hanesan oportunidade polítika atu membru PN, Governu no públiku uza bá avalia, diskute no dezeña planeamentu ne’ebé estratéjiku no nesesáriu hodi hatán bá problema sira ne’ebé Povu no Nasaun enfrenta tinan barak.

Advertisement

Submisaun ne’ebé La’o Hamutuk hato’o bá Parlamentu Nasionál foka ba pontu importante sira hanesan ssustentabilidade, tamba tuir LH nia haree  realidade situasaun finansiamentu estadu iha perigu nia laran, no La’o Hamutuk fó ona avizu iha tinan barak nia laran.

Iha proposta OJE 2023, Governu aprezenta senáriu ida hodi prolonga vida util hosi Fundu Petróleu to’o 2045. Signifika sei iha oportunidade boot bá Governu atu diversifika ekonomia hodi adia krize ne’ebé bele mosu bainhira hasoru rai naruk fiskál (fiscal cliff) ne’ebé bainhira Fundu Petrolíferu mamuk ona, bele akontese iha tinan 2034 tuir predisaun Ministériu Finansas nian. Tuir modelu sustentável liu ida ne’ebé Governu aprezenta iha Livru Relatóriu

“Proposta OJE 2023, atu prolonga Fundu Petrolíferu to’o 2045, presiza redús despeza kada tinan 3%  to’o 2034. Maibé iha tabela balun iha livru OJE hatudu despeza OJE inklui levantamentu Fundu Petróleu sei sa’e kada tinan to’o 2027. Nune’e ami hanoin katak maske Governu rekoñese nasaun ne’e iha perigu bá monu iha rai naruk fiskal, maibé kontinua la fó importánsia no falta atu responde bá realidade ida ne’e. La’o Hamutuk konsidera la iha valór atu diskute de’it modelu sustentável se la implementa,” Cesaltino Gusmão Pereira hateten.

La’o Hamutuk mós observa katak projesaun jerál ne’ebé Governu konsege fornese la iha konsisténsia, no sujere atu fornese ba PN no públiku projesaun loloos kona ba despeza globál no kustu ba kada program ba tinan haat ba oin, atu ajuda kada Deputadu/a foti desizaun matenek.

 Pontu seluk ne’ebé La’o Hamutuk tau iha konsiderasaun mak Dependénsia ba Petróleu; Iha submisaun ba PN, La’o Hamutuk nota katak agora daudaun Timor-Leste depende de’it ona ba investimentu Fundu Petrolíferu iha merkadu finanseiru internasionál, ne’ebé Timor Leste kuaze sofre ka lakon ona biliaun $2 resin iha tinan ne’e. Infelizmente, livru OJE falta atu deskreve ho loos risku sira, no senáriu sira kona ba Fundu Petrolíferu kontinua asume retornu 4.1% ba futuru no falta atu konsidera posibilidade ba retornu investimentu negativu ka ki’ik ba futuru. Maske iha tinan barak nia laran, Fundu Petrolíferu finansia programa no atividade estadu durante ne’e, maibé infelizmente ita la konsege kaer oportunidade atu harii sistema ekonómiku ida ne’ebé produtivu, sustentável no diversifikadu. Governu kontinua mehi katak reseita indústria mina no gas sei ajuda nasaun ne’e nian ekonomia ba tempu naruk hodi ignora dezenvolve setór produtivu no sustentável.

Advertisement

La’o Hamutuk nia submisaun husu Deputadu/a atu rekoñese katak setór  petróleu ho hanoin katak setór ida ne’e se la resolve problema sira ne’ebé  povu enfrenta hela no sei falta atu lori benefísiu ba povu.

La’o Hamutuk husu atu iha transparénsia no akontabilidade; La’o Hamutuk hanoin katak transparénsia no akontabilidade tenke kontinua sai prioridade iha governasaun no estadu ida ne’e. Infelizmente, La’o Hamutuk observa frakeza balun iha implementasaun transparénsia iha prosesu orsamentál ida ne’e.

Ezemplu, website hosi Parlamentu Nasionál ne’ebé la funsiona, no kona-ba ‘audiénsia públiku’  ne’ebé iha realidade la loke ba públiku. La’o Hamutuk mós sujere atu mantén pratika di’ak balun  ne’ebé liu ona hodi prodús livru proposta OJE iha língua Tetun no Inglés, la’ós Portugés de‘it.

Hanesan sosiedade sivíl, triste tebes katak la hetan oportunidade atu fó testemuña iha audiénsia ne’ebé Komisaun C PN realiza tanba prosesu orsamentál sai forte liu ho partisipasaun husi sosiedade sivíl, no enkoraja atu PN bele hadi’ak liu tan espasu ba ami no públiku hodi fornese analiza no hariku liu tan ideia antes debate ho Governu.

“La’o Hamutuk mós sujere katak Ministériu Finansas presiza klarifika orsamentu FCLN, no tenke konsidera FCLN re-apropriada hosi 2022 bá OJE 2023 atu la halo konfuzaun ba públiku.” Nia dehan.

Advertisement

Pontu seluk mak Prioridade no Estratéjia; La’o Hamutuk kestiona kapasidade Governu atu realiza program 275 ho kualidade, konsidera nivel ezekusaun iha pasadu no mós realidade katak tinan oin Membru Governu barak no mós sira nia staf sei ba halo kampaña polítika. Di’ak liu fó prioridade ba programa ne’ebé realístiku tuir kbiit no rekursu umanu ne’ebé iha atu garante duni ezekusaun no kualidade.

La’o Hamutuk nota katak alokasaun ba setór sira ne’ebé liga diretamente ba dezenvolvimentu rekursu umanu (edukasaun, saúde, bee mós no agrikultura) hetan de’it 16% husi OJE tomak. Nune’e ami enkoraja Deputadu/a sira atu diskute ho kle’an ho Governu durante debate orsamentu.

Atu realiza orsamentu ne’ebé efikás, La’o Hamutuk sujere ba PN atu hametin fali prosesu avaliasaun programa atu asegura iha duni benefísiu ba povu, no atu revee fali alokasaun orsamentu balun ne’ebé seidauk iha evidénsia kona ba benefísiu.

Iha submisaun ne’e, La’o Hamutuk sujere rekomendasaun hitu ba Parlamentu no Governu atu hadi’ak liu tan OJE 2023 no prosesu orsamentál.

“Ami husi La’o Hamutuk sempre prontu atu oferese ami nia komentáriu analítiku hodi ajuda media sira atu halo reportajen ne’ebé loloos no fasilita debate no diskusaun bazeia ba dadus.” Nia dehan.

Advertisement

La’o Hamutuk konsidera katak orsamentu jerál estadu tinan 2022, kontinua dok tebes husi espetativa ema hotu nian kona-bá harii sistema ekonomia sustentável no jerálmente La’o Hamutuk la haree orsamentu rua iha tinan 2022 hanesan Orsamentu Jerál Estadu no Orsamentu Raktifikativu, sei fó impaktu pozitivu bá povu nia moris maske nia ezekusaun bele atinje porsentu boot.

Jornalista: Vito Salvadór

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Projetu Obras Públika 62 Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli— Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, deside no identífika ona   projetu obras públika hamutuk 62 ne’ebé  la’o hela ka on going iha terrenu maibé  la iha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending