Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

OJE Retifikativu 2022 Billaun $1-resin Fó Risku Boot Bá Jestaun Finanseira

Published

on

Hatutan.com, (07 Maiu 2022), Díli-Organizasaun La’ós Governu nian (ONG, sigla portugés) La’o Hamutuk, iha loron 04 fulan-Maiu 2022, hato’o sira-nia karta submisaun bá Komisaun C Parlamentu Nasionál (PN), kona-bá proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) retifikativu 2022, ne’ebé Governu propoin ho valór  billaun $1-resin.

Lee Mós : OJE 2022 Pasa iha Jeneralidade ho Votus Afavór 44, Kontra 0 no Abstensaun 21

Traballadór ida ne’ebé piñera rai henek iha Mota maran Comoro, Dili, iha (03/02/21), durante períudu Corona Virus. Foto/EPA-EFE/António Dasiparu.

Iha karta submisaun ba Komisaun C PN ne’e, La’o Hamutuk  aprezenta sira-nia preokupasaun bá OJE retifikativu 2022 ne’ebé ho karater “urjente” ne’e tanba fó risku boot ba jestaun finanseira. 

La’o Hamutuk sente agradese tebes bá Komisaun C, Parlamentu Nasionál tanba bele partilla nafatin ho sira bá relatóriu no paresér husi alterasaun bá Lei Orsamentu Jerál Estadu 2022 nian.

Advertisement

Maske La’o Hamutuk la hetan konvite atu hato’o direta sira-nia testemuña bá proposta retifikasaun bá Lei OJE 2022 iha audiénsia ne’ebé Komisaun C Parlamentu Nasionál organiza, La’o Hamutuk hakarak hato’o liuhosi submisaun ida-ne’e, hodi informa sira-nia perspetiva no analiza balu atu ajuda membru PN sira no públiku sobre importánsia no nivel urjénsia husi proposta Orsamentu Retifikativu ida ne’e.

“OJE 2022 atuál liu ona biliaun $2 no ida-ne’e mak levantamentu boot liu iha istória. Agora Parlamentu deside tan atu transfere osan biliaun $2.44 husi Fundu Petrolíferu, katak ne’e mak sei sai levantamentu boot liu iha istória no sei fó risku boot ba jestaun finanseira, kontabilidade no sustentabilidade iha finansa Estadu,” pozisaun La’o Hamutuk nian ne’e kontein iha karta submisaun ne’ebé asina diretamente husi koordenadór  La’o Hamutuk, Celestino Gusmão Pereira, ne’ebé Hatutan.com, asesu Sábadu (07/05/2022).

Lee Mós : PN Aprova iha Finál Globál OJE 2022 Billiaun $1,95

Husi medida foun ne’ebé Governu propoin kuaze 89% iha proposta retifikasaun ne’e, sei bá Fundu dos Kombatentes de Libertasaun Nasional-FCLN. Fundu ida ne’e, la mai husi planeamentu klaru no kle’an, maibé ho de’it resposta temporáriu bá kompromisu polítiku eleitorál sira liu bá no preparasaun bá eleisaun parlamentár tuir mai.

La’o Hamutuk apresia relatóriu no paresér Komisaun C Parlamentu Nasionál nian ne’ebé hatete katak Governu nia Espozisaun Motivu susar atu justifika nia urjénsia, infelizmente maioria deputadu fó tiha ona votu a favór bá proposta husi proposta urjénsia ida-ne’e. Nune’e, La’o Hamutuk enkoraja atu Komisaun C PN bele halo konsultasaun no diskusaun kle’an ho entidade oin-oin iha Parlamentu hodi hasai relatóriu konsistente no substantivu ida antes submete bá plenária atu diskute no aprova.

Advertisement

Lee Mós : PN Aprova Pedidu Urjénsia Orsamentu Retifikativu Billaun $1.129 ho Votu 37

La bele hatún prosesu demokrátiku no transparénsia ho naran ‘urjénsia’

Inundasaun foin lalais ne’e iha Díli, 05 Janeiru 2022. Foto/Hatutan.com

Governu nia esforsu atu pasa lalais Orsamentu Retifikativu ida-ne’e, no planu atu transfere montante boot husi Fundu Petrolíferu ho karákter urjénsia, La’o Hamutuk konsidera la haktuir prosesu baibain atu asegura prosesu demokrátiku no transparente.

Situasaun ida-ne’e, La’o Hamutuk haree katak, sei la ajuda diskusaun kle’an no substansiál hodi involve parte hotu-hotu antes submete bá desizaun finál ho demokrátiku liu iha Parlamentu Nasionál.

Tuir rezultadu husi eleisaun Prezidensiál iha loron 19 fulan-Abríl 2022, maioria Povu Timor-Leste fó votu bá José Ramos-Horta no Prezidente Eleitu sei hala’o funsaun nu’udár Prezidente Repúblika foun ba Timor-Leste hafoin toma pose iha 20 fulan-Maiu  ne’e.

La’o hamutuk fó hanoin katak, rezultadu ida ne’e la bele sai razaun bá Governu atu fó presaun bá PN atu pasa lejizlasaun no hetan promulgasaun husi Prezidente atuál Francisco Guterres “Lú Olo” ne’ebé nota katak ho tendénsia bá impaktu boot, ho maneira lalais ne’ebé la iha oportunidade atu diskute ho kle’an.

Advertisement

Maske Governu deskreve katak Orsamentu Retifikativu ida-ne’e presiza atu responde bá situasaun urjente, maibé tuir La’o Hamutuk nia haree iha realidade mak programa sira ne’ebé Governu propoin la’ós urjente no apoiu bá ema vulneravel hetan parte ki’ik de’it husi proposta ida ne’e.

Maske Governu dehan iha proposta Lei Orsamentu Retifikativu katak esforsu hirak ne’e sei apoiu indivíduu no família sira ne’ebé vulneravel liubá situasaun ekonomia, iha realidade bá alterasaun ida-ne’e, ema kiak sei hetan de’it 8% hosi transferénsia foun ne’e, liu husi programa subsídiu bá kada uma-kain, programa UKL+, no edukasaun hetan 1%.

La’o Hamutuk konsidera planu hirak ne’e rasik mós ladún sensitivu bá tempu, bele hatama bá iha OJE 2023 de’it. La bele uza razaun “urjénsia” atu justifika prosesu ida ne’e. Karik ekonomia familiar tun piór liu, Governu bele buka meius seluk atu ajuda populasaun ho osan ne’ebé autoriza ona iha OJE 22022.

Orsamentu Jerál Estadu 2022 aprovadu, Governu iha ona kapasidade atu responde bá situasaun ne’ebé mosu derrepente. Governu prevee Fundu Kontinjénsia iha OJE 2022 hetan alokasaun tokon $29.5, fundu ida-ne’e sufisiente atu selu bá maioria hosi programa foun ne’ebé Governu propoin, Fundu FCLN de’it nu’udár transferénsia eskala boot ne’ebé presiza hetan transferénsia foun.

Tuir Artigu 25 no 26 husi Lei 2/2022 Enkuadramentu Orsamentál, Governu iha meius atu muda alokasaun balun la ho kria Orsamentu Retifikativu. Atu realiza maioria programa foun hosi proposta ne’e, iha dalan bá Governu atu uza osan husi OJE 2022 aprovadu.

Advertisement

Anin estraga inan-faluk Josefa Fátima Soares (73) nia uma, iha aldeia Fahilacor Suku Uma-naruc, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto, Kinta, 10 Fevereiru2022 Foto/Hatutan.com.

La’o Hamutuk haree momoos hela katak proposta apoiu ki’ik tebes bá povu mak hodi taka tiha liuhosi intensaun atu avansa ho proposta Fundu FCLN. Problema sira iha estrutura sosiál, inklui pobreza, nutrisaun menus, no ekonomia uma-laran ne’ebé susar, ne’e la’ós problema ne’ebé bele rezolve liuhosi desizaun arbiru. Presiza implementa intervensaun bazeia bá dadus, ho konsisténsia liuhosi planeamentu ida ne’ebé mai hosi Estudu, analiza no konsultasaun kle’an.

La’o Hamutuk konkorda atu iha esforsu maka’as liu atu hetan solusaun permanente bá kestaun sira temi iha leten, maibé la’ós ho medida derrepente no urjente iha períodu eleitorál hanesan agora.

Haree hosi perspetiva transparénsia nian, La’o Hamutuk preokupa mós katak maioria hosi fundu ne’ebé Governu propoin atu transfere sei aloka liuhosi Transferénsia Públiku iha liña “Todo o Governu”. Signifika katak sei la iha ministériu ka autoridade ida atu responsabiliza programa no despeza refere.

Iha pasadu, liu husi Submisaun kona-bá OJE, La’o Hamutuk hatudu sira-nia preokupasaun ho tendénsia atu aloka fundu barak liu husi Transferénsia Públiku. Iha proposta OR ne’e, liu 61% despeza tomak husi Governu Sentrál mak Transferénsia Públiku.

La’o Hamutuk nafatin husu ba Governu atu hametin kontabilidade, liuhosi hamenus dependénsia bá transferénsia públiku no liña orsamentál “Todo o Governu”.

Proposta OJE Retifikativu fó Impaktu Maka’as Ba Sustentabilidade Fundu Petrolíferu

Advertisement

La’o Hamutuk haree iha proposta OJE retifikativu ida-ne’e iha nia aumentu mak sei boot liu dala-haat, kompara ho Rendimentu Sustentável Estimativa. Hanesan saida mak Governu rekoñese ona, nune’e retifikasaun sei halo Fundu Petrolíferu ida ne’e remata ho lalais liu.

Bainhira Parlamentu Nasionál la ho kuidadu ho konsiderasaun bá aspetu oin-oin no aprova tán proposta orsamentu retifikativu ida-ne’e, orsamentu bá tinan 2022 de’it sei sai boot liu biliaun $3.

Fundu Petrolíferu investe iha merkadu finanseiru internasionál, presiza konsidera katak rekursu úniku ida-ne’e nia estabilidade depende bá flutuasaun ekonomia globál no nivel gastu ne’ebé Governu husu no PN aprova.

Iha tinan 2015 no 2018 Timor-Leste lakon osan liu investimentu Fundu Petrolíferu nian. Presiza konsidera mós katak durante fulan-Abríl 2022 merkadu asoins internasionál tun maka’as; relatóriu FP tuir mai sei hatudu katak valór investimentu Fundu tun, karik menus dolar biliaun ida kompara iha fin tinan 2021.

La’o Hamutuk preokupa ho proposta ne’ebé Governu propoin hodi foti desizaun ne’ebé sei fó impaktu boot ba sustentabilidade finansas Estadu, ho maneira ne’ebé ansi demais no la mai ho urjénsia klaru.

Advertisement

Sumariza husi Adjuntu Komisáriu CAC

Adjuntu Komisáriu CAC ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio. Foto/INDEPENDENTE

Haree husi submisaun kritiku ne’ebé La’o Hamutuk aprezenta bá Komisaun C PN ne’e, Adjuntu Komisáriu CAC bá Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio,  halo sumariza pontu observasaun kritiku husi analiza ne’e mak:

  1. OJE 2022 atuál liu ona biliaun $2 no ida ne’e mak levantamentu boot liu iha istória;
  2. Orsamentu Retifikativu ho montante boot husi Fundu Petrolíferu ho karákter urjénsia,
  3. Proposta ne’e sei fó risku boot ba jestaun finanseira, akontabilidade no sustentabilidade iha finansa estadu;
  4. Medida foun ne’ebé Governu propoin kuaze 89% iha proposta retifikasaun ne’e sei ba Fundu dos Kombatentes de Libertasaun Nasional-FCLN . Fundu ida ne’e, la mai husi planeamentu klaru no kle’an maibé ho de’it resposta temporáriu ba kompromisu polítiku
  5. Maske Governu dehan iha proposta Lei Orsamentu Retifikativu katak esforsu hirak ne’e sei apoiu indivíduu no família sira ne’ebé vulneravel liu ba situasaun ekonomia, iha realidade ba alterasaun ida ne’e, ema kiak sei hetan de’it 8% husi transferénsia foun ne’e, liu husi programa subsídiu ba kada uma kain, programa UKL+, no edukasaun hetan 1%
  6. LH mós identifika katak Artigu 25 no 26 husi Lei 2/2022 Enkuadramentu Orsamentál, permite Governu iha meius atu muda alokasaun balun no la nesesáriamente kria Orsamentu Retifikativu. Atu realiza maioria programa foun husi proposta ne’e, iha dalan bá Governu atu uza osan husi OJE 2022 aprovadu.
  7. Tuir LH katak problema sosiál hanesan pobreza, manutrisaun no ekonomia uma laran ne’ebé susar, ne’e la’ós problema ne’ebé bele rezolve liu husi desizaun arbiru, intervensaun sira tenke bazeia ba dadus husi peskiza/estudu, análize, planeamentu ida konsisténsia no konsultasaun kle’an.

Antigu Diretór Ezekutivu Programa Monitorizasaun iha área Justisa nian (JSMP, sigla portugés) ne’e haree katak  independentemente husi preokupasaun sira ne’e La’o Hamutuk aprezenta, husi pontu-de-vista no perspetiva anti-korrupsaun, polítika públiku ne’ebé hala’o iha karakter ida “terburu-buru” sei permite risku korrupsaun boot liu.

“Se hanesan ne’e, ita nia diskursu no kompromisu polítiku sira kona-bá prevene no kombate korrupsaun ne’e ‘retórika’ de’it – la serve bá buat ida.

Estadu ida-ne’e nia destinu la’ós de’it sira ne’ebé kaer-ukun iha Governu, sira iha PN, sira ne’ebé opozisaun, maibé Estadu ne’e halo parte ba timoroan tomak. Ita iha razaun no direitu plena atu preokupa no kestiona desizaun polítiku sira ne’ebé sei prejudika destinu nasaun no povu ida-ne’e.” sita Hatutan.com husi konta Facebook  Adjuntu Komisáriu CAC, Luis de Oliveira Sampaio nian.

Jornalista: Rogério Cárceres

 

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

CCI-TL Preokupa Foos Subsídiu Fa’an iha NTT, Governu Seidauk iha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli— Câmara Comercio Indústria Timor-Leste (CCI-TL) preokupa ho foos subsídiu ne’ebé kamioneta sira tula hosi Timor-Leste (TL) no lori sai bá fa’an iha Provínsia Nusa Tenggara Timur (NTT), Repúblika Indonézia (RI).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending