Connect with us

Polítika

Horta Nia Prezensa iha Brazil Hato’o Solidariedade

Published

on

Hatutan.com, (03 Janeiru 2023), Díli-Prezidente Republika, José Ramos-Horta nia prezensa iha Brazil la’ós atu husu apoiu finanseiru, maibé hato’o ninia sentidu soliedariedade bá Prezidente Luis Inácio Lula da Silva.

Prezidente Republika, José Ramos-Horta hasoru malu ho nia omólogo Prezidente Luis Inácio Lula da Silva. Foto/GPR

“Imi lalika preokupa demais ho Timor-Leste, ha’u la mai iha ne’e buka apoiu finanseiru, mai hatudu ha’u-nia solidariedade, lori povu Timor-Leste nia naran, ha’u-nia kolega líder sira, atu bá oin ita halo kooperasaun,” Hatutan.com, sita Xefe Estadu Ramos-Horta nia afirmasaun iha komunikadu imprensa, Tersa (03/01/2023).

Àrea estretéjiku ne’ebé Prezidente Ramos-Horta prefere atu koopera ho Brazil mak iha seitór agrikultura, edukasaun no justisa.

Iha argikultura, Brazil nasaun ne’ebé halo konkorénsia maka’as, sira exportadór mundiál bá produtu ai-han nian bá Amerika, Àfrika, Xína, nune’e  iha Timor-Leste mós halo importasaun manu, entaun Brazil bele fó matenek, oinsá mak Timor-Leste totalmente auto sufisiénsia no garante seguransa alimentar.

Advertisement

Iha àrea siénsia no teknolojia, Prezidente Horta hakarak atu dezenvolve projektu triangular atu bele tau teknolojia, Brazil ho Timor-Leste halo kontaktu ho Uniaun Europeia, Japaun mak finansia ho osan, ne’e bele halo, ne’e la’ós urjente, primeiru haree bá Brazil nia situasuan interna.

Relasiona ho dezafiu ba mandatu Xefe Estadu Brazil, Prezidente Ramos-Horta hateten, estabilidade polítika no ekonómika tenke sai ajenda bá Prezidente Lula.

Tanba situasaun ekonómia agrava dezde tinan 2008 durante mandatu Prezidente Dilma Rossseff  to’o Jair Bolsonaro, koinsidénsia ho situasaun ekonómia mundiál, polítika interna no pandémia COVID-19.

“Nia (Lula-red) tenke hadi’a situasaun finanseira, ekonómia Brazil nian, situasaun difísil teb-tebes, má-administrasaun ne’ebé Bolsonaro (Jair Bolsonaro) halo tinan haat nia laran, hanesan, ekonómia Brazil monu a’at loos, monu fila-fali ba extrema pobreza, milloens bá milloens ema ne’ebé hamlaha, probreza aumenta iha tinan haat nia laran, situasaun ne’ebé kuaze elimina iha tempu Lula nian,” Ramos-Horta hateten.

Nia dehan, susesu prezidente Lula nian iha tinan 10 liu bá durante mandatu dahuluk no daruak, bele sai referénsia.

Advertisement

“Brazil sai Paíz devedór boot liu iha mundu, besik ona Lula nia mandatu, nia selu divida hot-hotu, inklui sai kredór, tau osan ba Fundu Monetáriu Internasionál – FMI no kuandu nia remata ninia segundu mandatu, Brazil nia osan trezentus billoens dolares,”  hateten Prezidente Horta.

Relasiona ho konflitu iha entre Russia no Ukránia, Xefe Estadu deskuti ona ho Celso Amorin hanesan Asessór Prinsipál Prezidente Lula da Silva no Sekretária Jerál Ministériu Relasaun Exterior Brazil atu buka solusaun.

“Sé Prezidente Lula iha tempu karik, tau-matan bá solusaun iha Ukránia no tau matan oinsá, ha’u fó ideia, Brazil mesak  labele, rai ruma mes-mesak labele, la iha kapasidade, poder, problema ne’e kle’an, komplexu teb-tebes, depois ita haree Estadus Unidus labele sai mediador, tanba partisipa direta iha konflitu, Europeu sira mós partisipa direta iha konflitu, ne’e ha’u la krítika, Europa no Amérika, kuandu Rúsia invade Ukránia, Amérika no Europa labele hamri’ik haree de’it,” Prezidente Horta dehan.

Tuir Xefe Estadu, Brazil hamutuk ho Índia, Indonézia, Turkia no Xína hodi buka solusaun, liu hosi konvoka reuniaun iha Índia ka nasaun seluk, hodi rezolve konflitu ne’e, tanba paíz hirak ne’e la envolve direta iha konflitu no iha relasaun di’ak ho Rúsia no Estadus Unidus Amérika. 

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

Parlamentu Nasionál Propoin Governu Kontrola Presu Kombustível iha Merkadu

Published

on

By

Hatutan.com, (10 Marsu  2026), Díli- Membru Parlamentu Nasionál  husi Bankada opozisaun FRETILIN, Oscar Lima, husu Governu atu kontrola presu kombustível iha merkadu nasionál tanba iha indikasuan katak ho funu iha médiu oriente, empreza estasaun kombustível balun hasa’e presu mézmu estoke antigun nian.

(more…)

Continue Reading

Polítika

Bankada FRETILIN Preokupa Impaktu Funu Médiu Oriente Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu  2026), Díli– Parlamentu Nasional liuhosi deklarasaun politiká Bankada FRETILIN iha plenária, Segunda (09/03/2026),  destaka preokupasaun husi impaktu funu médiu oriente mai Timor-Leste.
(more…)

Continue Reading

Polítika

Governu ho PN Hahú Halo Diskusaun Ba Proposta Lei Rejime Juridikú no Pratiká Arte-Marsiál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu  2026), Díli-Governu liu husi Ministériu Juventude, Desportu, Arte  no Kultura (MJDAC) ho Ministériu Interiór  (MI), Kinta (05/03/2026), hahú halo audiénsia ho Komisaun G Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Asuntu Edukasaun, Joventude no Sidadania, hodi halo diskusaun  kona-bá proposta Lei Nú.24/Vi (3) Rejime Juridiká no Pratiká Arte-Marsiál ne’ebé insiativa mai husi Governu hodi bele regulariza arte-marsiá di’ak liután iha futuru.

(more…)

Continue Reading

Trending